Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!
Naslovna Blog Stranica 54

Istraživanja su kompas jednog brenda

Ivana Dukić, Marketing Director u kompaniji Frikom, govorila je za Marketing mreža magazin o jakim brendovima i kako da potrošač postane ambasador brenda.

King Majestic proglašen je za najbolji sladoled u 2022. godini. Šta za Vaš brend znači ovo priznanje, posebno imajući u vidu da je u kategoriji sladoleda veoma velika konkurencija?

Nagrada koju nam je uručilo Međunarodno udruženje proizvođača sladoleda (IICC – International Ice Cream Consortium), nakon sprovedenih degustacija sladoleda širom sveta, predstavlja svojevrstan pečat i priznanje ne samo za KING brend, već i za kompanije Frikom i Ledo, koje su dobile još jednu potvrdu fantastične sinergije, a koja dovodi do velikih uspeha i rezultata. Nagrada nam je ujedno podsetnik da je kvalitetan proizvod baza za sve, ali je podjednako važna i integrisanost svih elemenata komunikacije.

Već u prvim nedeljama od lansiranja potrošači su prepoznali kvalitet našeg proizvoda, a istovremeno su se zaljubili u zavodljivi ukus King Majestica. Tada smo već znali da je još jedna zvezda rođena, a da je King kao brend, još jednom dokazao svoju autentičnost.

Kompanija Frikom u svom portfoliju ima veoma uspešne brendove. Šta danas znači jak brend i kako ga izgraditi?

Snaga brenda može se najpre iskazati jačinom emocije koju izaziva kod potrošača. Jaki brendovi svojim vrednostima treba da inspirišu potrošače, zabave ih i pruže rešenja za njihove potrebe. Uz brendove kompanije Frikom odrastale su i odrastaju generacije potrošača. Brendovi kao što su Kapri, Rumenko i Čoko Moko odavno su prepoznati kao omiljeni među potrošačima, tako da nam je olakšano da već utabanim stazama približimo ove brendove nekim novim generacijama.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Fotorobot komunikatora 3.0

Ovaj tekst dolazi u godini u kojoj agencija Headline&Dkit obeležava 15 godina rada na tržištu komunikacija u Srbiji, te se kao „ugao gledanja“ prirodno nametnuo razvoj struke u proteklih deceniju i po. Ali umesto preteranog osvrtanja na činjenicu koliko se industrija komunikacija promenila, vratimo se tome šta se nije promenilo, ali i šta ne treba da se menja, kako bismo od trendova uzeli najbolje, a zadržali osnove bez kojih nema kvalitetne i svrsishodne komunikacije.

Istina je da se danas obraćamo drugačijoj publici, takvozvanim 3.0 potrošačima koji su izuzetno osetljivi, traže pozitivno i autentično iskustvo i transparentnu komunikaciju, a mi smo tu da ispratimo njihova iskustvena putovanja i na njima identifikujemo tačke dodira sa brendom ili kompanijom. I teme su drugačije, pa primat imaju održivo i etičko poslovanje, svrha, diverzitet. Neke od njih preko noći postanu trend, pa često gledamo mečeve brend vs. trend. Posledično, iste teme postaju klizav teren na kojem nikad ne spava kultura otkazivanja. Od nas komunikatora zavisi ko će iz ringa izaći kao pobednik, a ko će okačiti rukavice o klin.

Sve ovo pred komunikacijske profesionalce postavlja zadatak da budu svestraniji nego ikada. Ipak, ono što ne smemo da zaboravimo jeste da moramo odlično da poznajemo kompaniju i brend čijom reputacijom rukovodimo, njene slabe tačke, industriju i tržišne prilike u kojoj oni posluju, kao i potrebe potrošača u datoj kategoriji. Sa tog mesta možemo da donosimo ispravne odluke i procene šta klijentu zaista odgovara, bez da slepo pratimo trendove.

Autorke teksta:
Tanja Šakotić, Account Director i Jovana Radisavljević, Account Director, Headline&DKit

Ceo tekst pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

 

Potrošački potencijal generacije Z

Svesno ili nesvesno, većina nas iz marketinške industrije iz nekih sopstvenih uverenja, a najviše usled odrastanja van digitalnog okruženja, još uvek vari činjenicu da se svet razvija velikom brzinom i postaje sve digitalniji.

Usled neverovatno brzog tempa napredovanja tehnologije i stalnih promena potrošačkih navika, brendovi se suočavaju sa velikim izazovima kako bi bili u toku sa najnovijim trendovima i dostignućima, a ujedno održali korak sa svojim konkurentima.

