Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!
Naslovna Blog Stranica 52

Influenseri treba da daju svoj lični pečat sadržaj

Suzana Berić, direktor Sektora za brend strategiju i marketing komunikacije u kompaniji Telekom Srbija, govorila je za Marketing mreža magazin o saradnji brendova sa influenserima i da li će u budućnosti saradnju sa influencerima od agencija preuzeti specijalizovani interni kompanijski timovi.

Kada govorimo o saradnji brendova sa influenserima – u kojoj meri je kvalitetan content važan i presudan za saradnju? Na koji način Vaša kompanija bira influensere i poznate ličnosti sa kojima će sarađivati?

Pre svega,  prilikom odabira influensera važno je razmotriti da li oni imaju kredibilitet da govore o nekom određenom brendu. Najidealnije je da odabrani influenser već ima prirodno uspostavljenu vezu sa tim brendom. Kada se ispune ovi preduslovi, onda možemo da govorimo o sadržaju. Sadržaj treba da odiše prirodnošću, spontanošću i profesionalnošću. Ukoliko sadržaj liči na tradicionalnu reklamu, postoji mogućnost da se izazove kontra efekat. Međutim, postoje influenseri kod nas koji su se zapravo i proslavili zbog svog veštog umeća kreiranja sadržaja i brendovi se najčešće za njih i opredeljuju.

Zašto nano influnseri sa po 1.000 pratilaca imaju znatno veći engagement od onih sa velikim brojem pratilaca? Da li su nano influenseri zanimljivi za saradnju kompaniji Telekom Srbija?

Nano influenseri su na samom početku karijere, donose nam sveže ideje, drugačiju publiku i prostor neopterećen sadržajem drugih brendova. Našoj kompaniji su oni itekako zanimljivi. Pristup nam je takav da u komunikacionom miksu imamo zastupljene nano, mikro i makro influensere.

U kojoj meri će kvalitetna produkcija video sadržaja promeniti strukturu influensera? Da li upravo u oblasti produkcije i proizvodnje sadržaja vidite potencijalnu kolaboraciju multimedijalnih kompanija kao što je Telekom Srbije i influensera?

Po reputaciju influensera najvažnije je da pronađe pravu meru kada je reč o kvalitetu produkovanog video sadržaja. Previše režiran video materijal može biti mač sa dve oštrice, ukoliko podseća na TV reklame na kakve smo do sada navikli. U tom slučaju može se dogoditi da se profil influensera doživi kao klasičan medij za oglašavanje, što nije suština njihovog angažovanja. Već smo imali kolaboracije sa influenserima kao saradnicima, koji produkuju kvalitetan video sadržaj za potrebe naših kampanja. Preduslov za uspeh ovakvih video formata je da influenser ima svoju slobodu da osmisli sam koncept, da svojim uobičajenim stilom ispriča priču i da u potpunosti da svoj lični pečat. Kada su vrednosti i estetika influensera kompatibilni sa brendom, uspeh je neizbežan.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Živimo u eri krize talenata u svim industrijama

Desanka Landauer, direktorka marketinga u kompaniji McDonald’s Srbija, govorila je za Marketing mreža magazin o employer brandingu i šta će biti svrha brendova u budućnosti u odnosu na zaposlene.

U kojoj meri su danas employer branding strategije presudne za uspeh jedne kompanije? Kakva je EB strategija kompanije McDonald’s?

Rekla bih da su employer branding strategije izuzetno važne ne samo danas, već bar deceniju unazad. Dobra strategija nam pomaže da upravljamo pozitivnom komunikacijom o našoj kompaniji kako bismo zainteresovali i privukli potencijalne zaposlene, zadržali talente, smanjili troškove zapošljavanja i fluktuaciju zaposlenih.

Naša strategija je bazirana na povratnim informacijama od naših zaposlenih, jer kada razgovaramo sa njima i pitamo ih za njihova mišljenja o tome kako da unapredimo poslovno okruženje, nakon razgovora im kažemo šta možemo da uradimo po pitanjima koja njih interesuju. Vrlo je važno da kompanija sluša i svoje bivše zaposlene, kao i trenutne, jer tako kreira najbolje radno okruženje. McDonald’s je oduvek stvarao najbolje prakse za ljude.

Da li živimo u eri krize talenata?

