Naslovna Blog Stranica 85

Experience marketing presudan je u auto-industriji

0

Aleksandra Đurđević, CEO, Delta Auto Group i Vice President, Delta Holding govorila je za Mark Club o tome hoćemo li ikada kupovati automobile na klik.

Opišite automobilski brend budućnosti? Koja je njegova svrha?

Akcenat će u budućnosti biti na nultoj emisiji, bezbednosti i zabavnom sadržaju. Proizvođači odlučno najavljuju da će automobil budućnosti moći da vas sačeka po povratku sa sastanka ispred ulaza, a u međuvremenu da napuni baterije na nekom slobodnom punjaču ili možda čak proda višak struje nazad sistemu. Automobili će biti međusobno povezani, oni će “komunicirati“ i to će uticati na daleko manji broj nezgoda u saobraćaju.

Automobili će ostati i “prevozno sredstvo“, ali će dobiti još uloga i asistiraće ljudima u životu više nego do sada, upravo zbog konektivnosti i bogatijeg sadržaja.

Hoćemo li ikada kupovati automobile na klik?

Verovatno i brže nego što pretpostavljamo. Mi ćemo već ove godine uvesti mogućnost online uplate avansa za vozilo, čime ćemo se približiti online prodaji vozila. Takođe, brojni proizvođači rade na omogućavanju kupovine funkcionalnosti kroz “on demand“ opciju, kao što se koristi roming ili ostali paketi na mobilnom telefonu. Na taj način će se koristiti i neke funkcionalnosti, navigacija, grejanje, sedišta, digitalni sadržaji i sl.

Customer experience ili human experience – šta približnije definiše brend pristup vašoj ciljnoj grupi?

Brendovi koje mi predstavljamo u Srbiji su veoma “emocionalni“. Klijenti koji voze BMW GS motocikl, M4, MINI Cooper S, Hondu Civic ili KTM off road motocikl, u većini slučajeva su veoma emotivni po pitanju modela i brenda koji voze. Za njih to predstavlja sistem vrednosti i imaju potrebu da puno toga kažu svojim izborom. Mi smo od naših klijenata puno naučili o tome i to je nas veliki benefit. Najmanji deo predstavlja taj tzv. “transakcijski“ deo customer experience-a, a najviše smo svi fokusirani na ono što je suština, a to su vrednosti koje naši brendovi predstavljaju za naše klijente. Izdvojiću primer da u salonu imamo kolege na pozicijama BMW Geniji i oni se bave upravo onim aspektima koji nisu prodajni, i sve više idemo u tom smeru.

U kojoj meri je experience marketing presudan u auto-industriji?

Presudan je u velikoj meri. Današnjem kupcu se to iskustvo približava na različite digitalne načine. Na primer, u našem Pop Up Showroom-u smo uveli VR. Mogućnost da konfigurišete automobil uz pomoć virtuelne realnosti, pa čak i za modele koji još nisu stigli na tržište. Ali volan u rukama, takozvana test vožnja, i dalje je ključna i to iskustvo je i dalje presudno. Svakako, u prodajnom i marketinškom procesu važno je da informacije i usluge budu sveobuhvatne, zaokružene i na jednom mestu. Klijent želi da bude informisan u potpunosti pre nego što dođe kod nas, da sve usluge završi u što manjem broju dolazaka i da sve bude na jedom mestu.

Značajan deo naših aktivnosti usmeren je na organizovanje specifičnih aktivacija i događaja koji pružaju jedinstveni doživljaj. Praksa je pokazala da takvo povezivanje sa klijentima daje najbolje rezultate, posebno imajući u vidu koliko je automobil, i uzbudljiv i složen proizvod.

Upravo se kroz autentična, lična iskustva otvaraju nove dimenzije percepcije kod klijenata koje utiču dalje na njihovo ponašanje i izbore.

U kojoj meri su prethodne tri godine neizvesnosti promenile navike kupaca, kada govorimo o automobilskoj industriji?

Ubrzano smo se izveštili i mi i klijenti da komuniciramo dok smo udaljeni, kao i to da usluge pružamo na inovativne načine. Na primer, usluga CitNow pruža mogućnost da klijent dobije video zapis sa potrebnim dodatnim radovima na vozilu koje je trenutno u servisu. On time dobija transparentnost, jer ima video zapis i objašnjenje, zatim brzinu, jer ne mora da dolazi još jednom da mu neko objasni o čemu se radi i da potpisuje naloge, kao i jasnu povratnu informaciju oko urgentnosti i prognoza radova. Svi smo počeli više da verujemo da mnoge stvari ipak „mogu“, a u koje nismo verovali pre, i brojne aktivnosti se jesu ubrzale i olakšale kroz digitalizaciju. Međutim, automobil je daleko najsloženiji konzumerski proizvod i svakako da neposredno iskustvo za volanom i dalje ima najveću težinu.

Šta za Vas znači REMARKABLE poslovni uspeh?

Takav poslovni uspeh je onaj koji se ne meri samo rezultatima. On pripada svima, dolazi od svih u kompaniji i ukoliko svako iz kompanije nije osvestio uspeh na takav način i ne deli takav stav, onda uspeh nije izuzetan. On na prvom mestu mora biti REMARKABLE iznutra, a zatim dolazi i spolja.

Glas mladih talenata neka se čuje sad!

0

Filip Gujaničić, Junior Brand Manager, Frikom i dobitnik Mark Awards priznanja u kategoriji RISING STAR OF THE YEAR, koje dodeljuje Marketing mreža najuspešnijim stručnjacima iz kompanija u Srbiji. Tim povodom govorio je za naše specijalno izdanje Mark Club.

Kako biste ocenili stanje na tržištu marketinških komunikacija u Srbiji?

Ukoliko sagledamo istoriju marketinga u Srbiji videli bismo da je ova industrija zabeležila neverovatni razvojni put. Celokupan proces, od analitike, kontrole, pa sve do komunikacije, znatno je napredovao i polako, ali sigurno, možemo da vidimo da se stanje svesti, što kod potrošača, što kod nas stručnjaka, sveobuhvatno menja. Trenutno, najveća pažnja usmerena je na ono što možemo da vidimo i čujemo svaki dan – komunikaciju. Zahvaljujući mnogobrojnim strategijama i raznovrsnim kampanjama, naše marketinško tržište se polako približava globalnim trendovima, i u načelu, imamo i više nego dovoljno razloga da budemo zadovoljni, jer već sada možemo da vidimo u kom pravcu će se kretati.

