Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!
Naslovna Blog Stranica 25

Štit – kampanja protiv nasilja nad ženama

REGION – Postaknuta ubistvom Nizame Hećimović koji je zgrozio ceo region, Ida Prester je predstavila novi spot za pesmu “Štit”, koju je posvetila upravo njoj. “Štit” ujedno označava početak istoimene kampanje, koju je uz Idu inicirala i organizacija Arterarij koja se bavi promovisanjem društvene tolerancije, a cilj kampanje je da se osvesti javnost i ukaže problem nasilja nad ženama.

U kampanju su se kroz spot uključila brojna poznata imena iz regiona: pevačice Seka Aleksić, Lela Laković, glumice: Anđelka Prpić, Milena Radulović, Aleksandra Tomić, Sandra Silađev, Jelena Stupljanin, Tihana Lazović, Jadranka Đokić. Voditeljke Marija Kilibarda, Aida Alilović Jokanović, Marijana Batinić, Tajana Beck, novinarka Mojmira Pastorčić, novinar Aleksandar Stanković. Podršku su dali i glumci Andrija Milošević, Bane Trifunović, Goran Bodgan, Frano Mašković, bivši košarkaš Dino Rađa, alpinista Tomislav Cvitanušić, fudbalerka Dina Blagojević, vaterpolista Filip Filipović, trener Vuk Vukašinović. Tu su i aktivistkinje Nadine Mičić, Lana, Nikolina Pavićević – Kritički, Ivana Radović, Gorica Ivić, Arijana Lekić-Fridrih, Maja Mamula, psihološkinja Danijela Ostojić, DJ Tijana Todorović. Književnik Miljenko Jergović, pesnikinja Monika Herceg Domagoj, bloger Jakopović Ribafish, doktor Natko Beck, manekenka i model Viktorija Rađa, kao i reperi Frenkie i Kontra.

Kampanja simboličnog naziva štit želi da oformi i u stvarnosti, od svih nas koji vidimo i brinemo o žrtvama nasilja. Jedan od ciljeva kampanje je podstaknuti institucije da se u većoj meri uključe prilikom zaštite žena od nasilja, posebno u kontekstu prevencije, ali i ohrabriti žene da traže pravnu i psihološku pomoć.

Pesmu „Štit“ napisala je i izvodi Ida Prester, aranžman je uradio zagrebački synth-pop bend Pocket Palma. U ime Arterarija, Romano Nikolić je režirao spot, Mario Mažić je producent kampanje. Produkciju spota potpisuje Leptir produkcija (Miroslav Kosanović, Sara Marija Knežević, Zoran Garača).

WANNABE DIGITAL AWARDS: Ovo su najuspešniji influenseri u regionu

WANNABE DIGITAL AWARDS održan je prošle nedelje u Pozorištu na Terazijama u Beogradu, u organizaciji WANNABE MAGAZINE. Nagrađeni su najuspešniji influenseri iz celog regiona.

