Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!
Naslovna Blog Stranica 66

Reči su snažno oružje, pitanje je samo kako ih koristite!

Gotovo da nema putovanja, izleta ili dečijeg rođendana na kom glavni sastojak nije bio čuvena Plazma. Koliko često je baš ona sve što nam treba, podsetila nas je najnovija kampanja legendarnog srpskog brenda, kreirana od strane agencije McCann Beograd. O nastanku ove priče i receptu za dobar copy, pričao nam je Jordan Cvetinović, Senior Copywriter u agenciji McCann Beograd.

Kada radiš na kampanji za brend kao što je Plazma, kako pronalaziš način da stvoriš nešto novo i drugačije, a opet ostaneš dosledan onome što brend predstavlja i po čemu je prepoznatljiv?

Iskreno govoreći, sve je teže uraditi nešto drugačije i inovativno, ali tim pre naš posao je sve uzbudljiviji. Živimo u vremenu, u kome smo kao konzumenti preplavljeni najrazličitijim oblicima sadržaja, istraživanja sve više govore o tome da se ljudska pažnja frapantno smanjila na globalnom planu i stvarno je izazovno u kontektstu svih tih činjenica kreirati nešto što će na par sekundi „uhvatiti nečiji pogled“. Plazma je, uvek bila i ostala, naš „iconic brand“, ljubav koja se prenosi s generacije na generaciju. Bez obzira na sve, kao i svi mi, tako i brendovi, moraju da prate duh vremena i osluškuje potrebe svojih potrošača. U tom smislu i nama koji se bavimo advertajzingom i osmišljanjem novih priča koje se pletu oko proizvoda koje svi vole, rad na takvim kampanja predstavlja posebnu vrstu poduhvata koji na kraju donosi puno zadovoljstva.

Razmišljajući o trenucima u kojima je Plazma najverniji saputnik, da li si se vodio svojim ličnim iskustvom ili si se konsultovao sa ljudima u svom okruženju?

Ideje uvek dolaze iz neočekivanih pravaca, baš kao i na aerodromima. Kao kreativac sa iskustvom uvek morate da budete otvoreni i osluškujete svoju okolinu, jer se nikada ne zna gde vreba dobar insight ili sintagma iz svakodnevnog govora koja može da vam reši komunikaciju. U ovom slučaju, čini mi se da je zadatak bio nešto lakši, s obzirom na to da ne poznajem osobu koja putuje u bilo kom pravcu, a da sa sobom ne nosi Plazmu, taj komadić raja koji nas vraća u detinjstvo, ali i daje taj bezbrižni osećaj topline doma, baš u momentima kada smo možda daleko od njega.

U kojim je najčešće situacijama Plazma sve što tebi treba?

U svakodnevici gore pomenutih konstantnih promena, punoj neizvesnosti i užurbanosti, teško je pronaći ono nešto što će vas provereno izvući iz neočekivane situacije i uveriti u to da je OK ako i nije baš sve onako kako je isplanirano. Međutim, svi, pa i ja, pamtimo da je baš Plazma uvek bila deo zalogaja bezbrižnosti i detinjstva, ali i glavni akter rituala i uspomena koje pamtimo za ceo život.

Šta sve mora da sadrži jedan dobar copy?

Ovo je pitanje za milion dolara. Zvučaće kao teški kliše, ali sve dobre stvari, pa tako i dobar copy, pre svega moraju biti jednostavne, da niko ne mora da lomi glavu šta je copywriter hteo da kaže.

Da li je copywriter pripovedač modernog doba i koliko je teško ispričati celu priču sa svega nekoliko reči?

Apsolutno se slažem da mi na neki način i jesmo pripovedači modernog doba, jer se uvek trudimo da koristeći što manje reči objasnimo mnogo kompleksnije stvari. Mi smo kao ljudi koji su nekada radili u videotekama i umeli sa dve reči da vam prodaju film, a da vam ne ispričaju baš do kraja o čemu se radi. Znate, postoji mnogo načina da ispričate priču. Ukratko, reči su snažno oružje u bilo kom vremenu, pitanje je samo kako ih koristite – pucate u prazno ili pogađate direktno u metu.