U kojoj meri je marketinška struka i dalje atraktivna mladim talentima?

Iako se marketing ubraja u mlade i nove profesije, za kratko vreme dostigao je značajnu vrednost na globalnom tržištu. Ponekad nismo svesni i često zanemarujemo koliki zapravo uticaj marketing ima na rast i razvoj mnogih kompanija. Slobodno mogu reći da je ova profesija najviše interesantna novijim generacijama, koji vole istraživanje, kreativnost, dinamičnost i koji brzo razmišljaju. Mladi talenti mogu najbolje ispratiti dinamičan tempo u kom danas živimo i svoju kreativnost uložiti u projekte i prilike koje svakodnevno donose uspešne rezultate kompanijama.

Možemo li reči da su mladi talenti danas „pogonsko gorivo“ struke i zašto?

Apsolutno! Mladi talenti unose svežu perspektivu i drugačiji način razmišljanja u poslovanje jedne kompanije i većina je željna učenja i izgradnje veština i iskustva, koji će doprineti njihovom daljem razvitku. Potrebni su svakoj struci, jer unose svežinu i podstiču inovativnost svojim idejama i talentom. Novi način razmišljanja, želja za radom i trudom i prilagodljivost, daje im prednost u radnom okruženju koje je agilnije, promenljivije i brže nego ikada. Od presudnog je značaja da zajedničkim radom pružimo podršku svima koji žele da se iskažu, kako bi mogli da se afirmišu u okviru svoje profesije. Mi u kompaniji Frikom, sprovodimo projekat Talent Pool Managementa, koji ima za cilj prepoznavanje mladih ljudi sa potencijalom za dostizanje vrhunskih rezultata i formiranje novog stručnog kadra. Smatram da je za svaku kompaniju i njen uspeh neophodno pružiti podršku onima koju su na samom početku karijere, jer upravo oni vremenom postanu odraz efikasnosti jednog preduzeća.

Kako zadržati mlade talente u struci u Srbiji?

Većina mladih talenata prilikom završetka osnovnih studija, bira da svoje dalje usavršavanje nastavi u inostranstvu, što, ukoliko sagledamo sa oba aspekta, ima svojih pozitivnih, ali i negativnih strana. Smatram da se, najpre, mora početi od samog početka, a to podrazumeva uređivanja obrazovnog sistema. Kada bi se nastavni programi modifikovali na način da praksa bude zastupljenija, studenti bi se ranije, već za vreme studija, uhodali i pronašli koja je to profesija kojoj žele da se posvete. Potrebno je pozicionirati ih u poslovnom svetu u kom svakodnevno mogu da usavršavaju svoja znanja i veštine.

Potreban im je motivacioni impuls koji će ih ohrabriti da samouvereno zakorače u svet „odraslih“ i da postižu lične profesionalne uspehe. Kompanije u Srbiji trebalo bi da u okviru stručnih kadrova akcenat postave više na mlade talente i da pronađu način kako da ih zadrže u svom radnom okruženju.

U Frikomu mladi talenti su uključeni u sve nivoe poslovanja, i još važnije, njihovo mišljenje se vrednuje. Pruža im se prostor da na moderan i odgovoran način realizuju zamisli koje su u skladu sa potrebama tržišta. Pristup koji se neguje u našoj kompaniji od velike je koristi kod radnih mesta gde se procesi, tehnologija i prioriteti stalno menjaju. Upravo ta prilagodljivost daje mladim ljudima prednost u radnom okruženju koje je agilnije, promenljivije i brže nego ikada ranije.

Šta danas znači biti REMARKABLE stručnjak?

Sposobnost da u značajnoj meri doprinesete da vaša kompanija ili brend budu prepoznati od strane potrošača. To podrazumeva da se uradi detaljna analiza tržišta, predvidi pravac kretanja i na koji način se pozicionirati, tako da vaša poruka bude vidljivija. U okruženju koje raste i napreduje, i koje je svaki dan sve bučnije, veoma je bitno pronaći dovoljno veliki prostor da se i naš glas čuje.

Koji projekat biste izdvojili u 2021. godini na koji ste najponosniji, a koji je ostvario izuzetne rezultate?

Do sada sam učestvovao u realizaciji nekolika kampanja koje su od posebne važnosti za mene i na koje sam neizmerno ponosan, ali ona koja je vodeća na toj listi jeste „Furaj svoju priču“ za Macho brend, u koju sam uložio najveći deo sebe, kako bi dostigla nivo za koji sam od početka verovao da je dostižan.

Kampanja, u okviru koje smo predstavili novo, redizajnirano pakovanje i novi ukus Macho Pina colada, za nešto više od dva meseca ostvarila je preko 6 miliona pregleda na YouTube platformi i više od 75 miliona impresija. Ovaj izvanredan uspeh doprineo je da se prodaja Macho sladoleda poveća za više od 30 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Jedno od najkreativnijih i najlepših putovanja koje možeš da imaš jeste ono gde učiš sebe – imati svoje ja znači biti jedinstven po uzoru na samog sebe!

Šta za Vas znači Mark Awards priznanje i kako će ono uticati na Vašu dalju karijeru?

Većina ljudi želi da bude uspešna u svom poslu, a to je jedino dostižno marljivim radom i predanošću. Biti prepoznat i priznat u svojoj branši mnogo znači, a svaka nagrada i priznanje samo potvrđuje uložene napore na tom putu. Osvajanje prestižnog priznanja, kao što je Mark Awards, potkrepilo je sav trud koji je iza mene. Motiviše me da u budućim projektima budem još uspešniji i da mladim ljudima budem uzor, a koji će ih podstaći za daljim napredovanjem.

Now&10: Stanje na tržištu

Marketing mreža objavila je danas novu epizodu Now&10 serijala. Ovaj serijal, kroz različite teme, analizira tržište marketinških komunikacija u Srbiji u periodu od 2012. do 2022. godine.

U okviru nove epizode pod nazivom „Stanje na tržištu“ o tome šta je dovelo do masovmog otvaranja novih agencija u poslednjih 10 godina, da li je to uzrokovalo krizu talenata i da li ima dovoljno budžeta za sve, govori šest vrhunskih stručnjaka iz agencija SIVO, Evoke Group, Represent System, Headline, SmartPoint Adria i Drive Agency.