Srbija

Fashion Influencer of the Year 2023: Danijela Dimitrovska

MAYBELLINE Beauty Influencer of the Year 2023: Marija Ćalović

LA ROCHE-POSAY Lifestyle Influencer of the Year 2023: Dušan Petrović

MOM Influencer of the Year 2023: Dolores Milošev Erdeg

LIDL Food Influencer of the Year 2023: Sanja Zelenović

MILKA Rising star of the Year 2023: Marija Hadžović

Micro-influencer of the Year 2023: Majda Stamenković

TikToker of the Year 2023: Mića Ašćerić

Comedy Influencer of the Year 2023: Veselin Vladimir Zvekić

NIVEA Influencer of the Year 2023: Dunja Jovanić

Special award – social responsibility 2023: Iva Parađanin

Special award – Body positivity powered by DOVE 2023: Dragana Dukuljev

People’s Choice award 2023: Milan Maglov

Hrvatska

Fashion Influencer of the Year 2023: Paula Sikirić

MAYBELLINE Beauty Influencer of the Year 2023: Ema Luketin

Lifestyle Influencer of the Year 2023: Andrea Trgovčević Iličić

MOM Influencer of the Year 2023: Maša Zibar

Food Influencer of the Year 2023: Maja Brekalo

Rising star of the Year 2023: Ivana Mišković

Micro-influencer of the Year 2023: Ivana Pirizović

TikToker of the Year 2023: Nika Pavičić

NIVEA Influencer of the Year 2023: Kristijan Iličić

People’s Choice award 2023: Ela Jerković

Crna Gora

MAYBELLINE Fashion Influencer of the Year 2023: Sandra Mitrović

Lifestyle Influencer of the Year 2023: Maja Ćeranić Bučanin

NIVEA Micro-influencer of the Year 2023: Kristina Banjević

Comedy influencer of the Year 2023: Nataša Kovačević

People’s Choice Award of the Year 2023: Nataša Kovačević

Bosna i Hercegovina

Fashion Influencer of the Year 2023: Erna Saljević

MAYBELLINE Beauty Influencer of the Year 2023: Kosta Miljković

Food Influencer of the Year 2023: Maja Gojić

Lifestyle Influencer of the Year 2023: Robert Dacešin

Mom Influencer of the Year 2023: Andrea Tomašević Kolenda

Rising Star of the Year 2023: Naida Kadić Klico

Micro-influencer of the Year 2023: Ena Avdić

TikToker of the Year 2023: Sead Hrustanović

NIVEA Influencer of the Year 2023: Amina Efendić

People’s Choice Award 2023: Ivona Aleksić

Slovenija

Fashion Influencer of the Year 2023: Tesa Jurjaševič

MAYBELLINE Beauty Influencer of the Year 2023: Indira Ekić

Food Influencer of the Year 2023: Nina Kastelic

Lifestyle Influencer of the Year 2023: Noemi Zonta

Mom Influencer of the Year 2023: Barbi Završnik

Rising Star of the Year 2023: Ana Marija Mihelič

NIVEA Micro-influencer of the Year 2023: Rebecca Gliha

People’s Choice Award of the Year 2023: Indira Ekić

Foto: Nikola Radulović, Jovana Jarebica i Aleksandar Carević

Izazov merenja konzumacije medija

U svojoj, preko 20 godina dugoj karijeri u komunikacijskoj industriji čula sam puno puta pitanja poput: koja je vrednost PR; kako ćete nam pokazati uticaj PR-a na naše prodajne rezultate; koliko vrede ove PR objave? Ako se oko nečega uvek vodila rasprava, onda je to kako meriti vrednost PR-a. AVE (advertising value equivalency) davno je napuštena forma izveštavanja, jer je Barselona princip jasno objasnio šta se ne bi smelo, a šta ne sme računati kao vrednost PR-a. Precizno definisanim KPI-evima uz prikaz ROI, PR merenja pomoći će maksimalnom iskorišćavanju resursa temeljeno na relevantnim podacima.

Postoji više razloga zašto su PR metrike važne i zašto treba da postanu sastavni deo vaše komunikacijske strategije. Praćenjem rezultata moći ćete pratiti zadovoljstvo kupaca, veću lojalnost, efikasnost kampanja, kao i alata i platformi koje su predložene strategijom. Moguće je pratiti različite PR pokazatelje, svakako je cilj odabrati one koji su relevantni za vaše poslovanje.

Evo nekoliko ideja šta sve možemo pratiti: vašu kompaniju, vaše brendove, ključne ljude koji su važni za vašu kompaniju ili industriju, celu industriju, konkurenciju, jer prijatelje držite blizu, neprijatelje još bliže. Odredite optimalan broj ključnih reči koje pratite, jer preširoko praćenje nije efikasno. Mi u Abecedi smo za to razvili nekoliko alata kojima olakšavamo klijentima svakodnevni pregled svih bitnih tema i ključnih reči. Sjajna stvar sa kojom imate pregled na svim bitnim, i za vas relevantnim temama, a bez da ste potrošili puno vremena za pregled i donošenje zaključaka.

Izgradnja pozitivne reputacije i vrednosti brenda jedan je od najvažnijih zadataka komunikacijskih kampanja. Kako bismo znali jesmo li ostvarili rezultate moramo meriti njihov učinak. Kampanje mogu uticati i na svest o kompaniji, ali i na reputaciju kompanije, stoga je njihov ishod vitalna metrika koju treba pratiti. Sjajan PR može vam pomoći da proširite glas o svojoj kompaniji i onome šta radite. Na kraju, pomoći će u isporuci ključnih poruka koje želite da dođu do vaših ciljnih grupa.

Reputacije vašeg brenda, odnosno, kako javnost gleda na vaš brend – jedno je od vaših najvažnijih aduta. Ako javnost negativno gleda na vaš brend, to može imati dugoročne implikacije na poslovanje. Stoga je izgradnja reputacije i praćenje njenog statusa jedan od najvažnijih zadataka svake komunikacijske kampanje. Ako se želite uveriti koliko je to važno, pitajte bilo kog političara koliko mu je reputacija bitna i zašto je njegovim protivkandidatima najvažnije poljuljati njegovu reputaciju. Kako ne bi bilo iznenađenja, mi za naše klijente imamo razrađene sisteme praćenja reputacije, a od kada su pojedine teme postale najvažnije u poslovanju, poput ESG-a, uveli smo i nove alate, pa tako imamo razrađen alat kojim pratimo uticaj ESG strategija na reputaciju. U sklopu našeg alata Better Company osiguravamo sprovođenje komunikacijskih strategija za ESG projekte, koji imaju sve veći uticaj na reputaciju, pa kroz sledeći korak pratimo rezultate, kao i promene nakon sprovedenih kampanja.