Zvjerići – nova edukativna loyalty kampanja Konzuma

REGION – Konzum, u saradnji sa hrvatskom agencijom ZOO, 2023. godinu započinju novom edukativnom loyalty kampanjom. Glavni junaci kampanje su Zvjerići: sova Olga, meda Đuro, beloglavi sup Krešo, ris Goran, vidra Slavko, sredozemna medvedica Luce i vučica Anđa.

Ova ekipa, koja inače živi u šumama Like i Gorskog kotara, klisurama ostrva Cresa i u Jadranu, samo za potrebe ove kampanje došetala je do Konzuma kako bi podigli svest o zaštićenim životinjskim vrstama koje žive u svojim prirodnim staništima diljem Hrvatske.

TV spot i ostali video materijali ove kampanje, na zabavan način pokazuju Zvjeriće koji su se lepo uklopili u život jedne porodice. Uz to, mališani i njihovi roditelji pozvani su da u Konzumu kupe edukativni album sa sličicama.

Osim na TV-uYouTube-uFacebook-u i ostalim digitalnim kanalima, Zvjerići su zaživeli i u domovima Konzumovih kupaca. Za potrebe ove kampanje i digitalnih aktivacija, ZOO agencija je osmislila AR Zvjeriće koji mogu u jednom kliku posetiti vaš dom, gde se s njima možete fotografisati i snimiti video. Kako izgleda kad vam na sto sleti beloglavi sup Krešo, možete saznati ako skenirate ovaj QR kod.

Izvor: HURA

CRM preuzima štafetu u dijalogu sa potrošačima

0

Promena koja nas očekuje u svetu bez third-party podataka ima mnogo više prednosti nego što možemo da pretpostavimo ukoliko dozvolimo da panika preuzme primat. Koliko god da su podaci treće strane u upotrebi u vašoj kompaniji, istina je da svi imamo dovoljno vremena da se sasvim dobro pripremimo za novu realnost. Ako posmatramo samo dobre strane ove nadolazeće promene, možemo videti veliki potencijal za građenje stabilnih i jakih odnosa sa kupcima u privacy-first svetu. Ova promena će uticati da se kompanije fokusiraju na svoj odnos sa kupcima iz druge perspektive i da se sa njima još čvršće povežu.

U skladu sa trendovima i tehnološkim predispozicijama, uslovi za prikupljanje velikog broja podataka o našim kupcima odavno postoje. Kompanije koje su išle u korak sa svim promenama do sada, započele su proces sakupljanja i skladištenja velikog broja podataka, te gotovo sigurno u svojim sistemima već imaju suvo zlato insajta koje samo treba odvojiti od rude.

Šta treba uraditi, bilo da ste mala ili velika kompanija, kako bi vaš dijalog sa potrošačima ispunio njihove potrebe i odrazio se na uspeh vašeg poslovanja?

Pre svega, prepoznajte i prevaziđite predrasude. Ako je vaša kompanija u začetku ili u procesu reorganizacije, da biste razmišljali o CRM-u ne morate čekati da porastete na tržištu, niti da u potpunosti organizujete celokupnu kompanijsku strukturu. O CRM-u razmišljajte od samog starta ili čim pre kao o mozgu kompanije i ka CRM-u usmeravajte sva znanja, sve podatke i informacije o kupcima. Počnite od bazičnog sistema kojim ćete omogućiti čuvanje transakcionih i osnovnih demografskih podataka kupaca. U zamenu za njihove podatke, kupcima ponudite dodatnu vrednost; povežite se sa njima, obavestite ih kada dobijete novu isporuku, nagradite poklonom one koji vam donose najviše prometa ili dolaze najčešće, motivišite popustom one osetljivije na cenu… Učite uz svoj rast, testirajte različitu dinamiku komunikacije sa kupcima i budite spremni na prilagođavanje. Vremenom će vaša infrastruktura biti formirana u skladu sa ciljevima kompanije i zahtevima tržišta, a što ja najvažnije – omogući će vam da upoznate svoje kupce, a oni će znati da vam je stalo.