Cela epizoda dostupna je našem YouTube kanalu:

Nova saradnja Delhaize Serbia i agencije New Moment New Ideas Company

Od 1. oktobra 2022. kompanija Delhaize Serbia otvorila je novo kreativno poglavlje u svom poslovanju i započela saradnju sa agencijom na Balkanu – New Moment New Ideas Company.

Saradnja između New Momenta i najvećeg maloprodajnog lanca u Srbiji prevashodno će se odnositi na pružanje usluga iz kreativnog poslovanja u domenu ATL i BTL oglašavanja, brendiranja radnji i proizvoda i digitalnog dizajna. Tim povodom, poznati lanac supermarketa u sastavu kompanije Delez Srbija– Maxi, već je predstavio svoj novogodišnji koncept pod sloganom “Svako naše dobro delo čini nas boljim”, čime je poslata snažna poruka solidarnosti u ovom vremenu punom neizvesnosti.

„U našem poslu najlepše ideje se stvaraju kada postoji profesionalan i zreo ljudski odnos izmedju kompanije i agencije. Tada se dešavaju autentične, originalne stvari kao što je novogodišnja Maxi kampanja. Ova kampanja posvećena je svima nama, običnim i neobičnim ljudima, koji uprkos delikatnoj godini iza nas, nismo prestali da verujemo u dobro u drugima”, rekao je povodom ove saradnje Veljko Golubović, izvršni kreativni direktor agencije New Moment.

Nema sumnje da će novi poslovni angažman New Moment agencije biti veliki izazov za njihov kreativni tim, s obzirom na svakodnevnu dinamiku poslovanja koju sa sobom nosi industrija maloprodaje.

“U svakodnevnim izazovima u radu sa velikim klijentima, uvek je poslastica imati priliku da komunicirate sa velikom populacijom. Baš kao što kreativci crpe ideje iz svakodnevice i malih stvari, zauvek zaljubljeni u magiju proizveli smo kampanju koja već osvaja srca mnogih ljudi, i podseća nas ko smo i za šta smo sposobni”, istakao je Igor Milovanović, Head of Art New Momenta.

U kompaniji Delez Srbija očekuju da ova saradnja donese nove poslovne uspehe kroz jačanje brenda na svim poljima, posebno imajući u vidu dosadašnje poslovne rezultate jedne od najvećih regionalnih advertajzing agencija.

„Maxi je omiljeni supermarket kupaca u Srbiji sa tradicijom dužom od dve decenije. Upravo u tome i leži naša zajednička odgovornost, kao i u činjenici da poslujemo u jednoj od najdinamičnijih industrija na tržištu. Lično  izuzetno verujem u poverenje, posvećenost i integritet, i sigurna sam da će to biti ključne vrednosti na kojima ćemo graditi naše partnerstvo sa agencijom New Moment. U poslu je sve lakše kada pored sebe imate partnera koji je uspešan, koji ima istu misiju kao i vi, ali i koji sa posebnom emocijom pristupa marketingu i građenju brenda. U ime celog tima želim prijatnu dobrodošlicu našoj novoj agenciji i radujem se uspesima i projektima koji su pred nama” istakla je Semra Zejnilović Katičić direktorka marketinga u kompaniji Delez Srbija.

Želite li biti ESG champion, zavirite u svoj core business

0

Anketa o ESG zrelosti koju su 2021. sproveli Verdantix i Cority pokazuje da je 92 odsto ispitanih kompanija iz Severne Amerike i Evrope trenutno u procesu prilagođavanja poslovnih strategija i modela kako bi bile održivije.

Sve veća uključenost i interes različitih društvenih grupa za poslovanje kompanija stavili su održivost u središte poslovnih odluka. Od kompanija se očekuje da uz dugoročniji pogled na finansijsku održivost posebnu pažnju posvete globalnim izazovima poput klimatskih promena, povećanja nejednakosti i kršenja ljudskih prava. Možda se pitate, kako vaša može uticati na te izazove i gde je uopšte prostor za vaš doprinos, no mogućnosti su brojne ako pažljivo pogledate u svoje poslovanje.

Briga za društvo i okolinu je poslovna prilika

Istraživanje koje Accenture redovno sprovodi među predsednicima uprava pokazuje da su odluke o održivosti u sve većoj meri pod uticajem očekivanja tri grupe: klijenata i potrošača, zaposlenih te investitora i deoničara. Iako ove grupe zanimaju različiti aspekti poslovanja, svi žele znati isto – s kojom svrhom kompanije posluju, kako je ostvaruju i koji su dokazi za to. Prema istraživanju Svetskog ekonomskog foruma, Generacija Z (a oni su sve zastupljeniji i kao potrošači i kao zaposleni) pokazuje najviše brige za dobrobit planeta i prebacivanjem fokusa sa prepoznatljivosti brendova na vrednosti za koje se zalažu utiče na potrošačko ponašanje drugih generacija.

Lideri održivosti kao Unilever, Ikea ili Patagonia brigu o svojim uticajima na društvo i okolinu integrišu u poslovne modele i strategije, a 42 od 100 najvećih evropskih kompanija je ESG kriterijume ugradilo u bonuse menadžera.

Na primeru Patagonije najjasnije se vidi preuzimanje odgovornosti za budućnost čovečanstva integracijom održivosti u svrhu. Osnivač Yvon Chouinard i njegovo porodično vlasništvo i upravljanje prebacili su na zakladu Patagonia Purpose Trust kojoj je glavni cilj „Zemlju učiniti jedinim deoničarom Patagonije“, a svu dobit koja nije reinvestirana u poslovanje preusmeravaju u borbu protiv klimatskih promena.

Autentičnost je na ceni
Kompanije koje žele zaštititi svoje dugoročne poslovne interese pri integraciji načela održivosti u svoje poslovanje treba da sagledaju sve svoje aktivnosti i partnerske odnose, a najveću pažnju trebaju posvetiti upravljanju uticajima koji proizlaze iz core businessa.