Ono što, takođe, treba pratiti jeste doseg. PR kampanje bez publike dobar su način za gubljenje vremena, a saopštenja za javnost vredna Pulitzerove nagrade bezvredna su ako ih niko ne čita. Merenjem dosega, kada je vaš brend istaknut ili spomenut, moći ćete proceniti mogući uticaj koji pokrivenost može imati. Korišćenje platforme za praćenje medija za procenu ovih metrika omogućuje vam donošenje boljih odluka za vašu kompaniju. Na kraju dana sužava mesta gde želite trošiti svoje vreme i energiju.

Share of Voice (SoV) PR je metrika koja meri spominjanje vašeg brenda u medijima u odnosu na spominjanje vaše konkurencije. U visoko konkurentnim industrijama, razumevanje procenta industrijskih medija, koji spominju vaš brend, izvrstan je način za merenje vašeg autoriteta u oblati u kojoj poslujete. SoV se može izračunati uzimanjem važne metrike, kao što su spominjanje u industrijskim publikacijama, i deljenjem metrike vašeg brenda sa spominjanjem svih brendova u vašoj industriji. Zatim pomnožite sa 100. Ako je vaš brend imao 450 spominjanja u industrijskim publikacijama, a ukupan broj spominjanja svih brendova (uključujući i vaš) bio je 1975, vaša bi jednačina izgledala ovako: 450/1975 x 100 = 22,78. To bi značilo da bi vaš medijski udeo u industriji bio 22,78%.

Ovo je sjajna PR metrika koju možete imati, jer vam omogućava upoređivanje uspeha vašeg PR tima. To se može uporediti sa vašim konkurentima. Osim toga, anomalije u SoV-u mogu vas upozoriti na češće spominjanje vas ili vaše konkurencije, ili vam omogućiti da se poboljšate u oblastima u kojima zaostajete. Društvene mreže u velikoj su meri uticale na PR metrike, pa je danas korišćenjem nekih od ponuđenih alata jednostavno dobiti podatke o spominjanju ili sentimentu.

Sentiment je posebno važan, jer analizom sentimenta dobijamo podatke o emocijama ljudi koji govore o vašem brendu na raznim kanalima. Znajući da li je neko imao pozitivne, neutralne ili negativne misli o vašoj kompaniji, možete izvući zaključke i primeniti promene na temelju njih. Ukratko, sentiment pruža vredan uvid u želje i potrebe vaših kupaca, ali i pomaže u merenju uspeha ili neuspeha vaših komunikacijskih napora.

Ako vam se sve ovo čini komplikovano, ali korisno, ne brinite, svaka agencija koja drži do sebe može vam pomoći u izveštavanju koje vam treba. Mi to radimo svaki dan.

Za Marketing mreža magazin tekst napisala:
Marina Bolanča, CEO, Abeceda komunikacije (Hrvatska)

Kako (da) pričamo o energetici?

Koliko primera komunikacionih kampanja energetskih kompanija možete na „prvu loptu“ da se setite? Da li vam se zadržava pažnja kada čujete termine poput – „energetska bezbednost“, „sigurnost snabdevanja“, „proizvodnja i prerada nafte i gasa“? Ili odmah poželite da okrenete stranicu i pročitate nešto drugo? Nešto lepršavije i jednostavnije?

Nije tajna da komunikatori u energetskom sektoru imaju dosta zahteva koje pred njih stavlja priroda industrije u kojoj rade. I kako ne bi odmah bilo – „jao, evo još jedne industrije koja misli da je baš ona specifična“, da krenemo redom…

Osnovni postulati eksterne komunikacije u naftno-gasnom sektoru su, naravno, isti kao i u bilo kojoj drugoj industriji ili društvenoj sferi – transparentnost, preciznost, pravovremenost, doslednost, fer odnos, dostupnost, empatičnost, balans, kontekst. Ali, ukoliko krenemo dalje u nadogradnju, sve se menja. Naime, postoji određen broj izazova sa kojima se komunikatori u naftno-gasnom sektoru sreću globalno i to nije vezano za region u kojem mi radimo.

Najpre, komplikovanost i specifičnost samog biznisa. Naftno-gasni sektor ne samo da obiluje mnoštvom stručnih termina i operacija, koje malo ko van tog sektora razume, već to često vodi i u odbojnost da se nešto više o samom sektoru sazna. To je čvrsto povezano i sa samom emocijom konzumenata. Jer, dok na primer, određeni proizvod u industriji mobilnih telefona potrošač voli, želi, produkti naftno-gasne industrije se često posmatraju kao neželjeni trošak. Znači, percepcija javnosti o energetskim temama se visoko pozicionira, ali sa aspekta raspoloživosti resursa, zaštite životne sredine, investicija i cena i zato se sa posebnom pažnjom mora pristupiti kreiranju svakog komunikacionog plana.