Skenirajte trenutni status obrade podataka u vašoj kompaniji. Analizirajte kako trenutno izgledaju procesi za obradu podataka unutar vaše kompanije; sa kojih izvora vam podaci dolaze, koji su to podaci i kakav je njihov kvalitet, da li su ispravni i relevantni ili su zastareli; na kojim lokacijama ih čuvate i pod kojim uslovima; ko može pristupiti tim podacima i ko ih zapravo koristi. Potonje će vam biti od posebnog značaja u delu pravilne primene GDPR-a ili ZZPL-a, zavisno od toga kojoj regulativi podleže vaše poslovanje. Pored navedenog, uzmite u obzir i da li u vašoj kompaniji već postoji strategija za upravljanje podacima ili je potrebno kreirati.

Definišite šta želite da postignete. Nastavno na prethodni korak, jednom kada imate celokupno „stanje na papiru“, doći ćete i do jasnih zaključaka. Na osnovu njih bićete u prilici da mnogo jasnije vidite koje naredne korake bi bilo logično preduzeti. U odnosu na to, naredni koraci mogu biti:  struktuiranje transakcionih podataka, optimizacija nekih delova sistema; prikupljanje (dodatnih) podataka vaših kupaca… Identifikovane korake za dalji razvoj iskoristite kao input za kreiranje strategije o upravljanju podacima ili revidiranje postojeće ukoliko je imate.

Technology readiness. Faktor spremnosti da se prilagodite novim (ili samo drugačijim) tehnologijama biće jedan od osnovnih uslova na vašem putu. Ostanite otvoreni za nova rešenja i budite tehnološki rezilijentni u slučaju da vaša postojeća infrastuktura iz bilo kog razloga zakaže. Vaša spremnost da usvojite i učite na polju tehnologije u mnogome može odrediti vaš put ka razvoju CRM-a. Izbor adekvatnog CRM softvera i integracija relevantnih entiteta u okviru infrastrukture, integrisaće podatke sa različitih izvora i omogućiti vam višefunkcionalno okruženje za efikasno upravljanje podacima.

Gde je u celoj priči GDPR? I da li nam je GDPR pomogao ili odmogao? GDPR ili ZZPL su, sa aspekta kompanije, na velika vrata uveli birokratiju u domenu obrade podataka. Sve kompanije koje skladište veći volumen ličnih podataka imale su izazovan zadatak da se usklade sa zakonskim odredbama u vezi sa prikupljanjem, skladištenjem, upotrebom… jednom rečju – obradom ličnih podataka. Iz pozicije kupca, GDPR je pokrenuo pitanje privatnosti, te je u prvi mah stvoreno okruženje zabrinutosti za lične podatke, te kome ih dajemo, na koji način se ti podaci čuvaju i na kakve sve obrade podataka pristajemo klikom na „accept all“. Korišćenje podataka treće strane, samim tim, očekivano je postalo nesigurno područje kada je reč o poverenju kupaca prema kompanijama. GDPR je otvorio zdrav dijalog u vezi sa sigurnošću i bezbednošću podataka i pokrenuo izvesne promene u kulturi odnosa prema ličnim podacima sa obe strane – i sa strane kompanije i od strane kupaca.

Intuicija – obavezna ljudska komponenta u svakom CRM-u. Težnja maksimalnom iskorišćenju prednosti tehnologija nas ne sprečava da joj dodatno doprinesemo ljudskom stranom. U svaku odluku koju donosite na osnovu podataka dobijenih iz podataka ili modela, ugradite 20% intuicije. Faktor intuicije može biti od presudnog značaja kada testirate bilo koji novi koncept – komunicirate sa novim ciljnim grupama, razvijate novi proizvod/uslugu ili uvodite novi stil komunikacije.

Ako moramo da zaokružimo temu, neka to bude sa – testirajte, popravljajte i optimizujte. Dozvolite sebi da pravite greške. Držite se strategije, ali budite spremni i da reagujete na promene. Ukoliko želimo sve podatke na jednom mestu, da budemo fleksibilni i efikasni sa podacima koje obrađujemo, štafeta dijaloga sa potrošačima mora biti u rukama CRM-a. Da bi organizam kompanije mogao da funkcioniše u skladu, mozak kompanije mora biti na jednom mestu – u CRM-u, baš kao što i ljudski mozak integriše kompletno znanje jednog čoveka.

Za Mark Club tekst napisala:
Kristina Bjelić, CRM Manager, Planeta Sport

Da li nam je zaista potrebna još jedna društvena mreža?