Čak 79 odsto investitora koji su učestvovali u PwC Global Investor Survey kaže da su im ESG rizici važan faktor pri donošenju odluka o investiranju, a 49 odsto već sada je spremno prodati svoja ulaganja iz kompanije koja ne radi dovoljno na integraciji ESG kriterija u poslovanje.

Kako bi doskočile ovim izazovima i pravovremeno prepoznale rizike i prilike, kompanije trebaju sprovesti dubinsko snimanje svih aspekata poslovanja. Ono uključuje prepoznavanje ESG rizika, s posebnim naglaskom na osetljivim društvenim grupama, zajednicama i okolini. Zbog sve veće pažnje koja se pridaje manipulisanju podacima, važno je o svom napretku redovno, transparentno i na razumljiv način izveštavati javnost. One kompanije koje otvoreno komuniciraju o svojim negativnim uticajima i dosledno rade na povećanju dobrobiti za klijente i potrošače, svoje zaposlene, radnike duž lanca vrednosti i zajednice u kojima posluju, u boljoj su poziciji za osigurati i svoj dugoročni finansijski prosperitet.

Primena načela održivosti izazov je, ali i prilika za svaku kompaniju. Odgovor za oboje nalazi se u aspektima poslovanja koji su nam najbliži i najpoznatiji. Najvažnije je da odlučno krenete u proces i za početak procenite sopstvenu ESG spremnost!

Autor teksta: Riki Pahlić
Tekst prenet sa sajta hauska.hr

Kako se gradi brend koji će generacije voleti?

0

Pitanje na koje svaki zaposleni u našoj industriji traži odgovor. Ono što dodatno komplikuje pronalazak adekvatnog rešenja jeste prostor u okviru kog poslujemo, a tu prvenstveno mislim na Jadransku regiju. Najveći deo brendova koji su danas utkani u naš potrošački DNK nastao je u doba koje se u mnogome razlikovalo od sadašnjeg. Veliki broj tih brendova nastao je u okviru preduzeća u državnom vlasništvu. Kao takvi, bili su u poziciji da steknu veliku prednost. Rasterećeni konkurencije, možda ne u potpunosti, ali svakako ni blizu one u današnjem smislu, imali su godine da se razvijaju. Na prvi pogled – odlična pozicija.

Međutim, pre nešto više od tri decenije, „teren za igru” se dramatično promenio. Brendovi su se iz „zagrljaja” planske privrede, našli u situaciji da se snalaze sami, a na tom testu je nemali broj njih pao. Ko nije obraćao pažnju bio je progutan od strane tržišta, ma koliko naizgled veliki bio. Jedna od industrija koja nije podlegla ovoj inertnosti jeste prehrambena, makar veći deo aktera. Možda pomalo nesigurno na samom početku, ali oni koji su ostali i opstali izrasli su u prave gigante tržišta.

Ovakav razvoj događaja pokazao je koliko su stručnjaci sa ovih prostora morali brzo da se prilagode. Ne samo da je tadašnju generaciju marketara (koji se nisu nužno pre više decenija tako nazivali), zatekla takva promena, već su promene i na globalnom tržištu pojačale tempo. U tom smislu pred struku je stavljeno pitanje ne samo kako izgraditi brend koji će dolazeće generacije voleti, već i kako ostati veran specifičnom nasleđu brendova. To je bilo pitanje od milion denara, dinara, kuna, maraka i evra.

Posmatrajući razdoblje od trenutka kada je promena nastupila, mislim da su se pogledi na to, koje je rešenje optimalno, menjali. Ukratko, brendovi su se tražili. Od toga da se raskine sa nasleđem, do toga da se ono prihvati i utilizuje na najbolji mogući način. Nema sumnje da je drugi pristup odneo prevagu, što i sam u potpunosti podržavam. Tako danas imamo kompleksna pitanja u domenu razvoja brendova. Pre svega,  na koji način ostati veran publici od generacije X do generacije Z? Dugoročno gledano svaka od njih je jednom bila ili će biti uska ciljna grupa. Teško pitanje?

Sve je, verujem, stvar framinga i razumevanja suštine brenda, kao i da isti ne mora uvek svim grupama potrošača da se obraća. Često je veoma važno ne posmatrati generacije kao monolitne, kao da nemaju interakciju između sebe i da svaka egzistira u sopstvenom vakumu. Postoje zajedničke niti koje ih sve prožimaju, pa čak i kada su rasle u potpuno različitim sistemima. Tako postavljeno, nekada se komuniciranjem sa jednom grupom (generacijom) može uticati na više njih, jer oni, ipak, komuniciraju i međusobno. Ne mora to biti po ustaljenom viđenju da se mlađi ugledaju na starije, jer u dinamičnom svetu gde često mlađi prihvataju i lakše razumeju novitete, situacija i te kako može biti obrnuta.

U uskoj vezi sa temom generacija su i nasleđene karakteristike i pozicije brenda. Tu se može primeniti sličan pristup sagledavanja (framinga), gde se nešto što u prvi mah deluje kao opterećenje može pretvoriti u vrhunsku prednost, samo je potrebno pronaći taj idealni „ugao”. Ono što se nikada ne sme zaboraviti jeste da se isti kontinuirano menja. Sposobnost da se brend iznova i iznova sagledava od strane ljudi koji su njegovi „vlasnici” ključ je za njegovu održivost kroz generacije.

Sve navedeno potencijalno zvuči kompleksno, a verujem da u biti nije, jer može da se svede na vrlo jednostavnu formulu. Najbolje ćete izgraditi brend koji doživljavate kao svoj, jer kada ga vi vidite iz pravog „ugla” jedino tada ćete moći i drugima to da prenesete. Jednako bitno, ako dovoljno dobro razumete i svoje potrošače znaćete kako da svakoj generaciji i pojedincu približite viđenje. Suština brenda, u meni bliskoj prehrambenoj industriji, nije se promenila. Mi smo ti koji se menjaju. Voda i dalje osvežava, sladoled i dalje hladi, keks zasladi, isto kao i pre 60 godina. Iako možda ima novih ukusa i benefita, suština ostaje. Narativ i ugao gledanja su drugačiji. To moramo iznova da pronalazimo da bi naši brendovi bili brendovi generacija.