Sigurno, stalna geopolitička i ekonomska previranja širom sveta, migracije stanovništva, kao i razvoj tehnologija doveli su do ozbiljne krize talenata u većini industrija. Uzroci fenomena nedostatka talenata su različiti. Jedan je sve veći broj otvorenih radnih mesta koja se moraju odmah popuniti, a najčešći je rad u uslovima u kojima zaposleni ne mogu da pronađu adekvatnu ravnotežu između posla i života.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Istraživanja su kompas jednog brenda

Ivana Dukić, Marketing Director u kompaniji Frikom, govorila je za Marketing mreža magazin o jakim brendovima i kako da potrošač postane ambasador brenda.

King Majestic proglašen je za najbolji sladoled u 2022. godini. Šta za Vaš brend znači ovo priznanje, posebno imajući u vidu da je u kategoriji sladoleda veoma velika konkurencija?

Nagrada koju nam je uručilo Međunarodno udruženje proizvođača sladoleda (IICC – International Ice Cream Consortium), nakon sprovedenih degustacija sladoleda širom sveta, predstavlja svojevrstan pečat i priznanje ne samo za KING brend, već i za kompanije Frikom i Ledo, koje su dobile još jednu potvrdu fantastične sinergije, a koja dovodi do velikih uspeha i rezultata. Nagrada nam je ujedno podsetnik da je kvalitetan proizvod baza za sve, ali je podjednako važna i integrisanost svih elemenata komunikacije.

Već u prvim nedeljama od lansiranja potrošači su prepoznali kvalitet našeg proizvoda, a istovremeno su se zaljubili u zavodljivi ukus King Majestica. Tada smo već znali da je još jedna zvezda rođena, a da je King kao brend, još jednom dokazao svoju autentičnost.

Kompanija Frikom u svom portfoliju ima veoma uspešne brendove. Šta danas znači jak brend i kako ga izgraditi?

Snaga brenda može se najpre iskazati jačinom emocije koju izaziva kod potrošača. Jaki brendovi svojim vrednostima treba da inspirišu potrošače, zabave ih i pruže rešenja za njihove potrebe. Uz brendove kompanije Frikom odrastale su i odrastaju generacije potrošača. Brendovi kao što su Kapri, Rumenko i Čoko Moko odavno su prepoznati kao omiljeni među potrošačima, tako da nam je olakšano da već utabanim stazama približimo ove brendove nekim novim generacijama.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Fotorobot komunikatora 3.0

Ovaj tekst dolazi u godini u kojoj agencija Headline&Dkit obeležava 15 godina rada na tržištu komunikacija u Srbiji, te se kao „ugao gledanja“ prirodno nametnuo razvoj struke u proteklih deceniju i po. Ali umesto preteranog osvrtanja na činjenicu koliko se industrija komunikacija promenila, vratimo se tome šta se nije promenilo, ali i šta ne treba da se menja, kako bismo od trendova uzeli najbolje, a zadržali osnove bez kojih nema kvalitetne i svrsishodne komunikacije.

Istina je da se danas obraćamo drugačijoj publici, takvozvanim 3.0 potrošačima koji su izuzetno osetljivi, traže pozitivno i autentično iskustvo i transparentnu komunikaciju, a mi smo tu da ispratimo njihova iskustvena putovanja i na njima identifikujemo tačke dodira sa brendom ili kompanijom. I teme su drugačije, pa primat imaju održivo i etičko poslovanje, svrha, diverzitet. Neke od njih preko noći postanu trend, pa često gledamo mečeve brend vs. trend. Posledično, iste teme postaju klizav teren na kojem nikad ne spava kultura otkazivanja. Od nas komunikatora zavisi ko će iz ringa izaći kao pobednik, a ko će okačiti rukavice o klin.

Sve ovo pred komunikacijske profesionalce postavlja zadatak da budu svestraniji nego ikada. Ipak, ono što ne smemo da zaboravimo jeste da moramo odlično da poznajemo kompaniju i brend čijom reputacijom rukovodimo, njene slabe tačke, industriju i tržišne prilike u kojoj oni posluju, kao i potrebe potrošača u datoj kategoriji. Sa tog mesta možemo da donosimo ispravne odluke i procene šta klijentu zaista odgovara, bez da slepo pratimo trendove.

Autorke teksta:
Tanja Šakotić, Account Director i Jovana Radisavljević, Account Director, Headline&DKit

Ceo tekst pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

 

Potrošački potencijal generacije Z

Svesno ili nesvesno, većina nas iz marketinške industrije iz nekih sopstvenih uverenja, a najviše usled odrastanja van digitalnog okruženja, još uvek vari činjenicu da se svet razvija velikom brzinom i postaje sve digitalniji.