Kada je reč o društvenim mrežama, toplu vodu je izgleda i te kako moguće izmisliti – kako drugačije objasniti činjenicu da nas uskoro očekuje još jedna “revolucionarna” aplikacija koja će nam krasti dragoceno slobodno vreme!

Da li vam imena Kevin Sistrom i Majk Kriger zvuče poznato? Tako je; u pitanju su osnivači Instagrama koji se sada vraćaju na velika vrata donoseći Artifact – aplikaciju koja će se fokusirati na sadržaj, više nego na društvene elemente. Makar se tako očekuje u početnoj fazi.

Naziv “Artifact” kombinuje pojmove “articles”, “facts” i “artificial intelligence”, a na ovoj društvenoj mreži moći ćete da pratite najrazličitije vesti koje se na vašem feedu prikazuju na osnovu vaše interakcije sa istim. Dakle, sav sadržaj koji od vas dobije click, like ili share, uticaće na sadržaj koji će vam se dalje plasirati.

I ovo vam zvuči poznato? I ovoga puta ste u pravu – upravo ovakav algoritam učinio je TikTok ne samo najpopularnijom, već i najuticajnijom društvenom mrežom današnjice. Da, vi ćete pratiti ono što vas interesuje, ali ultrapersonalizovano iskustvo na ovoj platformi biće zagarantovano mašinskim učenjem i algoritmom koji, sada znamo, provereno radi.

Foto: Screenshot artifact.news

Na Artifactu ćete moći da pratite najrazličitiji sadržaj – od priča velikih izdavača kao što je The New York Times do manjih blogova o specifičnim temama. Ovo će sigurno privući ljubitelje kvalitetnog i sadržaja koji nije nalik onom koji viđamo na trenutno popularnim društvenim mrežama. A, naravno, zajednici se možda pridruže i razočarani tviteraši.

Iako i ova priča zvuči prilično utopistički, postoji jedan potencijalni problem. Težnja aplikacije da selektuje sadržaj koji će plasirati, u cilju izbegavanja izvora koji šire neistine, može se protumačiti kao svojevrsni oblik cenzure. Makar bila i iz najbolje moguće namere, cenzura nije nešto što će se tolerisati na bilo kojoj društvenoj mreži i u određenoj meri može predstavljati izazov za njeno funkcionisanje.

Artifact je trenutno u privatnoj beta fazi, a radi na kreiranju following feeda i razmeni poruka (dakle, ipak će biti nekih društvenih elemenata). A, ako baš želite da saznate o čemu se ovde tačno radi, možete se upisati na listu čekanja i biti strpljivi. Da, postoji lista čekanja.

Sve u svemu, zanimljiv eksperiment. Iskreno, jedva čekam da vidim da li će Sistrom i Kriger primeniti išta od onoga što su naučili razvijajući Instagram, ali i prateći šta se dešava na tržištu i šta tržište zaista želi.

Za Marketing mrežu tekst napisao:
Nikola Jagodić, Digital Marketing Specialist, Smartpoint Adria

Uskoro na tržištu Marketing mreža magazin!

Marketing mreža pokreće moderan regionalni magazin, koji će se baviti temama iz oblasti komunikacija, marketinga, digitala i novih tehnologija, biznisa i CSR-a. Magazin će pratiti aktuelne teme i trendove, kao i rad agencija i kompanija u celom Adriatic regionu. 

Izlaziće kvartalno (mart, jun, septembar i decembar) na preko 100 strana najkvalitetnijeg sadržaja. Planirani tiraž je 15.000 primeraka, a biće distribuiran najvećim kompanijama, agencijama i organizacijama u celom regionu.

„Marketing mreža, već punih 11 godina, jedan je najvažnijih i najkredibilnijih medija na tržištu marketinških komunikacija Adriatic regiona. Sve ove godine vredno smo radili na afirmaciji, edukaciji i umrežavanju struke, a pokretanje magazina logičan je potez, kako bi dodatno učvrstili svoju poziciju najrelevantnijeg medija u advertising industriji. Ono što možemo da obećamo jeste da će Marketing mreža magazin biti moderno, aktuelno, ekskluzivno izdanje, otvoreno za sve uspešne priče“, rekla je Ivana Parčetić Mitić, osnivač i CEO, Marketing mreže. 