Za Mark Club tekst napisao:
Velibor Mudrić, Regional Brand Manager Adriatic Cluster, Frikom

Jedino sinergijom možemo da napravimo prave promene

0

Marjana Davidović, generalna direktorka, Nestlé Srbija, Crna Gora, Severna Makedonija govorila je za Mark Club o tome da li je društvena odgovornost samo na kompanijama ili odgovornost imamo svi.

Srbija je prva zemlja u regionu u kojoj je kompanija Nestlé počela da primenjuje principe regenerativne poljoprivrede. Šta to znači za kompaniju, proizvođače, ali i za potrošače?

Za kompaniju znači unapređenje sastojaka proizvoda, kao i jednu od kapitalnih investicija u zajednicu u kojoj posluje. Proizvođačima donosi unapređenje infrastrukture, kvalitetnije zasade, kao i uštedu u različitim resursima. I ono što je najvažnije – za potrošače to znači ukusniji i održiviji proizvod u koji imaju poverenja.

Nestle već radi sa 500.000 poljoprivrednika i 150.000 dobavljača u cilju da ih podrži u implementaciji regenerativne poljoprivrede. Koliko javnost zapravo zna o ovoj temi i na koji način ih edukujete?

Javnost još uvek ne zna dovoljno o ovoj temi. Za početak samo izgovoriti ovaj termin već je pomalo zahtevno. Ipak, kao pioniri u ovoj oblasti u Srbiji, osećamo potrebu da edukujemo javnost i zato smo kampanju i započeli tako što smo medije odveli na polja i u pogone naših dobavljača, kako bi iz prve ruke videli o čemu se radi. U ovaj proces edukacije uključeni su agronomi i drugi eksperti iz oblasti poljoprivrede, kako interni, tako i eksterni. Ipak, tema je za sad odlično prihvaćena, što govori o njenom značaju, a kako pripremamo širenje procesa na druge kulture i saradnju sa novim dobavljačima, vreme za obnovljivu poljoprivredu tek dolazi.

Koji su dodatni planovi kompanije Nestlé u borbi protiv klimatskih promena?

Planovi u ovoj oblasti obuhvaćeni su kompleksnim globalnim Nestlé ciljevima za dostizanje nultog uticaja na životnu sredinu. Među njima su prelazak Nestlé fabrika na proizvodnju bez otpada, 100% zelena energija, uvođenje pogona za prečišćavanje vode kojima se u potpunosti čuva ovaj važan prirodni resurs. Ponosni smo što je sve navedeno već ostvareno u srpskoj Nestlé fabrici u Surčinu. Dugoročno, plan je da prepolovimo emisiju štetnih gasova do 2030. godine, a nultu emisiju do 2050.

U kojoj meri je važno da kompanije transformišu ambalažu, kako bi doprineli zaštiti životne sredine? Šta to konkretno znači?

Izuzetno bitno, rekla bih i podjednako kao što su renovacije samih proizvoda. Naš plan je da do 2025. godine ambalaža celokupnog Nestlé portfolija bude 100% reciklabilna, a dobra vest je da smo vrlo blizu ispunjenja tog cilja. Recimo, Nescafe Clasic limenka nedavno je poklopac zamenila drugačijim, bele boje, koji je pogodan za reciklažu, dok naše Smarties bombone prelaskom na papirno pakovanje štede 250 miliona plastičnih pakovanja godišnje. Odličan lokalni primer je korekcija dimenzija pakovanja C supa koja je dovela do smanjenja upotrebe plastike za 50 tona godišnje. Dakle, transformacija ambalaže je krucijalna za zaštitu životne sredine, a pored toga ima i dugoročne benefite za poslovanje.

Da li je društvena odgovornost samo na kompanijama ili odgovornost imamo svi? Kako osvestiti potrošače da budu odgovorniji pri svojim izborima?

To je krug u kome ne možemo jedni bez drugih. Korporativna odgovornost počinje sa kompanijama, ali od potrošača zavisi u kojoj meri će se reflektovati u svakodnevnom životu. Na nama je da komuniciramo, edukujemo i pozivamo na akciju, a u ovoj misiji su nam nadležne institucije neophodni partneri. Jedino ovom sinergijom možemo zaista da napravimo prave promene.

Šta za Vas znači REMARKABLE poslovni uspeh?

Za moju kompaniju REMARKABLE uspeh ne znači samo dobre poslovne rezultate, već potrošače koji imaju poverenje u nas i naš portfolio, zatim naše vredne zaposlene bez kojih ovih rezultata ne bi ni bilo i koji su najbolji Nestlé ambasadori, kao i zajednicu koja može da računa na našu podršku u dobrim i lošim vremenima. Za mene lično, REMARKABLE uspeh znači biti deo upravo takvog tima.

Danas kandidati biraju kompanije, a ne obrnuto!

0

Sanja Miladinović, Menadžerka za regrutaciju, selekciju, privlačenje i razvoj talenata, PepsiCo i dobitnica Mark Awards priznanja u kategoriji EMPLOYER BRANDING MANAGER OF THE YEAR, koje dodeljuje Marketing mreža najuspešnijim stručnjacima iz kompanija u Srbiji. Tim povodom govorila je za naše specijalno izdanje Mark Club.

Kako biste ocenili stanje employer brandinga u Srbiji?

Svima nama koji smo u ovoj temi već dugi niz godina potpuno je jasno da je zapošljavanje top talenata, ali pre svega njihovo privlačenje, a zatim i zadržavanje, izazovnije nego ikad. Gde god da pogledate, evidentna je potreba kompanija da se brendiraju kao poslodavci i za sebe pronađu najbolje ljude. To je globalni trend, koji je aktuelan i kod nas, i ove izazovne okolnosti su značajno „prodrmale“ kompanije i njihove timove i pokrenule na akciju u ovoj oblasti.

Kada je reč o Srbiji, veoma me raduje da se ova oblast ubrzano menja. Svedoci smo brojnih kreativnih employer branding kampanja, kao i značajnog porasta oglašavanja u ovoj oblasti i to kroz sve kanale – bilborde, digital, PR. Međutim, mnogo važnije jeste da employer branding procesi dobijaju podršku biznisa, strateški pristup, jasnu strukturu, precizno postavljene ciljeve i KPI-jeve. I to je odlična vest za sve – za potencijalne zaposlene, koji znaju šta mogu da očekuju od svog budućeg poslodavca, do organizacija koje će adekvatnom komunikacijom svog punog potencijala imati priliku da angažuju najtalentovanije.