Napretkom tehnologije na globalnom nivou, promene i pojava novih trendova na lokalnom tržištu biva neminovna. Brendovi se služe različitim strategijama kako bi efikasno dosegnuli i angažovali svoju ciljnu grupu kojoj će ponuditi bar deo “svetskog” kolača, u skladu sa lokalnim vrednostima.

Međutim, iako se godinama priča o tome ko je generacija Z, i dalje na lokalnom tržištu brendovi nisu u potpunosti sigurni kakav stav treba da zauzmu dok (često) bespomoćno traže način da im se obrate, pa vrlo često biraju suprotno – ne obraćaju im se uopšte.

Možda je baš to jedan od razloga zašto brendovi na lokalnom tržištu još uvek odolevaju realnosti – Gen Z je nova potrošačka grupa.

Raznim strategijama i kampanjama targetiramo potrošače 18+, ali se zapravo obraćamo mladim odraslim osobama i ne izlazimo iz zone komfora, upravo iz razloga što Gen Z doživljavamo kao osetljivu generaciju – klasične tinejdžere, zar ne? Iako dobrim delom nisu to.

Hajde onda da se osvrnemo na to zašto bi brendovi u Srbiji trebalo da posvete više pažnje (n)ovoj generaciji.

Pre svega, Gen Z čini značajan deo stanovništva u Srbiji, a što je još važnije – njihova kupovna moć raste kako postaju deo radne snage, pa samim tim uveliko počinju da donose sopstvene odluke o kupovini. Ignorisanje ove demografije nas može dovesti do izostavljanja značajnog dela tržišta, ako ne već trenutno – u bliskoj budućnosti.

Dakle, ako već uveliko ne razmatramo generaciju Z kao novu ciljnu grupu, propuštamo ogromnu priliku. Zašto?

Autorka teksta: Ana Živaljević, Account Manager, Havas Adriatic

Ceo tekst pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Ljudi uvek treba da budu na prvom mestu

Ako bismo morali da izdvojimo jednu pozitivnu stvar kriznog perioda u kome se nalazimo poslednjih nekoliko godina, onda je to šira sponzaja o značaju interne komunikacije i vrednosti koju ona pravi. Tačnije, o značaju stavljanja ljudi na prvo mesto.

Nije ovo otkriće novo, ali izgleda da je bio potreban ozbiljan ekonomski, pa i socijalni potres, da bismo razumeli onu dobro poznatu: možete kompaniji oduzeti finansije, zgradu, tržište, a ostaviti ljude – i posao će ponovo biti pokrenut; a možete joj ostaviti sve ostalo, a uzeti zaposlene – taj posao je osuđen na neuspeh.

Morale su da se dese grube promene na poslovnom i tržištu radne snage da bismo svi razumeli da B2E model poslovanja nije stvar budućnosti, već naša realnost. Angažovani zaposleni više nego ikad ključ je uspešnog poslovanja kompanija.

Prva opomena došla je sa milenijalcima koji su iznenadili novim zahtevima i drugačijim ponašanjem. I tek što su kompanije počele da se navikavaju na te nove principe, pojavila se generacija Z. Stigle su navike, očekivanja i motivi teško razumljivi ne samo za kolege koje privode kraju svoj radni vek, već i za samo nešto starije milenijalce.

Autorka teksta: Ivana Vidović, Internal Communications Coordinator, Delta Holding

Ceo tekst pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Da li ste sPRemni za PRomene?

TRANSFORMACIJA DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI

Više nije dovoljno da brendovi podržavaju kompanijske vrednosti. Od njih se očekuje da ih jasno i glasno demonstriraju na dnevnom nivou. Očekivanja potrošača i korisnika su sve veća, kao i njihova svest o okruženju. To može biti prilika za kompanije i brendove da se posebno istaknu, a veliki rizik ako to ne primete na vreme.

Društvena odgovornost je oblast koja je doživela veliku ekspanziju i rast značaja, a danas podrazumeva veliki trio: CSR (corporate social responsibility), ESG (environmental, social & governance) i DEI (diversity, equity & inclusion). I ne, to nije rebranding društvene odgovornosti, već suštinska promena koja za PR timove u kompanijama i agencijama  predstavlja ozbiljno polje učenja i razumevanja kompletnog okvira i saradnje sa drugim timovima. Samo tako možemo da očekujemo opipljive rezultate i stvarnu i transparentnu podršku pozitivnom uticaju na životnu sredinu i zajednice. Svest i doslednost u temama koje kompanije zastupaju i podržavaju podrazumevaju autentičnost i strateški pristup.