Godišnja pretplata na Marketing mreža magazin (štampano + elektronsko izdanje + 10 eBook izdanja) iznosiće 12.000 RSD + PDV.

Godišnja pretplata na elektronsko izdanje Marketing mreža magazina + 10 eBook izdanja iznosiće 6.000 RSD + PDV.

Cena za pojedinačno izdanje magazina iznosiće 3.500 RSD + PDV.

Pretplati se već sada.

Promocija prvog izdanja magazina biće organizovana na forumu IZAZOV 2023 (powered by Štark) 4. i 5. aprila u Beogradu. 

Više od polovine najvećih oglašivača na Twitteru povuklo svoje oglase

SVET – Više od polovine 1.000 najvećih oglašivača na Twitteru, uključujući velike brendove kao što su Coca-Cola, Unilever, Jeep i Merck, povuklo je svoj novac za oglašavanje, navodi se u izveštaju koje je objavio Pathmatics, na osnovu podataka do 25. januara.

Kao rezultat toga, mesečni prihod od 1.000 najvećih oglašivača Twittera opao za više od 60 odsto od oktobra do 25. januara ove godine, odnosno sa oko 127 miliona na nešto više od 48 miliona dolara. Podaci pokazuju nagli pad onoga što je nekada bilo 4,5 milijarde dolara vredan reklamni biznis za Twitter, piše CNN.

Nakon što je Mask završio preuzimanje kompanije krajem oktobra, oglašivači su počeli brinuti o bezbednosti i stabilnosti platforme, s obzirom na njegove planove da otpusti ljude i „opusti“ politiku objavljivanja sadržaja. Početkom novembra, Ilon Mask je rekao da je Twitter zabeležio „masovni pad prihoda“.

Iako je Twitterov prihod od oglašavanja uvek bio mnogo manji nego kod konkurenata Facebooka i Google-a, i dalje je činio najveći procenat prihoda kompanije.

Više informacija možete pročitati ovde.

Pravi posao počinje sa izazovima

0

Iako ne zvuči tako, naslov ovog teksta je parafraza pesme koja je obeležila jedan deo života većine ljudi u mojoj generaciji – Život počinje u tridesetoj. Kao što ljudi počinju da se menjaju i rastu tek kada život pred njih stavi izazove koji su do juče bili nezamislivi, tako i posao, pa i same kompanije, postaju zrelije u trenucima kada krenu turbulencije. Bilo da su izazovi uzrokovani spoljnim faktorima, kao što su promene kod kupaca, novi zahtevi tržišta, COVID-19 kriza i nestabilnost na istoku Evrope, ili one unutrašnje, kao što je, na primer, rast u sektoru ili promene u strukturi poslovanja – promene su neizbežne, i isto toliko poželjne. Ako znate da plivate kroz njih. Da li će one voditi do poboljšanja poslovnih rezultata zavisi ne samo od toga kakva im je priroda, već i da li su pravovremene.

Adekvatan, većini poznat primer pogubnosti zakasnelih promena može biti kompanija Nokia, koja je lidersku poziciju u industriji mobilnih telefona izgubila iz prostog razloga što je sa zakašnjenjem, nakon svojih konkurenata proizvode počela da bazira na operativnom sistemu Android. Može se reći da se do današnjih dana Nokia nije oporavila i povratila svoju nekadašnju poziciju.

Mnogo je razloga zbog kojih zreo brend otpočinje sa strukturalnim promenama u samoj arhitekturi brenda – izlazak na strana tržišta, promene na čelu kompanije, loš ili zastareo imidž ili širenje poslovanja kroz kupovinu ili spajanje sa drugom kompanijom. A deo strateške poslovne odluke pri svakom rastu, kupovini ili akviziciji, mora biti i šta će biti sa postojećim brendom, da li će on prolaziti kroz postepenu evoluciju ili će biti revolucionarno srušen, da bi na scenu stupio novi brend. Eurobank Direktna predstavlja jedan od dobrih primera na domaćem tržištu, koji slikovito govori o postepenom razvoju brenda, pravoj evoluciji, kroz koju banka prolazi već dve decenije.