Drugo, treba biti iskren pa reći da je globalni izazov sa kojim se cela industrija susreće stepen poverenja javnosti koji je naročito poljuljan nakon globalnih katastrofa, poput eksplozije naftne platforme „Britiš petroleuma“ u Meksičkom zalivu i posledica na ekologiju koje je curenje nafte, koje je trajalo nedeljama i mesecima, ostavilo. Slede digitalizacija, zatim specifičnost same medijske slike i opšteprisutne polarizacije, ali to je ipak nešto sa čime se sreću i druge industrije. Nakon svega kako (da) pričamo o energetici?

Najpre, svi koji se bavimo eksternom komunikacijom u naftno-gasnom sektoru moramo biti aktivniji i proaktivniji od drugih. Biti zadužen za komunikacije jedne energetske kompanije nije uvek lak i zabavan posao, što se inače pripisuje odnosima sa javnošću. Industrija sama po sebi okarakterisana je kao tradicionalna, isključivo biznis orijentisana, nema tu komunikacionu lepršavost što je slučaj u modnoj ili bjuti industriji. Majstori komunikacija kod „teških“ industrija znaju da sa jedne strane imaju važne brojke, podatke, naučne analize, a sa druge strane čitaoca ili konzumenta sadržaja, koji u nekoliko sekundi želi da pročita ili pogleda suštinu. Zato je presudno da poruka bude jasna, da isfiltrira najvažnije stavke, a da opet bude čitljiva, efektna i korisna. Preuzimate ulogu analitičara, inženjera, biznis stratega, jer sve njihove ciljeve treba da sažmete u jednu krovnu poruku koja zadovoljava potrebe biznisa, ali i publike kojoj je informacija namenjena. Moramo kontinuirano graditi poverenje sa publikom, da konstantno upoznajemo javnost sa projektima zaštite životne sredine, da pronalazimo načine da pristupimo najširoj javnosti i informišemo je o tome šta i kako radimo.

Dalje, naftno-gasni sektor moraće da nastavi da jača upotrebu digitalnih kanala komunikacije i da nastavi da menja stil komunikacije, uz korišćenje svih novih alata. I to mnogo više od „modernih“ industrija. Nafta ne može da postane digitalna, ali unapređenjem i digitalizacijom komunikacije benefiti će doći. A oni su brojni. Svaki komunikator u oblikovanju svoje poruke nailazi na dilemu – zašto bi neko toj temi posvetio svoje vreme i kako poruka treba da glasi da bi bila jasna, prijemčiva, lako prenosiva kroz različite kanale, od tradicionalnih do digital platformi. U NIS-u nastojimo da eksternu komunikaciju iznova i iznova inoviramo, da preispitujemo svaku poruku, kako ne bismo upali u neku od zamki izazova koje sam nabrojao. I mogu neskromno reći da u tome uspevamo. Temeljno smo proteklih godina menjali stil komunikacije, potpuno promenili strukturu svojih komunikacionih planova, jačali digitalno prisustvo, uveli nove kanale komunikacije. Do kraja ove godine planiramo izlazak na još dva digitalna kanala, ali i da nastavimo da unapređujemo rad sa tradicionalnim medijima.

I na kraju, ponoviću zaključak koji se uvek nametne kada se priča o ovoj temi, a i dobar je kao podsetnik – ako želimo biti uspešni u pričanju priča o energetici, ne možemo se uljuljkivati i imati komfor nekih drugih industrija. Nemamo taj luksuz. Mi promenu stila komunikacije i proaktivnost moramo svakodnevno unapređivati, uz neizbežan dalji razvoj digitalnih rešenja i platformi. Jer, da se podsetimo – inovativnost i proaktivnost su budućnost i energetike i PR-a.

Za Marketing mrežu tekst napisao:
Stefan Despotović, direktor PR Centra NIS-a

Da li odnosi sa medijima imaju sve manje udela u PR-u?

Da bi savremena kompanija uspešno poslovala, i u sklopu toga izgrađivala svoj prepoznatljiv imidž, ona mora u svom poslovanju da, sa jedne strane, vodi računa o svojim interesima, a sa druge strane o interesima i potrebama medija.