Šta uspešne kompanije danas mogu dodatno da ponude svojim zaposlenima i privuku talente?

Čini mi se da je ulazak generacije Z u svet biznisa značajno uticao na paket benefita koji kompanije nude. Tome je, naravno, doprinela i pandemija, koja je na listu prioriteta zaposlenih postavila i bolji work-life balans, veću fleksibilnost u radu, potrebu da se stres, tempo i prekovremeni sati smanje. Naravno, važno je i da zaposleni veruju u svrhu i vrednosti kompanije, da vide svoj doprinos u ostvarenim poslovnim rezultatima, da budu prihvaćeni, osnaženi i ohrabreni u doprinosu koji daju, uz mogućnost da napreduju i rastu – kako profesionalno, tako i lično. Verujem da svi ovi elementi predstavljaju dobitnu kombinaciju kada je reč o tome šta kompanije nude.

Ako pogledate brojna istraživanja, svrha je jedan od ključnih motivatora za angažovanost zaposlenih, uz prilike za učenje i rad na izazovnim projektima. Naravno, to je promenljivo i važno je da pratimo i da razumemo naše zaposlene i potencijalne kandidate. Meni je ključno, a verujem svima koji žele da studiozno rade na privlačenju talenata, da se kultura za koju se opredelimo živi, da ne propagiramo nešto što nam nije svojstveno, niti prilagođeno našem modelu biznisa i načinu rada. Naša industrija je brza, dinamična i istovremeno inspirativna. Kandidatima treba približiti kako izgleda raditi u kompaniji PepsiCo, nemamo svi iste prioritete i ambicije. Ja volim, kad pričam sa kandidatima da budem transparentna, da kažem koji su izazovi, ali i šta je moje lično iskustvo, šta mene inspiriše i motiviše i šta sam ja dobila dolaskom u ovu kompaniju koja nudi toliko mogućnosti za rast i razvoj. To smo pitali i naše kolege, šta je njima presudno, koji su ključni atributi kompanije i tako smo kreirali poruku koju dalje prenosimo.

Da li živimo u eri krize talenata?

Zapravo, mislim da nije reč o krizi talenata. Njih definitivno ima. Ono što jeste izazovno jeste činjenica da oni ne žele isto što i njihovi roditelji ili ranije generacije. Kandidati danas biraju kompanije, imaju opcije da rade „remote“ mnogo više nego ranije, zanima ih odgovornost kompanije i održivi razvoj. Žele drugačije uslove rada i njihova razmišljanja su pretežno „out of the box“. Zalažu se za to da uživaju blagostanje na mestu na kojem rade, jer smatraju da samo tako mogu ispoljiti svoju kreativnost, a samim tim i talenat.

Sa druge strane, nastaju nove profesije, zanimanja i specijalizacije, a kompanije nastoje da svoje poslovanje prilagode novim tržišnim uslovima i kreiraju takvu radnu atmosferu koja će odgovarati mlađim generacijama, ali ujedno i ostvarivati konkurentnost na tržištu. U ovom trenutku, potrebno je da talente animiramo i privučemo onim što odgovara njihovom vrednosnom sistemu i stilu života, ali i da naš brend promise bude ispunjen, jer je to jedini način da ih zadržimo. Verujem da je sve više važno ulaganje u ljude i na to kako radimo, ne samo šta postižemo, i to je pitanje koje će vam otvoreno postaviti na razgovoru za posao.

Koji projekat biste izdvojili u 2021. godini na koji ste najponosniji, a koji je ostvario izuzetne rezultate?

Definitivno lokalni pristup za Dare To Do More izazov, našu kampanju za diplomce, koja je imala odličan odziv kod kandidata i približila PepsiCo našoj ciljnoj grupi. Veoma je bilo dinamično, prilagođeno i kreativno, ispričano iz ugla naših kolega koji su prošli kroz taj program. Uključili smo njih u dizajn ključnih komunikacija i oni su preneli dalje svoju poruku. Sarađivali smo sa influenserima, uspeli da ubedimo naše kolege na globalu šta to znači za naše lokalno tržište i proširili mrežu strateških partnera, i online i offline, brojne studentske organizacije i univerziteti su preneli naš poziv i priču. Sektor hrane i pića je uzbudljiv prostor, pun novih ideja i napravili smo ovaj izazov da bismo se približili talentovanim mladim ljudima. To je platforma na kojoj diplomci mogu da dele sopstvene ideje i rade sa našim timom stručnjaka, kako bi naučili kako da pitchuju i realizuju svoje ideje već na početku svoje karijere. Projekat je dobio i nagradu kao najuspešniji projekat za regrutaciju na Best Employer Brand Awards Adria 2021.

Ipak, najponosnija sam kada vidim sveže diplomce, koji su uspešno prošli proces selekcije bez ikakvog radnog iskustva, kako rastu i razvijaju se dalje kroz biznis. Suočavajući se sa različitim izazovima i rešavajući brojne zadatke oni su stasali u iskusne mlade ljude koji sada unose inovacije na tržište, ali i čvrst stav u rešavanju različitih kriza. Imala sam prilike da radim sa mnogo generacija, neki od njih osnovali su sopstvene firme, drugi su postali uspešni menadžeri na glasu, treći su konsultanti itd. Upravo ta zaostavština, koju sam ostavila iza sebe, motiviše me, daje mi vetar u leđa i znak je da uspešno obavljam svoj posao.

Šta za Vas znači Mark Awards priznanje i kako će ono uticati na Vašu dalju karijeru?

Pre svega, veliko mi je zadovoljstvo što u Srbiji imamo jedno ovakvo priznanje za rad na polju brendiranja poslodavaca i da je ovo oblast koja je prepoznata kao važna za razvoj našeg tržišta i kompanija pojedinačno. Ovo je značajan vetar u leđa svim employer branding timovima, jer imamo saznanje da se naš rad i doprinos na promociji i unapređenju korporativne kulture, internih vrednosti i dobre atmosfere vrednuju, i pomažu i kompanijama i talentima da nađu svoje dugoročne poslovne saborce i da kreiramo dobre prakse u regionu i delimo iskustva.