Od početaka, Nacionalne Štedionice, preko EFG Štedionice, Eurobank EFG, pa do Eurobank i sada Eurobank Direktne, kroz sve ove promene, spajanja, akvizicije i pripajanja, Banka je prolazila polagano, uvek zadržavajući deo prethodnog identiteta, bilo kroz ime, logo ili projekte koje sprovodi. Tako i danas, kada od prvobitnog imena banke više ništa ne postoji u novom brendingu, pri svakom istraživanju javnog mnjenja dobijamo slične odgovore – banka je prepoznatljiva u ciljnim javnostima, o njoj se dosta zna, mnoge kampanje se pamte, a CSR projekti Eurobank Direktne su među najviše pominjanima u medijskim izveštajima u čitavom (i veoma aktivnom) bankarskom sektoru.

Iako je današnja Eurobank Direktna kroz promene išla lagano, na tržištu postoji i veliki broj primera kada su brendovi srušeni preko noći, da bi nastavili da rastu. Danas se gotovo niko ne seća Blue Ribbon Sports-a, dok Nike svi prepoznaju ili da je današnji Pepsi nekada bio Brad’s Drink. Ali neće biti misterija da je današnji KFC naslednik Kentucky Fried Chicken-a, ili u našem slučaju, da je Eurobank Direktna nastala pripajanjem Direktne Banke Eurobanci.

Ova promena nastala je iz želje obe kompanije za daljim rastom – veći udeo na tržištu, bolja poslovna pozicija, šira mreža u celoj zemlji, unapređenje digitalnih usluga i dalji rast u ovom segmentu na bazi sinergije – bili su razlozi zbog kojih je odlučeno za zajednički dalji put na srpskom tržištu. Iako je od pripajanja prošlo nešto manje od godinu dana, prvi rezultati već su vidljivi kroz dobre poslovne rezultate ostvarene u prvoj polovini godine, ali i ambiciozne planove za 2023, kada naš brend slavi dvadeset godina postojanja na srpskom tržištu.

Za Mark Club tekst napisao:
Ivan Vuksanović, Deputy Head of Marketing and Corporate Communication, Eurobank Direktna

Kako do cirkularne ekonomije?

0

Koncept cirkularne ekonomije jedna je od onih tema bez kojih nema razgovora ili analiza ekonomskih i privrednih pitanja. Kako to biva, često je vrlo usko povezan sa drugim vrlo popularnim konceptom – održivošću. Ipak, bez obzira na našu sklonost da previše upotrebljavanu terminologiju otpišemo kao trendove ili trivijalnosti – cirkularna ekonomija i održivost zavređuju daleko više pažnje i promišljanja. Ideja mog teksta nije da krene analitičkim putem, ali jeste da kroz opšti okvir pojma cirkularne ekonomije, istakne njen značaj i pokaže kroz primer šta se pod ovim pojmom konkretno može podrazumevati.

Model cirkularne ekonomije stoji naspram predominantnog modela linearne ekonomije, kojim se i dalje vodimo u svim aspektima života i koji podrazumeva praktično nekontrolisanu i neprestanu upotrebu prirodnih resursa protokom osnovne sirovine, od proizvodne trake, preko potrošača, do na kraju deponije, gde se put proizvoda završava. Jasno je koje su posledice takvog razvojnog puta, međutim, nije uvek jasno kako na efikasan način sa istog sići. Naspram navedenog, stoji model cirkularne ekonomije, gde se insistira na principu zatvaranja kruga, što zapravo znači da bismo o procesu trebali da razmišljamo u kontekstu „proizvod – otpad – proizvod“. U ovom modelu praktično ono što postaje otpad u jednom procesu proizvodnje i upotrebe, istovremeno može postati proizvodna sirovina u nekom drugom. Uopšteno posmatrano, cirkularna ekonomija predstavlja okvirni pojam za aktivnosti koje smanjuju, ponovo koriste i recikliraju materijale u procesima proizvodnje, distribucije i potrošnje.

Ovakav princip inherentno podrazumeva održivost, odnosno stabilan i dugoročan razvoj. Da bi održiv razvoj bio realnost mora se dugoročno ulagati u sirovinsku i energetsku efikasnost, zamenu fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, kao i u proizvodnju i trgovinu održivim proizvodima, što sve doprinosi zatvaranju kruga „proizvod – otpad – proizvod“. U tom kontekstu fokus se vraća na proizvod, ali ne u smislu njegove krajnje svrhe, odnosno na nešto što će na kraju postati samo otpad, već na to kakav je proces njegove proizvodnje, da li se proizvod može reciklirati i kakav mu je direktan uticaj na životnu sredinu.