Zato odnosi s medijima, kao deo odnosa s javnošću, predstavljaju jedan vrlo složeni skup aktivnosti koje se preduzimaju u kompaniji radi uspostavljanja i održavanja uzajamno korisnih veza i odnosa između kompanije i medija. Кoliko neka kompanija ulaže u odnose s medijima, toliko od njih i dobija, jer je za izgradnju dobrih odnosa neophodno posvetiti punu pažnju kako samoj strukturi procesa komuniciranja s medijima, tako i kvalitetu i verodostojnosti informacija.

U interesu kompanije, novinara i medija, je bliska i jasna međusobna komunikacija i saradnja, kako bi se na bazi objektivnog informisanja i izveštavanja, izgradilo obostrano poverenje i razumevanje. Ovo je dugotrajan i složen proces koji zahteva punu posvećenost, pre svega stručnjaka iz kompanija koji se bave odnosima sa medijima.

U prethodnom periodu imali smo prilike da pročitamo rezultate mnogih istraživanja koja pokazuju da odnosi sa medijima više nisu jedna od najvažnijih delatnosti sektora odnosa s javnošću. Perspektiva izgradnje odnosa sa medijima je dinamična i podložna promenama, s obzirom na brzi razvoj digitalnih tehnologija i promene u medijskom pejzažu, ali i smene generacija.

Ono što se ipak čini da je konstanta jeste da se PR stručnjaci ipak najviše referišu na tradicionalne medije i održavanje bliskih odnosa sa njima. Postoji nekoliko ključnih faktora koji mogu uticati na perspektivu izgradnje odnosa sa medijima u narednom periodu:

1. Digitalna transformacija: Digitalne tehnologije i društvene mreže nastavljaju da transformišu medijski pejzaž. Kompanije se moraju prilagođavati ovim promenama i integrisati digitalne kanale u svoje strategije odnosa sa medijima. Digitalna tehnologija omogućava ulazak u virtuelni svet gde postoji mnoštvo različitih poruka.

Kreiranje interesantne poruke koja doprinosi poboljšanju imidža i identiteta, ali i ostvaruje ciljeve odnosa s javnošću sada zahteva i digitalnu pismenost, uz novu vrstu kreativnosti. Interakcija, komunikacija sa klijentima, obraćanje različitim javnostima, uključivanje velikog broja medija, postali su uobičajeni ciljevi modernih odnosa s javnošću. To uključuje aktivno korišćenje društvenih mreža, praćenje i analizu digitalnih metrika, kao i prilagođavanje komunikacijskih taktika za digitalnu publiku. Takođe, ovo je još jedan od kanala plasiranja različitih poruka koje kompanija želi da saopšti.

2. Transparentnost i odgovornost: Izgradnja odnosa sa medijima zasnovana na transparentnosti, integritetu i odgovornosti može pomoći kompanijama da izgrade poverenje kod publike i novinara.

3. Novi modeli saradnje: Tradicionalni modeli saradnje između kompanija i medija mogu se menjati. Kompanije sve više koriste sopstvene kanale komunikacije, poput blogova, web stranica i društvenih mreža, kako bi direktno komunicirale sa publikom. Ovo može uticati na dinamiku odnosa sa medijima, ali istovremeno otvara mogućnosti za saradnju na novim projektima, istraživanjima ili sadržajima. Poslednjih godina imamo prilike da pratimo i veliki broj konferencija u organizaciji medija i kompanija na kojima se međusobno razmenjuju iskustva i informacije u cilju bolje informisanosti.

4. Uticaj influensera: Uz rast influencer marketinga, influenseri na društvenim mrežama postaju sve važniji kanal za komunikaciju sa publikom. Kompanije se sve češće uspostavljaju odnose sa influenserima kako bi plasirale svoje poruke i proizvode, posebno među mlađom publikom. Ovo zahteva prilagođavanje strategija odnosa sa medijima i uključivanje influensera u komunikacijske planove.

5. Potreba za kvalitetnim sadržajem: U eri informacija i digitalnih medija, kvalitetan sadržaj postaje ključan za privlačenje pažnje publike. Kompanije koje mogu da pruže relevantan, informativan i zanimljiv sadržaj imaju veće šanse da privuku medijsku pažnju i izgrade odnose sa medijima. Ovo može uključivati kreiranje originalnih priča, istraživanja, infografika ili video sadržaja. Dodatno, sve veći broj kompanija na svojim web stranicama ima posebno odvojenu sekciju za novinare, gde im je uvek dostupan ažuriran materijal za korišćenje za sve aktuelne teme.

Ukratko, perspektiva izgradnje odnosa sa medijima u našoj zemlji podložna je promenama usled digitalne transformacije, potrebe za transparentnošću i odgovornošću, novih modela saradnje, uticaja influensera i potrebe za kvalitetnim sadržajem. Kompanije koje prate ove trendove i prilagođavaju svoje strategije odnosa sa medijima mogu ostvariti uspešnu komunikaciju sa javnošću i ostvariti svoje ciljeve, naravno uz kontinuirano održavanje tradicionalnih bliskih odnosa sa medijima.