 

Idealan spoj brojki i slova

0

Strateška uloga i značaj korporativnih komunikacija za poslovanje je neosporna. To je ono čega su “dobre” kompanije svesne, a sve to polazi od razumevanja rukovodećeg tima gde, u svesnim kompanijama, svoje mesto imaju i komunikacije. Međutim, bez podrške lidera unutar kompanije, ta ideja se ne može sprovesti u delo, i ne možemo doći do željenih rezultata.

Funkcija komunikacija u Mars UBBAI regiji osnovana je pre pet godina. Pre toga lokalno, pa čak ni regionalno nije postojala, do te mere da nismo imali ni praćenje medija. Nije bilo inicirane komunikacije, čak ni reaktivne, a ono malo publiciteta što je postojalo, nismo mogli ni ispratiti.

Situacija je bila slična i interno – procesi nisu bili postavljeni, budžeti nepostojeći. Kretali smo od nule, što je sa jedne strane bio izazov, ali sa druge prilika da funkciju i reputaciju gradimo od početka. Za utehu, vodili smo se mantrom – bolje nikakva, nego loša reputacija.

Da biste zaslužili poverenje, potrebni su vam rezultati, za postizanje rezultata potrebne su različite aktivnosti, a za aktivnosti – budžet. Ova činjenica nas je u početku samo “vrtela u krug”, a sa te vrteške nikada ne bismo ni sišli da nije nastupio trenutak kreativnosti.

Situacija je bila sledeća – sa jedne strane novi regionalni direktor, sa druge novi rukovodilac korporativnih komunikacija i prazan papir ispred nas. Jedan poseduje kreativnost da pronađe budžet, drugi “lude” ideje. U velikim kompanijama najčešće se dešava da neko ko je duboko u poslovnim procesima, finansijama, prodaji, nema sluha ili čak i omalovažava funkciju komunikacija. I suprotno, neko ko je dobar komunikator, često ima problema sa razumevanjem finansijskih izveštaja, raznih tablica i nemogućih skraćenica. Ali, nekada se sve poklopi, i dogodi se dobar spoj brojki i slova.

Zašto zajednički tekst? Iz prostog razloga što ovaj primer ne bi bio tako uspešan da smo svi isti, da komunikacije rade samo komunikatori, jer je nekad presudno da logika presudi kreativnosti, a lepa reč otvori poneka vrata (ne nogom).

Komunikacije su, bez saveznika i ljudi koji će ih oživeti, samo slovo na papiru. Često svedočimo pogrešnim verovanjima da su komunikacije samo ono što vidimo eksterno u šarenim objavama, ali istina je da je to možda 20% onoga što zaista radimo. Pre svega, najbitnija je interna komunikacija, jer sve priče dolaze iz kompanije, a bez saradnje sa kolegama nema ni izvora informacija. S druge strane, ako kolegama ne prenesemo svrhu kompanije, komunikacijske ciljeve, glavne teme koje želimo plasirati i objasnimo zašto je to važno, oni neće ni prepoznati vrednost informacije koju imaju. Takođe, ako ih ne držimo u toku sa svim aktivnostima koje kompanija sprovodi u smislu unapređenja procesa, brige za zaposlene, ulaganja u zajednice, propustićemo priliku da se osećaju ponosno što su deo takvog kolektiva. A, znamo da je samo zadovoljan zaposleni najbolji ambasador svoje kompanije.

Kakva je situacija danas? Daleko smo odmakli od početka, kada smo pionirski istupili i prenosili bitne kompanijske momente, a svojim primerom motivisali smo i druge kolege. Postigli smo ono što smo i želeli – sada sve više kolega lično i sa ponosom prenosi svoje priče.

Zanimljiv trenutak, kada smo ponovo na test morali staviti svu svoju kreativnost, adaptilnost i agilnost je početak pandemije. Sve teme su utihnule i ostala je samo jedna. Stava smo da je za dobru komunikaciju najbitnija relevantnost i poznavanje publike, kao i trenutka u kojem im se obraćamo. Samo, sada smo imali i „interno pojačanje“.

Kao kompanija koja je oduvek praktikovala rad od kuće, prepoznali smo značaj i relevantnost deljenja naših primera i praksi u tom trenutku. U prvi plan istupile su kolege iz ljudskih resursa i podelile svoja iskustva, kako bismo pomogli mnogima da se lakše i brže prilagode.

Interni program Be Well ambasadora, koji smo sprovodili sa ciljem podrške mentalnom i fizičkom zdravlju naših zaposlenih, preneli smo kao dobar primer i eksterno. O aktivnostima koje su organizovali, kao što su onlajn časovi joge i jutarnje razgibavanje, mesečni izazovi brojanja koraka, čitanje bajki deci drugih kolega putem video poziva i sl. govorili su sami ambasadori.

Zato ćemo za kraj reći ono što smo na zajedničkom primeru naučili – dobra komunikacija može biti samo dodatna prednost u unapređenju svih funkcija i njihovom povezivanju. Nekada, na oko nespojive kombinacije, daju najbolje rezultate!

Za Mark Club tekst napisali:
Vanja Vagić, menadžerka korporativnih komunikacija, Mars UBBAI
Predrag Milinčić, regionalni direktor, Mars Balkans

Transformacija kreće unutar kompanije

0

Dejan Turk, CEO, A1 Srbija govorio je za Mark Club da li je kreativno liderstvo ključno za opstanak i rast kompanije.

Ko su lideri budućnosti iz ugla telco industrije?

Telekomunikacije su kroz istoriju bile jedan od glavnih katalizatora ljudskog razvoja, a uz tako veliku moć, dolazi i velika odgovornost. Ljudi su danas svesniji, obrazovaniji, imaju više prava i veća očekivanja od života. Na pragu pete industrijske revolucije, razvoj tehnologije se sve više okreće u pravcu etičke upotrebe, u svrhu dobra. Imajući to u vidu, samosvest i emocionalna inteligencija veštine su koje već danas izdvajaju izuzetne lidere. Telco lideri uz to moraju biti vizionari, ali i razmišljati šire, izvan okvira same industrije. Treba da budu vođeni principima (vrednostima) umesto egom, i uključe zaposlene u menadžment i time osnaže organizacionu kulturu. U ovako konkurentnoj industriji koja se razvija vrtoglavom brzinom, to je jedini način da kompanija bude fleksibilna, agilna i brzo grabi prilike na tržištu.

