Hashtag se rodio pre svega devet godina. U avgustu 2007. dizajner Chris Messina je na Twitteru pitao svoje followere što misle o upotrebi simbola # za grupisanje razgovora na toj društvenoj mreži.
Messina nije izumeo sam koncept, već ga je preuzeo iz IRC-a (Internet Relay Chat), rane verzije chata iz osamdesetih godina, koji je razgovore grupisao u kanale pomoću znaka #.
Messina je haštagove nazvao tagovi za kanale. Navodno je ideja naišla na otpor, predbacivalo mu se da je previše tehnička i vizuelno neugledna. Naravno, stvari su se vrlo brzo preokrenule u korist hashtaga.
Znak # svoje poreklo vuče iz latinskog jezika, a njegova priča je zapravo vrlo slična nastanku znaka @. Hashtag se razvio iz kratice lb, koja je označavala funtu (eng. pound), zbog čega ga u engleskom jeziku zovu “pound sign“. Najverovatnije je nastao iz pokušaja trgovaca da u svojim spisima slovo l ne zamene za broj 1, zbog čega su ga dodatno označavali vodoravnom crtom iznad slova. Vremenom, lb je postao “pound sign”, odnosno znak #.
Od tada je taj znak imao široku upotrebu kao malo koji drugi znak. Znamo ga kao lestve na telefonu, povisilicu u muzici, šahovsku oznaku za potez koji rezultira šah-matom, simbol za razmak u lektorisanju, kartografski simbol za drvarnicu u Švedskoj.
No, vratimo se Messini i njegovu predlogu. Ubrzo je hashtag postao sve više i više prihvaćen. Isprva na Twitteru, no ubrzo i na drugim društvenim mrežama. 2011. Instagram je uveo podršku za hashtag, a u istom vreme je i Audi pokrenuo prvu hashtag kampanju. Gotovo dve godine kasnije, polovina Super Bowl reklama (najvećeg događaja marketinške industrije u Americi) uključuje hashtag. Danas ga sadrži čak 11% tweetova, a razlog tome nije samo olakšano grupisanje poruka i komuniciranje sa širim krugom ljudi, već i činjenica da tweetovi koji sadrže hashtag imaju 55% veću mogućnost da će ih drugi retweetati.
Upotreba hashtaga je vrlo klizav teren na kojem se već pokoja osoba i korporacija okliznula. Svi znamo za hashtag, a koliko vas je čulo za bashtag? To je situacija u kojoj hashtag korišten u svrhu promocije neke kompanije izmakne kontroli. Najpoznatiji svetski primjer je #McDStories koji je McDonalds kreirao u februaru 2012. kako bi gosti na društvenim mrežama mogli komentisati pozitivne utiske svoje posete McDonaldsu. Verojatno pretpostavljate šta se dogodilo – umesto pohvala, krenule su žalopojke i pritužbe.
I mi svog konja u utrci bashtaga imamo. Sećate se kampanje slogana za Hrvatske železnice od pre nekoliko godina?
Danas su neki hashtagovi postali svevremenski i ušli su u internet kulturu: #OOTD (Outfit of the day), #WIWT (What I wore today), #TBT (Throwback Thursday) ili #FBF (Flashback Friday). Kod nas je prilično popularan #onokad.
Izvor: Jasno&Glasno