MIXTERNE KOMUNIKACIJE

Pandemija je bila akcelerator sve veće integracije interne i eksterne komunikacije. Znamo da princip silosa ne doprinosi efikasnosti, a za „mixterne“ komunikacije vidimo i da su itekako poslovno opravdane, kao strateško partnerstvo timova koji osiguravaju dosledan narativ i pravovremenu komunikaciju kroz sve kanale i sa svim ciljnim grupama.

Mixterna komunikacija doprinosi realizaciji poslovnih planova i ima veliki potencijal za dijalog, što je ključno za opstanak, uspeh i rast kompanija. Slično pandemiji, tokom recesije se očekuje još bliža saradnja timova koji se bave eksternom i internom komunikacijom. A naš glas ide tome da mixterna komunikacija bude i ostane new normal.

Autorke teksta: Milena Avramović Bjelica i Tamara Bekčić,
direktorke i suosnivači agencije Chapter 4 PR

Ceo tekst pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Tamo gde je potrošač, tamo moramo da budemo

Nataša Pavlović, Chief Marketing Officer u kompaniji Mercator-S, govorila je za Marketing mreža magazin o CRM-u, lojalnosti potrošača, kao i kako će izgledati svet bez kolačića.

Kako motivisati potrošače da podele podatke o sebi?

Nikada nije bilo teže dopreti do srca potrošača, posebno ako želimo ljubav na duge staze. A onda dolazimo do toga zašto bi nam danas neko dao svoje podatke? Poverenje je ključ, kao i u svakom odnosu, a za poverenje je potrebno mnogo više od obećanja. To može biti da potrošaču nudimo nešto korisno ili vredno, možda nešto zabavno (tipičan primer retail media format), nešto ekskluzivno, što ne mogu da kupe novcem, nešto što mogu da podele se prijateljima (social currency). Takođe, nešto veoma lično i personalizovano, ali najvažnije relevantno za njih.

Može li CRM preuzeti štafetu u dijalogu sa potrošačima?

Za dijalog je potrebno dvoje, tradicionalni kanali su jednosmerni u komunikaciji, želja za dvosmernom komunikacijom i boljim razumevanjem potreba i ponašanja potrošača dovela je upravo do CRM-a. Razvoj tehnologije je to omogućio, a na nama je da to iskoristimo na najbolji način, od nas zavisi koliko će brzo ta štafeta preći u CRM ruke. Da bi CRM preuzeo štafetu, mora da trči još maratona, ali to je put, ono što je sigurno je da je u trci i ozbiljnoj kondiciji.

Zašto je CRM strategija ključna u svetu bez kolačića?

Kolačići nestaju, ali korisnici žele personalizaciju. Zato je CRM tu ključan alat. Ta dvosmerna komunikacija o kojoj govorimo i lojalnost upravo je u tom personalizovanom, ličnom iskustvu sa korisnikom. Svet se polako oprašta od kolačića. To znači da će se ritejleri suočiti sa potpuno novim izazovima u pružanju personalizovanih korisničkih iskustava.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Brendovi imaju priliku da pomognu društvu

Petar Nogo, direktor marketinških komunikacija u kompaniji Yettel Srbija, govorio je za Marketing mreža magazin o društvenoj odgovornosti brendova, kao i da li korisnici danas očekuju od brendova da zauzmu stav o društveno važnim pitanjima.

Da li je moguće biti odgovoran prema svom brendu i društvu u isto vreme? Šta radi Yettel po pitanju društvene odgovornosti?

Mislim da je jedno bez drugog nemoguće. Samo brendovi koji su istinski posvećeni društvenoj odgovornosti imaju šansu da budu i prepoznati.

A šta odgovornost znači za nas, čini mi se da tržište to vidi i prepoznaje, naročito otkad smo postali Yettel, pre tačno godinu dana. Uskoro će biti dve od kada smo pokrenuli program reciklaže mobilnih uređaja.  Očekujemo da ćemo uskoro moći da kažemo da su Yettel korisnici reciklirali pola miliona uređaja, čime smo u samom vrhu kompanija u Srbiji po broju pojedinačno predatih recikliranih elektronskih uređaja. Recikliranje u Srbiji nije jednostavno, zato smo dodatno i ponosni što smo, uz pomoć naše prodajne mreže, olakšali korisnicima ovu aktivnost. Nadamo se da će nam se u godinama koje dolaze, pridružiti sve više ljudi.

Nešto mlađa, ali jednako važna inicijativa je Eco Bonus. U ime korisnika koji lako i jednostavno aktiviraju ovaj servis recikliramo plastiku i papiru u visini prosečne mesečne potrošnje u Srbiji. Drugim rečima, EcoBonus omogućava korisnicima da anuliraju svoju mesečnu potrošnju plastike i papire.