Za Marketing mreža magazin tekst napisala:
Željka Ćirić Jakovljević, Direktor za komunikacije, UniCredit Bank Srbija

Spoj ljudske kreativnosti i mašinske efikasnosti

Tehnologija se menja svakodnevno. AI je postao centralni deo te promene. U svakom uglu industrije, naročito u marketingu, AI ostavlja trag. Dok neki tvrde “AI će preuzeti sve”, stvarnost je drugačija. Da, AI ubrzava i automatizuje, ali je samo alat u našim rukama. Pomislimo na ljudsku intuiciju, kreativnost, empatiju – sve to je nezamenjivo. Bez obzira na sve inovacije, ljudski dodir i razumevanje ostaju esencijalni.

Pogledajmo marketing kao primer. Tu AI alati kao ChatGPT dolaze do izražaja. Unosimo kriterijume i dobijamo reklamne ideje u sekundi. Ali, to ne znači da je ljudska kreativnost zastarela. Naprotiv. AI nam pomaže da oslobodimo više vremena za strategiju, brainstorming i inovacije. Testiramo različite pristupe, brže donosimo odluke, ispravljamo greške. U kombinaciji sa ljudskim dodirom, AI postaje ne samo koristan, već i revolucionaran za industriju.

U nastavku, demonstriraćemo moć ChatGPT-a u praksi – kako ovaj AI alat može brzo i efikasno da generiše predloge TVC-a na osnovu zadatih kriterijuma.

Creating Effective Ad Copy ChatGPT Promt:

Can you provide examples of effective ad copy based on the below criteria?

Product: Zdravoljub Cream by Imlek
Zdravoljub Cream is a delightful dessert product by the company Imlek. Primarily aimed at children, it’s a treat that many adults cherish too. This dessert comprises multiple layers:
• Chocolate Cream Layer: A rich, smooth chocolate cream delivering an intense chocolate flavor.
• Milky Cream Layer: A creamy, velvety milk layer that complements the chocolate perfectly.

Packaged in convenient small cups, it’s perfect for snacking on the go, as a school lunch treat, or an after-dinner dessert. The combination of milk and chocolate makes Zdravoljub kids cream a creamy dream for those who crave a sweet delight.

Language: Serbian
Duration: 30 seconds
Value: Care & nurture with joy
Personality: Fun and caring
Insight: I want to be sure that my child will grow healthy, and that for him/her discovering life will be full of pleasure, happiness and fun.
Reasons to believe:
Enriched with calcium and vitamin D, rich in proteins from milk Imlek’s dairy expertise.
Emotional benefit: I am a good mother – I know that my child will grow healthy and happy.
Rational benefit: I offer to my child the healthiest nutriments it needs, and at the same time the best taste and fun that he/she enjoys.
Frame of reference: Kids dairy products (flavoured milk, fruit yoghurts, duo creams).
Target: Mothers of kids 2-6 years, open minded and deeply engaged in caring for their child’s health.
Slogan: Grow happily, eat deliciously! Zdravoljub krem

Za Marketing mreža magazin teksta napisao:
Jovan Bugarčić, Marketing Director, Imlek

foto by Vladimir Milivojević Boogie

Oni žele sve posebno, jer su oni jednostavno posebni

Generacija baby boomera bila je poznata kao “me” generacija, a njihova deca, milenijalsi, poznati su kao “me, me, me” generacija. Milenijalsi za sebe smatraju da su iznad proseka u svakom pogledu, od svojih liderskih veština preko akademskih dostignuća, do želje da uspeju.

Generalno, milenijalsi su jednostavno narcisoidniji od prethodnih generacija, jer korišćenje društvenih medija može navesti ljude da gledaju na sebe pozitivnije. A znamo koliko milenijalsi vole društvene medije.

Oni komuniciraju ceo dan, ali skoro upotpunosti preko ekrana. Sedamdeset odsto njih svakih sat vremena proverava svoje telefone i u stalnoj su potrazi za dozom dopamina koja dolazi nakon što se nekome dopao njihov status ili slika! Tako da na pitanje da li je „me, me, me“ kupac budućnosti, odgovor je – on je kupac budućnosti i kupac sadašnjosti.

Milenijalsi svake zemlje su različiti, ali zbog globalizacije, društvenih medija, izvoza zapadne kulture i brzine promena, milenijalsi širom sveta sličniji su jedni drugima nego starijim generacijama unutar svojih nacija. Čak i kod nas gde je porodična povezanost veća nego u drugim, zapadnijim delovima Evrope, internet, urbanizacija i politika stvorili su generaciju preterano samouverenu i okrenutu sebi.