Kako koriste kreativno razmišljanje da inoviraju, rastu i takmiče se na današnjem tržištu?

Originalnost lidera u vođenju zaposlenih je ono što daje dodatnu vrednost kompaniji i vetar u leđa da ostvari svoj pun potencijal. Sve ono što je vidljivo spolja, dolazi iznutra od ljudi, koji su srce kompanije. Navešću naš primer. Brave heart je projekat koji javnosti nije poznat pod ovim imenom, ali nas je repozicionirao na tržištu i iz korena promenio našu korporativnu kulturu. Iskoristili smo poznati film Hrabro srce da unesemo promene koje nisu samo kozmetičke, već i emotivne, u mindsetu i motivaciji zaposlenih. Ohrabrili smo mlade ljude, dali im šansu, i zamenili arhetip direktora sa kravatama i kancelarijom. Želeli smo da budemo drugačiji iznutra i spolja.

S jedne strane, želeli smo da utvrdimo šta korisnicima smeta, a sa druge kako onemogućavamo sami sebe da budemo brži, agilniji itd. Došli smo do više od 100 konkretnih stvari i počeli da rešavamo jednu po jednu. Projektu je dat širi kontekst kroz storytelling filma, sa namerom da inspiriše ljude da probude ratnika u sebi. Ono što je iz toga proizašlo, javnosti je poznato kao NEO revolucija. Zahvaljujući tom projektu, od “bank alike” kompanije postali smo mlada, dinamična, borbena kultura, čiji zaposleni rade sa žarom u očima. To je postavilo dobre temelje za dalje, pa smo i rebrendiranje, koje je najveći projekat u istoriji kompanije, u potpunosti uradili online.

Da li je kreativno liderstvo ključno za opstanak i rast kompanije?

Mnogo je faktora koji utiču na razvoj kompanije, kreativno liderstvo može da ima značajnu ulogu ukoliko su drugi preduslovi ispunjeni. Stav lidera je veoma važan, jer se ljudi unutar kompanije na njega ugledaju. Ukoliko je on otvoren, želi da se oproba u svemu, da bude neformalan, fleksibilan i to živi svaki dan – to se prenosi na kulturu, pa su i njegovi menadžeri i zaposleni takvi.

Pomenuo sam Brave heart, ali to nije bio one time pristup kojim smo nešto promenili, pa se vratili na staro. Imamo unikatnu kulturu. Kod nas nema kancelarija, svako može da dođe kod menadžera i podeli svoju ideju. Za nas hrabro je novo normalno. Uradili smo zaista mnogo korporativnih filmova od Lego filma i Brave heart-a, preko Maratonaca u okviru projekta A1 Kinoteka, do poslednjeg The Office, krajem prošle godine.

Tokom vanrednog stanja imali smo online uključenja, gde su se članovi našeg rukovodećeg tima uključivali iz svojih dnevnih soba i delili sa ljudima informacije i emocije. Svi smo ljudi od krvi i mesa. Svi smo deo istog tima i imamo isti cilj, to je poruka koju svaki zaposleni treba da zna.

Promene su danas jedina konstanta. Šta danas znači promena organizacione strukture i transformacija poslovanja iz ugla A1 Srbija?

Sama transformacija podrazumeva niz promena koje kreću unutar kompanije. Tu, pre svega, mislim na način na koji organizacija razmišlja, radi, a zatim i usvaja nove tehnologije i pristupa tržištu i korisnicima, kroz razvoj digitalnih kanala i servisa. To se postiže radikalnim osnaživanjem svih zaposlenih i negovanjem korporativne kulture u kojoj je greška prilika za učenje.

Odluka koja je za nas kao telekomunikacionog operatora bila ključna bilo je formiranje kros-funkcionalnih timova, najpre u oblasti IT sektora za razvoj i marketing. To nam je omogućilo da u znatno kraćem periodu ponudimo napredna tehnološka rešenja, smanjimo broj iteracija potrebnih za razvoj produkta i uspostavimo realna očekivanja ova dva odeljenja.

Pomenuo bih i Making the space inicijativu, koja je posvećena ukidanjem nekorisnih procesa i projekata, zastarelih sistema i složenih procesa kako bismo napravili mesta za ono što je stvarno važno. U prvom krugu je prikupljeno čak 145 predloga za promene na nivou kompanije, od kojih je više od trećine već realizovano.

U kom smeru bi trebale da se transformišu kompanije imajuću u vidu da živimo u hiperpersonalnoj i digitalnoj eri?

U budućnosti bismo zaista mogli da živimo Ratove zvezda. Svet će se transformisati u narednih 25 godina – proširena i virtuelna stvarnost, NFT i metaverzum će postati mejnstrim i pokrenuti nove načine interakcije sa korisnicima. Primena ICT tehnologija je već sada sinonim za efikasnost, jer omogućava velike uštede, unapređuje kvalitet proizvoda i usluga, skraćuje vreme potrebno za završetak posla i smanjuje administraciju. Povećan broj zaposlenih na daljinu i nov poslovni modeli stavljaju fleksibilnost, brzinu i bezbednost u fokus. U isto vreme, očekivanja u vezi sa dostupnošću i performansama mreže se povećavaju. U svetu u kojem je sve više poslovnog i društvenog života na mreži, zaštita bezbednosti i podataka je neophodna za kompanije svih veličina.

Da zaključim, ključno je postaviti konkretne ciljeve i promeniti način razmišljanja zaposlenih, jer oni su nosioci digitalne transformacije unutar kompanije.

Šta za Vas znači REMARKABLE poslovni uspeh?

Tokom istorije poslovanja, kompanija je ostvarila zaista velike uspehe, bili smo prvi u mnogo čemu, postavljali trendove… Ipak smatram da je REMARKABLE uspeh onaj koji je veći od svih nas i koji će ostaviti trag u društvu. A1 Kinoteka je jedan od najboljih projekata koje pamtim u svojoj karijeri. Uspeli smo da spojimo istoriju sa budućnošću, kulturnu baštinu sa digitalizacijom. Kinoteka je više od projekta društveno odgovornog poslovanja, restaurirali smo kulturnu filmsku baštinu bivše Jugoslavije ne samo za mlađe naraštaje, već i za generacije koje će tek doći. I koje će živeti kada nas više ne bude bilo. Za mene je to izuzetno.