today-is-a-good-day
Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

PROJEKAT

spot_img

ISPRATI

Lekcije iz odnosa sa javnošću koje (ni)smo naučili

U vremenu kada se novi trendovi pojavljuju iz meseca u mesec, toliko da i najvećim entuzijastima praćenje svih noviteta oduzima dobar deo vremena, retko ko od nas se seti da se vrati na ona „prva predavanja“ o marketingu i da se zapita da li su ta znanja i dalje jednako primenjiva. Jedna od takvih oblasti su i odnosi sa javnošću. Dok nas je ekspanzija društvenih mreža sve preokupirala, pa se tako većina stručnjaka, ali i onih koji to nisu, interesuje za uticaj koji imaju Instagram i TikTok i kako se najbolje pozicionirati u okviru tih platformi, čini se da u PR strategijama promene nisu uvek uočljive.

Uticaj medija na društvo je nemerljiv i retko ko se neće usaglasiti sa tim. Tradicionalni mediji se transformišu velikom brzinom. Svakako da štampa nema više publiku koju je imala pre deceniju ili dve, ali to ne znači njen kraj, a još manje kraj sredstava za informisanje. Od toga smo daleko. Uprkos tome utisak je da se PR i njegovo delovanje percipira kao konzervativna, pa ponekad čak i zastarela struka u odnosu na druge grane marketinga. Možda je samo subjektivni osećaj u pitanju, a razloga za to ima pregršt. Jedan od njih su svakako i PR strategije iz kojih „vrišti“ strah od novog i od promena. Evo nekoliko zapažanja kako razbuditi uspavanu publiku.

Možda ne treba baš za sve da šaljemo saopštenje

Saopštenja za javnost su tradicionalno primarno oružje u odnosima sa javnošću. Vrlo dobra praksa koja podrazumeva dostavljanje medijima potrebnih informacija na osnovu kojih će oni kreirati svoju priču, prenoseći važne poruke, nažalost se vrlo često pretvori u puku reprodukciju sadržaja, dok informativna vrednost postaje sve manja. Česta komunikacija sa javnošću kroz medije i informisanje o svim našim koracima jeste značajna, ali je veoma bitan i način na koji to radimo. Kako je prva funkcija medija da informišu, ukoliko naše saopštenje običnim ljudima ne daje nikakvu vrednost, možda je vreme da razmislimo i o drugim vidovima komunikacije i pristupa publici. Kako bismo izbegli prezasićenost sadržajem, možda je bolja opcija da se fokusiramo na teme koje su nam zaista važne, pažljivo birajući kanale. I uvek imajući u vidu odgovor na pet osnovnih pitanja žurnalizma.

Kome se obraćamo (i kako)

Analiza publike je čini se nekad najpotcenjenija stavka u odnosima sa javnošću. Javnost se često posmatra kao homogena skupina, pasivni recepijenti svih naših poruka. To dovodi do krajnjeg efekta da nam poruka bude u pravo vreme i na pravom mestu – ali nema onog koji treba da je čuje. Načina za ispitivanje želja i potreba publike zahvaljujući razvoju tehnologije je mnogo. Analitika nam može dati uvid u to odakle nam dolazi najviše posetilaca, koliko vremena provedu čitajući naš tekst, da li reaguju na njega. Sa druge strane, i pažljivo praćenje ljudi u svom okruženju i posmatranje navika može nam isto biti dragoceno. Na kraju krajeva, svi znamo šta će nas svako jutro dok listamo Facebook (i dalje ima svoju zajednicu), dok pijemo kafu, privući da kliknemo na naslov i (možda) pročitamo tekst do kraja.

Foto: Unsplash

Manje je uvek više

Nijedna kampanja nikada nije namenjena svima, to verovatno već i vrapci na grani znaju. I u svakodnevnim situacijama u životu ovo se pokazuje kao tačno. Zamislimo na primer situaciju u kojoj šaljemo neku poruku svojim prijateljima, mnogo češće ćemo dobiti odgovor u grupi od nekoliko najboljih prijatelja, nego u onoj sa 60 površnih poznanika. Digitalizacija medija doprinela je tome da se mediji osnivaju mnogo lakše i uz mnogo manje potrebnih sredstava. Specijalizovani mediji, pogotovo kada govorimo o formama poput podcasta, donose sjajan potencijal da se naša poruka na pravi način prenese jasno definisanoj ciljnoj grupi. Neke poruke će naravno uvek morati da se komuniciraju kroz masovne medije, ali kada stavimo na tas i budžete, koji uvek diktiraju tempo, možemo se složiti sa minimalistima i reći da je manje – više.

PR je živa struka koja podrazumeva mnogo više od onoga što je na oko vidljivo. Žonglirati između privatnih i javnih interesa i iznova pronalaziti „vagu“ između ta dva, često je vrlo komplikovano. Međutim, uz inicijativu i energiju, prihvatićemo promene do kojih dolazi i izvući pozitivnu stranu medalje. Publika se menja, alati se menjaju, a od toga koliko se i mi promenimo zavisi naš uspeh i uspeh celog tržišta.

Za Marketing mrežu tekst napisala:
Katarina Mirosavljević, PR Account Manager, smartpoint adria

PROJEKAT

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

3,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!