I ovo nisu samo problemi bogate dece. Siromašni milenijalsi imaju još veće stope narcizma, materijalizma i zavisnosti od tehnologije u svojim „fantastičnim“ životima.

Pored toga, generacija koja je odrasla gledajući rijaliti programe, optrećena je poznatima, estradom i brendovima. Oni veruju suštinski njima nepoznatim ljudima, koji su im, međutim, poznati sa društvenih mreža. I to sada već nisu više samo milenijalsi, to su i generacija Z i generacija Alpha.

Mi smo u DIS-u proteklih godinu dana, u saradnji sa npr. dečijom YouTube zvezdom Dex Rockom, kreirali proizvode, čokolade i kroasane, čije estimirane količine prosto nisu mogle da zadovolje potrebe i to niko nije mogao da predvidi.

Takođe, kod nas se u marektima pojavio prvi put na tržištu poznati snack Cheetos, za koji su svi klinci i milenijalsi znali u Srbiji, iako se nikada pre toga nije reklamirao i nikada ga kod nas nije bilo. Cheetos je razgrabljen u roku od nedelju dana.

Na vreme smo prepoznali da, ono što oni žele, više nije nešto što svako može da ima, oni žele „posebne proizvode“, oni žele „posebnu komunikaciju“, oni žele sve posebno, jer su oni jednostavno posebni.

Da ne zvučim suviše osuđujuće prema ovoj mlađoj generaciji, oni su međusobno mnogo više povezani nego bilo koja generacija pre njih, oni su hipersvesni globalnih događaja i okrenuti su dobrobiti društva kao celine, i to ih naročito izdvaja.

Za Marketing mreža magazin tekst napisala:
Olivera Papestijević, Marketing Director, DIS

Užitak koji ne treba čekati

REGION – Kraš je nedavno predstavio redizajniranu Bajaderu, koju prati nova kreativna kampanja.

„Bajadera je brend koji simbolizuje sam Kraš. Imajući na umu njenu prepoznatljivost i reputaciju među potrošačima, redizajnu i kampanji pristupili smo sa posebnom pažnjom. Zadržavajući kvalitet ukusa, Bajaderu približavamo i novim generacijama, sa željom da i oni otkriju koliko je dobra. Poruka kampanje je ono što Bajadera zaista jeste – užitak koji ne treba čekati“, rekao je Nikša Farac, direktor marketinga Kraša.

Redizajn i kampanja napravljeni su u susret 70. rođendana Bajadere koji se obeležava sledeće godine. Odvažne promene u dizajnu ambalaže, koje idu ukorak sa savremenim estetskim normama, potpisuje agencija Bruketa&Žinić&Grey.

Kreativni koncept kampanje potpisuje Saatchi & Saatchi, dok je za njegovo sprovođenje zadužena agencija Šanavala Concept Store. Za novu kampanju napravljen je i televizijski spot u realizaciji Val produkcije.

Publicis Groupe Croatia ekskluzivni GWI partner za Adriatic region

REGION – Publicis Groupe Croatia objavio je ulazak u eksluzivno partnerstvo sa Global Web Index (GWI), globalnim liderom u pružanju uvida u ponašanje potrošača.

Kako je na LinkedIn-u objavila Aleksandra Dilevska, CEO Publicis Grouo za Severnu Makedoniju i Hrvatsku, Publicis ima ekskluzivan pristup podacima o Hrvatskoj dostupnim u GWI-u tokom prvog talasa nakon njegovog lansiranja, zahvaljujući sponzorstvu Publicisa i ekskluzivnosti koja traje od izlaska u Q3 2023, sredinom novembra, do Q4 2023 odnosno sredinom februara 2024. To znači da GWI ne može pružiti pristup podacima o lokalnom tržištu Hrvatske ni jednoj nezavisnoj ili mrežnoj agenciji do sredine februara sledeće godine.

Kako navodi, partnerstvom Publicis Groupe Croatia i GWI-a, postavljen je temelj za novo razdoblje strateške izvrsnosti i inovacija u hrvatskom marketingu.

Više informacija pročitajte ovde.

Dodeljene SoMo Borac 2023 nagrade!

REGION – Održana je jedanaesta dodela nagrada SoMo Borac powered by Httpool koja je organizovana u partnerstvu sa Hrvatskom udrugom digitalnih izdavača (HUDI), a koja nagrađuje najbolje digitalne radove u regiji.