Koncept cirkularne ekonomije mora biti primenljiv na svaku granu industrije, odnosno proizvodnje, uključujući i prehrambenu, i konkretno mlekarsku industriju kojoj pripada i Mlekara Šabac, kompanija za koju radim već tri godine.

Kao deo prehrambene industrije proizvodnja mleka je specifična po tome što je to zaista neprekidan proces, koji se odvija 24/7, 365 dana u godini. Količina svih sirovina koje se koriste u kompletnom procesu proizvodnje i plasiranja mleka i mlečnih proizvoda, predstavlja ogroman uticaja na životnu sredinu, a samo na nivou neophodnih energenata za proces proizvodnje zahtevi naše industrije su izuzetno visoki. Sve ovo znači da se tokom čitavog procesa stvara i značajna količina otpada, kao i nusproizvoda, što je u slučaju mlečne industrije surutka i permeat.

Kada radite u prehrambenoj industriji zaista morate imati širu sliku i, pre svega, usvojiti princip inovativnosti gde ništa, a posebno ne organski otpad ne sme da se posmatra kao „otpad“, već kao sirovina koja ima svoju dalju upotrebnu vrednost, i to je zapravo suština cirkularne ekonomije i održivog poslovanja. Za Mlekaru Šabac deo tih inovacija čini i projekat koji smo nazvali ’surutkovod’, a koji smo izveli u saradnji sa kompanijom SET Green Technology, koja je pored mlekare izgradila svoje postrojenje, elektranu na biogas. Ovim strateškim projektom planiramo da u potpunosti iskoristimo nusproizvode, kao što su surutka i permeat, za proizvodnju održive električne i toplotne energije. Prva faza je okončana izgradnjom surutkovoda između naše dve kompanije, a nakon početka druge faze, odnosno puštanja u rad postrojenja za proizvodnju biogasa, Mlekara će čak 16% ukupne mesečne potrebe za električnom i toplotnom energijom generisati nazad od njih, tj. iz prerade sopstvenih nusproizvioda.

Model cirkularne ekonomije i održivosti može postati dominantan način života, ali napor i podršku moraju da ulože svi – od države, preko privrede, do krajnjeg potrošača.

Za Mark Club tekst napisala:
Maja Bađin Georgijević, Rukovodilac korporativnih poslova i komunikacija, Mlekara Šabac

Kupovina u društvu

0

U poslednjih nekoliko godina kupovne navike doživele su ’’kvantni’’ skok u e-commerce oblasti, a sve značajnije mesto zauzima Social Commerce. Social Commerce predstavlja kombinaciju najboljeg od e-trgovine i mogućnosti koje pružaju društvene mreže. Gde je tu prostor za social commerce?

Procenjuje se da će globalna e-commerce prodaja u naredne tri godine porasti za više od duplo u odnosu na 2020. godinu i da će do kraja 2022. doprinositi sa 5-7% globalnoj maloprodaji. U isto vreme, stručnjaci veruju da će dobar deo e-commerce prometa preuzeti upravo društvene mreže. Kako prisutnost social commerce-a raste, društvene mreže će biti sve “spremnije” za e-trgovinu, pa će se platforme same prilagođavati potrebama korisnika i brendova u različitim kategorijama poslovanja. Broj onih koji svakodnevno koriste društvene mreže daleko je veći od broja e-ecommerce korisnika na globalnom nivou, što ukazuje na potencijal tržišta social commerce-a, koje je daleko veće i primamljivije novim generacijama kupaca.

Potencijal je jasan, a za product i marketing menadžere ove promene znače i velike izazove. Neophodno je analizirati nova pravila ponašanja kupaca na društvenim mrežama, redefinisati ciljne grupe, ali i naučiti i primeniti propise u pogledu ove specifične vrste trgovine. Trenutno, najveći generatori social commerce prometa jesu društvene mreže sa “razrađenim” funkcijama za trgovinu, poput Instagram-a, Facebook-a, Pinterest-a i TikTok-a.  Može se reći i da moderne društvene mreže, poput TikTok-a i Snapchat-a, formiraju nove generacije potrošača koje stvaraju veće mogućnosti za e-trgovinu.