Na kraju, postali smo prva Zelena Mreža, i drago nam je da motivišemo i druge da potraže načine da se u našoj zemlji uključe u napore za očuvanje životne sredine.

U kojoj meri korisnici danas očekuju od brendova da zauzmu stav o društveno važnim pitanjima i budu društveno aktivni?

To je dobro pitanje i na njega ne postoji jednostavan odgovor. Mislim da očekivanja korisnika zavise od toga koja je društveno odgovorna inicijativa u pitanju, ali često i od demografije. Na primer, pitanja vezana za očuvanje životne sredine mnogo bolje rezonuju sa mlađim nego sa starijim generacijama, ali vidimo određene pomake. Ipak, konkretne aktivnosti i očekivanja od brendova najveća su kod mlađih korisnika.

Kako motivisati korisnike da sa lajka na društvenim mrežama pređu na konkretnu akciju i uključe se u pozive kompanije? Kakva su iskustva Yettela sa akcijom Eco Bonus i Recikliraj stari uređaj?

Reciklaža uređaja izuzetno uspešna inicijativa sa impresivnim brojkama. Eco Bonus je inovativna usluga koja je, zapravo, samo početak naših napora da uspeh reciklaže uređaja prenesemo i na druge tipove otpada i da, na kraju, podižemo svest o važnosti recikliranja u celoj državi. Svima nam je jasno koliko ceo ovaj region kaska za EU kada je u pitanju reciklaža. Mislim da brendovi koji su toliko prisutni u komunikaciji imaju priliku, pa čak i obavezu, da pomognu društvu na ove teme koje su značajne za sve nas, bez obzira jesmo li toga svesni ili ne.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Kaća Pribićević i Dada Bošković nove direktorke McCann Beograd

Kaća Pribićević i Dada Bošković zajedno će obavljati poziciju direktorke agencije McCann Beograd. Ovakav operativni model je neuobičajen i redak u našoj poslovnoj praksi, i ovom odlukom McCann potvrđuje svoje opredeljenje i stremljenje da bude sinonim za kompaniju koja posluje u dosluhu s vremenom koje dolazi. Kaća i Dada su godinama deo agencijskog tima, Kaća skoro dve decenije, a Dada više od deceniju, usavršavale su se i napredovale do vodećih pozicija. Obe uživaju poverenje i ugled, dele iste vrednosti, uspešno sarađuju na brojnim projektima, i sa entuzijazmom su prihvatile da vode McCann Beograd. Kao direktorke jedinstveno će nastupati prema klijentima i kolegama i zajednički odgovarati za uspeh cele agencije.

“Radujem se izazovima na novoj poziciji posebno imajući u vidu saradnju sa svojom dugogodišnjom koleginicom Katarinom sa kojom ću ubuduće deliti odgovornosti i zajednički obavljati ulogu direktora agencije. Uverena sam da će naše dugogodišnje isukusvo, u uskoj saradnji sa mnogobrojnim klijentima i kolegama, kao i pažljivo osluškivanje potreba na jednoj i na drugoj strani, doprineti uspešnim aktivnostima na oba polja. U tom smislu, naši poslovni napori biće duplo usmereni na negovanje izvanredne poslovne prakse i rezultate na koje ćemo zajedno biti ponosni” istakla je Dada Bošković.

“Kao deo vodeće kreativne zajednice kod nas, oduvek smo imali ambiciju da kreativnim idejama menjamo svoje okruženje i to smo radili usredsređenošću na prirodnu vezu strateškog promišljanja i brige o biznisu klijenata. McCann u kome sam rasla i razvijala se kao osoba i profesionalac, oduvek me je učio koliko je integracija važna, kao i ljudi koji je čine. Zato sam izuzetno srećna što na put koji je pred nama, krećem upravo sa ljudima sa kojima sam rasla i razvijala se” izjavila je Kaća Pribićević.

Zajedno sa agencijskim timom, Kaća i Dada radiće na daljem razvoju agencijskih kapaciteta i inovativnih usluga, i po čemu je McCann Beograd najpoznatiji, kreiranju kampanja koje menjaju društvo.