Dobitnici ovogodišnjeg Somo Borca su:

MEDIA STREAM:
1. DIGITAL PRODUCT OF THE YEAR
Večernji list: ‘Novi vecernji.hr – redizajn portala’ – glavni dobitnik
CTRL+ALT+DEL Media Inc.: ‘ITLogs.com’
RTL Hrvatska: ‘VOYO – Nova streaming platforma’

2. BEST STORYTELLING
Telegram Media Grupa i Udruga ‘Životna linija’: ‘Depra’ – glavni dobitnik
NewsBar i Addiko Bank Hrvatska: ‘Meštar’
Hanza media, Jutarnji List: ‘Velika škrtica’

3. DIGITAL DESIGN OF THE YEAR
AFTER5: ‘Dizajn portala After5.hr’ – glavni dobitnik
CTRL+ALT+DEL Media Inc.: ‘ITLogs.com’
Tportal: ‘Tportal redesign’

4. SOMO NATIVE
Index.hr i Prvo plinarsko društvo – PPD: ‘Ne zaboravi na domove’ – glavni dobitnik
NewsBar i Addiko Bank Hrvatska: ‘Meštar’
Telegram Media Grupa i Hrvatski Telekom: ‘Svijet istih mogucnosti’

ADVERTISING STREAM:

1. SOMO SOCIAL
Imago Ogilvy i Pipi Pipi Beverages: ‘#bolimepipi uvik i zauvik’ – glavni dobitnik
DROM agency i Atlantic Grupa: ‘Cockta: Always on communication on Instagram’
Degordian i Jamnica plus: ‘Senzacija na društvenim mrežama’ (Sensation)

2. SOMO CONTENT
Imago Ogilvy i Studenac: ‘EVERYBODY GUC GUC’ (Studena) – glavni dobitnik
CTA komunikacije i Cistoca Split: ‘Odvoji, lako je’
ViaMedia i Bingo Group: ‘U Bingu sam’

3. TIK TOK
Agencija 101 i Ministry of Agriculture, Forestry and Food, Slovenia: ‘Lepo je biti kmet’ – glavni dobitnik
404 i Croatia osiguranje: ‘Pavle Pauq TikTok profil’
CVOKE i Kaufland Hrvatska: ‘Kaufland TikTok’

4. DIGITALNA AKTIVACIJA
ViaMedia i Bingo Group: ‘U Bingu sam’ (Bingo) – glavni dobitnik
Ovation BBDO i Atlantic Grupa: ‘PrihvatamKolacice.rs’ (Najlepše želje)
Agencija 101 i Podravka: ‘AI.VAR’ (AJVAR)

5. DIGITALNI MIX
ViaMedia i Bingo Group: ‘U Bingu sam’ – glavni dobitnik
Imago Ogilvy i Studenac: ‘EVERYBODY GUC GUC’ (Studena)
Imago Ogilvy i RBA – Raiffeisenbank Hrvatska: ‘Financijska pocetnica: Oni od place do place’

6. SOMO TECH
Futura DDB i Skateistan: ‘#Playforskateistan’ – glavni dobitnik
Luna\TBWA i Atlantic Grupa: ‘Argeta Junior’s Storyteller’
Bruketa&Žinic&Grey i Croatia osiguranje: ‘LAQO Insurance Museum’

7. SOMO WEB
EuroART93 i AutoZubak: ‘AutoZubak – Webstranica’ – glavni dobitnik
Renderspace i Telekom Slovenije: ‘telekom.si Website Renovation’
Renderspace i Lisca: ‘Lisca – online store renovation’

8. SOMORITANAC
Jazavac i Utorak d.o.o. Beograd i Hemofarm fondacija: ‘Najvažniji poziv u životu’ – glavni dobitnik
Futura DDB i Skateistan: ‘#Playforskateistan’
Imago Ogilvy i RBA – Raiffeisenbank Hrvatska: ‘Kampanja financijskog opismenjavanja’

9. SOMO GROWTH
ViaMedia i Bingo Group: ‘U Bingu sam’ – glavni dobitnik
Imago Ogilvy i Studenac: ‘EVERYBODY GUC GUC’ (Studena)
Ovation BBDO i Marbo Produkt: ‘Doritos Vrh trougao’ (Doritos)

10. SOMO GLOBAL
SeekandHit i Valamar: ‘Valamar ongoing campaigns’ – glavni dobitnik
Futura DDB i Skateistan: ‘#Playforskateistan’
Infobip/ShiftMag: ‘Infobip Dev Content’

11. DIGITAL OOH
Go2Digital, Ernst & Young Savjetovanje i HZTM – Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu: ‘Krv = Život’ – glavni dobitnik
AV studio i SPAR: ‘LISTEN TO YOUR STYLE’
Minus Minus Agency i Erste Bank: ‘Kad štedimo prirodne resurse, štedimo i novac’

Uz ukupno 15 kategorija SoMo Borac nagrada, dodeljena je i Special Mention by Httpool nagrada koju je osvojio SeekandHit i Valamar: ‘Valamar ongoing campaigns’.