Usled neverovatno brzog tempa napredovanja tehnologije i stalnih promena potrošačkih navika, brendovi se suočavaju sa velikim izazovima kako bi bili u toku sa najnovijim trendovima i dostignućima, a ujedno održali korak sa svojim konkurentima.

Napretkom tehnologije na globalnom nivou, promene i pojava novih trendova na lokalnom tržištu biva neminovna. Brendovi se služe različitim strategijama kako bi efikasno dosegnuli i angažovali svoju ciljnu grupu kojoj će ponuditi bar deo “svetskog” kolača, u skladu sa lokalnim vrednostima.

Međutim, iako se godinama priča o tome ko je generacija Z, i dalje na lokalnom tržištu brendovi nisu u potpunosti sigurni kakav stav treba da zauzmu dok (često) bespomoćno traže način da im se obrate, pa vrlo često biraju suprotno – ne obraćaju im se uopšte.

Možda je baš to jedan od razloga zašto brendovi na lokalnom tržištu još uvek odolevaju realnosti – Gen Z je nova potrošačka grupa.

Raznim strategijama i kampanjama targetiramo potrošače 18+, ali se zapravo obraćamo mladim odraslim osobama i ne izlazimo iz zone komfora, upravo iz razloga što Gen Z doživljavamo kao osetljivu generaciju – klasične tinejdžere, zar ne? Iako dobrim delom nisu to.

Hajde onda da se osvrnemo na to zašto bi brendovi u Srbiji trebalo da posvete više pažnje (n)ovoj generaciji.

Pre svega, Gen Z čini značajan deo stanovništva u Srbiji, a što je još važnije – njihova kupovna moć raste kako postaju deo radne snage, pa samim tim uveliko počinju da donose sopstvene odluke o kupovini. Ignorisanje ove demografije nas može dovesti do izostavljanja značajnog dela tržišta, ako ne već trenutno – u bliskoj budućnosti.

Dakle, ako već uveliko ne razmatramo generaciju Z kao novu ciljnu grupu, propuštamo ogromnu priliku. Zašto?

Autorka teksta: Ana Živaljević, Account Manager, Havas Adriatic

Ceo tekst pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Ljudi uvek treba da budu na prvom mestu

Ako bismo morali da izdvojimo jednu pozitivnu stvar kriznog perioda u kome se nalazimo poslednjih nekoliko godina, onda je to šira sponzaja o značaju interne komunikacije i vrednosti koju ona pravi. Tačnije, o značaju stavljanja ljudi na prvo mesto.

Nije ovo otkriće novo, ali izgleda da je bio potreban ozbiljan ekonomski, pa i socijalni potres, da bismo razumeli onu dobro poznatu: možete kompaniji oduzeti finansije, zgradu, tržište, a ostaviti ljude – i posao će ponovo biti pokrenut; a možete joj ostaviti sve ostalo, a uzeti zaposlene – taj posao je osuđen na neuspeh.

Morale su da se dese grube promene na poslovnom i tržištu radne snage da bismo svi razumeli da B2E model poslovanja nije stvar budućnosti, već naša realnost. Angažovani zaposleni više nego ikad ključ je uspešnog poslovanja kompanija.

Prva opomena došla je sa milenijalcima koji su iznenadili novim zahtevima i drugačijim ponašanjem. I tek što su kompanije počele da se navikavaju na te nove principe, pojavila se generacija Z. Stigle su navike, očekivanja i motivi teško razumljivi ne samo za kolege koje privode kraju svoj radni vek, već i za samo nešto starije milenijalce.

Autorka teksta: Ivana Vidović, Internal Communications Coordinator, Delta Holding

Ceo tekst pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Da li ste sPRemni za PRomene?

TRANSFORMACIJA DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI

Više nije dovoljno da brendovi podržavaju kompanijske vrednosti. Od njih se očekuje da ih jasno i glasno demonstriraju na dnevnom nivou. Očekivanja potrošača i korisnika su sve veća, kao i njihova svest o okruženju. To može biti prilika za kompanije i brendove da se posebno istaknu, a veliki rizik ako to ne primete na vreme.

Društvena odgovornost je oblast koja je doživela veliku ekspanziju i rast značaja, a danas podrazumeva veliki trio: CSR (corporate social responsibility), ESG (environmental, social & governance) i DEI (diversity, equity & inclusion). I ne, to nije rebranding društvene odgovornosti, već suštinska promena koja za PR timove u kompanijama i agencijama  predstavlja ozbiljno polje učenja i razumevanja kompletnog okvira i saradnje sa drugim timovima. Samo tako možemo da očekujemo opipljive rezultate i stvarnu i transparentnu podršku pozitivnom uticaju na životnu sredinu i zajednice. Svest i doslednost u temama koje kompanije zastupaju i podržavaju podrazumevaju autentičnost i strateški pristup.