Mladi lavovi agencije McCann Beograd predstavljaju Srbiju na Cannes Lions festivalu

U organizaciji udruženja za tržišne komunikacije Srbije (UEPS), svečano su dodeljena priznanja mladim nadama srpskog advertajzinga, a titulu Young Lions za 2023. godinu poneli su Nevena Petrović i Nikola Mijailović iz agencije McCann Beograd sa svojim radom „Pregledaj se! Meni za ljubav.“

Mladi lavovi odgovarali su svojim radovima na brif Ženskog centra Milica, udruženje za podršku i zastupanje pacijentkinja sa rakom dojke i karcinomom grlića materice, na temu prevencije u kategoriji print. Među 21. prijavom iz 13 agencija, Nevenino i Nikolino rešenje žiri je ocenio kao najinovativnije, drugačije i najsmislenije u odnosu na dati zadatak. Njihovo vizuelno rešenje i poruka su bili jasni, razumljivi i lako primenljivi na ostalim medijima a ne samo kroz print oglas.

Vodeći se time da žene na prvo mesto stavljaju potrebe svoje porodice i prijatelja, odlučili su da brifu pristupe ne iz perspektive žene, već iz perspektive onih koji ih vole: njihove dece, partnera, članova porodice, prijatelja. Tako su, Nevena i Nikola rečenicom „Pregledaj se! Meni za ljubav.“ pronašli način da apeluju na najširu publiku i pošalju snažnu emocionalnu poruku koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim i pokažu ženama za šta se bore.

„Veliko hvala žiriju i članicama ženskog centra Milica što su prepoznali naš rad i poruku koju smo želeli da pošaljemo! Težak zadatak je bio poslati snažnu, a motivišuću poruku inspirisanu mračnim statistikama. Posebno smo zahvalni i našim kolegama iz agencije čiju smo podršku i razumevanje imali tokom celog ovog procesa. Pri predaji rada, jedina želja nam je bila da se ova kampanja zaista i desi, a sada brojimo dane do toga a i do odlaska u Kan”, izjavili su ovim povodom Nevena i Nikola.

Sigurni smo da će se u Kanu lavovski boriti da na najbolji mogući način predstave Srbiju, ali i agenciju iz koje dolaze. Nama ostaje samo da im poželimo mnogo sreće u toj avanturi.

Povezivanje digitalnog i fizičkog sveta dobitna je kombinacija

Lea Grubić, PR Manager u Fashion Company, govorila je za Marketing mreža magazin o saradnji modnih brendova sa influenserima, ali i da li je budućnost modne industrije u metaversu.

Fashion Company u svom portfoliju ima preko 50 svetskih modnih brendova, a kampanje su često vezane za influensere i poznate ličnosti. Na koji birate influensere sa kojima ćete sarađivati?

Postoji mnogo faktora koje razmatramo pre nego što se odlučimo za određenog influensera. Najčešće polazimo od toga da li je potrebno da podignemo svest o brendu iz našeg portfolija, povećamo prodaju ili dopremo do nove grupe kupaca.

Nakon toga, pravimo listu influensera sa kojima bismo potencijalno sarađivali, analiziramo njihov engagement, demografiju pratilaca, vrstu sadržaja koji kreiraju i reputaciju na društvenim mrežama. Kada se usaglasimo oko finalnog izbora, šaljemo ga našim brend principalima na odobrenje. Tek tada smo spremni na saradnju. Ukoliko nam je cilj brand awareness, obično se fokusiramo na influensere sa velikim brojem pratilaca.

Sa druge strane, ta brojka, kao i količina lajkova i komentara na sponzorisanoj objavi ne znači nužno i uticaj na prodaju. Iz našeg iskustva, mikro i mid influenseri mogu imati veću konverziju od kreatora sadržaja sa dvostruko većom bazom pratilaca.

U kojoj meri ugled javne ličnosti koja je uključena u kampanju nužno utiče i na percepciju potrošača o samom brendu?

Utiče u ogromnoj meri. Potrošači očekuju da su kompanije uradile domaći zadatak i izabrale brend ambasadora na osnovu zajedničkih vrednosti. Kada dođe do bilo koje vrste neetičkog ponašanja javnih ličnosti koje su ujedno i nečije zaštitno lice, javnost se automatski okreće ka brendovima sa kojima sarađuju i očekuje njihovu reakciju.

Svi smo upoznati sa nedavnim izjavama repera Kanjea Vesta kojima je narušio svoj ugled i doveo do prekida saradnje sa nekoliko modnih brendova. Najveći pritisak javnosti pretrpeo je poznati svetski proizvođač sportske opreme, sa kojim je reper sarađivao na liniji patika Yeezy. Kompanija se suočila sa pretnjom bojkotom društveno osvešćenih potrošača i odlučila da raskine sedmogodišnju saradnju, bez obzira na ogroman udeo u prodaji koji je brend Yeezy nosio. Zato je vrlo važno da brendovi vode računa koga biraju za zaštitno lice, kao i da ne izgube iz vida da je moć uvek u rukama potrošača.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.