Dok tradicionalna e-trgovina “rudari” u potrazi za kupcem, u slučaju social commerce-a ceo proces je brži (sve je na jednom mestu), a ujedno i pristupačniji generacijama kojima su društvene mreže uveliko prirodan habitus.

Za trgovce ovo znači i brže sakupljanje informacija o kupcima bez potrebe za dodatnim upitnicima, saglasnostima i slično. Većina korisnika je već sve informacije o sebi podelila na društvenoj mreži, dala neku vrstu saglasnoti i postala deo velike baze.

Trenutno su u svetu najzastupljenija dva oblika social commerca:

Social based commerce: Ceo proces kupovine, od otkrivanja proizvoda do finalne kupovine i plaćanja se odvija unutar samih društvenih mreža. Mreže koje trenutno podržavaju ovakav vid kupovine su Facebook i Instagram (na tržištima gde su dostupni Facebook pay i Instagram checkout), TikTok, Pinterest, WeChat i mnoge brzo rastuće aplikacije na azijskom tržištu, gde je ovaj vid prodaje najprisutniji.

Social refferal: Za razliku od social based commerce-a, korisnici otkrivaju proizvod na društvenim mrežama, ali se upućuju na platforme prodavaca gde mogu izvršiti krajnju kupovinu. Ovakav mehanizam obično uključuje posebno kreirane formate postova, oglasa, kao i mehanizme saradnje sa influenserima.

Na našem tržištu, za razliku od vodećih, i dalje nisu dostupni Facebook pay i Instagram checkout, pa samim tim ni direktna kupovina na samim social platformama. Iz ovog razloga “social referral” najprisutniji je oblik social commerce-a, jer je najlakši za implementaciju i podržan je na većini platformi. Dok se ne steknu svi infrastrukturni uslovi na našem tržištu, koje zahtevaju social platforme za uvođenje direktnog plaćanja na samim platformama, ne možemo očekivati da se ostvari pun social commerce potencijal.

Ne treba zaboraviti da social commerce podstiče alate poput foruma i drugih vrsta online zajednica gde kupci i prodavci diskutuju o svojim iskustvima kupovine preko društvene mreže i upoređuju utiske. Zapravo, koliko god sofisticirano sve ovo zvučalo, veštačka inteligencija i algoritmi nam samo pružaju ono što je oduvek bilo ključ svake dobre trgovine – dobro poznavati svog kupca, ponuditi mu ono što želi, ostvariti odnos i komunikaciju sa njim.

Ako se prisetimo da je u korenu reči “trgovina” izraz trg, onda je social commerce jedan veliki trg, gde se na globalnom nivou sastajemo, kupujemo, družimo, ćaskamo, razmenjujemo i preporučujemo. Jer kao što svi odvajkada znamo – najslađe se kupuje u društvu, jer kakva je to kupovina ako se malo ne porazgovaramo!

Za Mark Club tekst napisala:
Olivera Ćirković, Chief Marketing Officer, Univerexport

Evropska komisija smatra da je neophodno reformisati digitalno oglašavanje

SVET – Evropska komisija objavila je studiju na temu internet oglašavanja, koju je realizovala u saradnji sa konsultantskom kompanijom za sigurnost podataka AWO. U studiji se navodi da oglašivačke prakse, koje se temelje na praćenju korisnika i njihovom profiliranju, krše prava na zaštitu ličnih podataka i stvaraju pretnju za sigurnost, demokratiju i životnu sredinu. U izveštaju se zaključuje da postoji jak razlog da se uvede reforma digitalnog oglašavanja.

U izveštaju se posebno ističe potreba da se osigura veća transparentnost kako praćenja/merenja, tako i oglašivačkih budžeta s ciljem da se korisnicima obezbedi više kontrole nad sopstvenim podacima, načinima njihovog prikupljanja, upotrebe i deljenja za potrebe ciljanog oglašavanja.

Kako stručnjaci navode, u ovoj fazi teško je oceniti da li će i u kojoj meri ova studija uticati na odluke Komisije za regulaciju digitalnog oglašavanja.

Studiju možete preuzeti ovde.