MIXTERNE KOMUNIKACIJE

Pandemija je bila akcelerator sve veće integracije interne i eksterne komunikacije. Znamo da princip silosa ne doprinosi efikasnosti, a za „mixterne“ komunikacije vidimo i da su itekako poslovno opravdane, kao strateško partnerstvo timova koji osiguravaju dosledan narativ i pravovremenu komunikaciju kroz sve kanale i sa svim ciljnim grupama.

Mixterna komunikacija doprinosi realizaciji poslovnih planova i ima veliki potencijal za dijalog, što je ključno za opstanak, uspeh i rast kompanija. Slično pandemiji, tokom recesije se očekuje još bliža saradnja timova koji se bave eksternom i internom komunikacijom. A naš glas ide tome da mixterna komunikacija bude i ostane new normal.

Autorke teksta: Milena Avramović Bjelica i Tamara Bekčić,
direktorke i suosnivači agencije Chapter 4 PR

Ceo tekst pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Tamo gde je potrošač, tamo moramo da budemo

Nataša Pavlović, Chief Marketing Officer u kompaniji Mercator-S, govorila je za Marketing mreža magazin o CRM-u, lojalnosti potrošača, kao i kako će izgledati svet bez kolačića.

Kako motivisati potrošače da podele podatke o sebi?

Nikada nije bilo teže dopreti do srca potrošača, posebno ako želimo ljubav na duge staze. A onda dolazimo do toga zašto bi nam danas neko dao svoje podatke? Poverenje je ključ, kao i u svakom odnosu, a za poverenje je potrebno mnogo više od obećanja. To može biti da potrošaču nudimo nešto korisno ili vredno, možda nešto zabavno (tipičan primer retail media format), nešto ekskluzivno, što ne mogu da kupe novcem, nešto što mogu da podele se prijateljima (social currency). Takođe, nešto veoma lično i personalizovano, ali najvažnije relevantno za njih.

Može li CRM preuzeti štafetu u dijalogu sa potrošačima?

Za dijalog je potrebno dvoje, tradicionalni kanali su jednosmerni u komunikaciji, želja za dvosmernom komunikacijom i boljim razumevanjem potreba i ponašanja potrošača dovela je upravo do CRM-a. Razvoj tehnologije je to omogućio, a na nama je da to iskoristimo na najbolji način, od nas zavisi koliko će brzo ta štafeta preći u CRM ruke. Da bi CRM preuzeo štafetu, mora da trči još maratona, ali to je put, ono što je sigurno je da je u trci i ozbiljnoj kondiciji.

Zašto je CRM strategija ključna u svetu bez kolačića?

Kolačići nestaju, ali korisnici žele personalizaciju. Zato je CRM tu ključan alat. Ta dvosmerna komunikacija o kojoj govorimo i lojalnost upravo je u tom personalizovanom, ličnom iskustvu sa korisnikom. Svet se polako oprašta od kolačića. To znači da će se ritejleri suočiti sa potpuno novim izazovima u pružanju personalizovanih korisničkih iskustava.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Brendovi imaju priliku da pomognu društvu

Petar Nogo, direktor marketinških komunikacija u kompaniji Yettel Srbija, govorio je za Marketing mreža magazin o društvenoj odgovornosti brendova, kao i da li korisnici danas očekuju od brendova da zauzmu stav o društveno važnim pitanjima.

Da li je moguće biti odgovoran prema svom brendu i društvu u isto vreme? Šta radi Yettel po pitanju društvene odgovornosti?

Mislim da je jedno bez drugog nemoguće. Samo brendovi koji su istinski posvećeni društvenoj odgovornosti imaju šansu da budu i prepoznati.

A šta odgovornost znači za nas, čini mi se da tržište to vidi i prepoznaje, naročito otkad smo postali Yettel, pre tačno godinu dana. Uskoro će biti dve od kada smo pokrenuli program reciklaže mobilnih uređaja.  Očekujemo da ćemo uskoro moći da kažemo da su Yettel korisnici reciklirali pola miliona uređaja, čime smo u samom vrhu kompanija u Srbiji po broju pojedinačno predatih recikliranih elektronskih uređaja. Recikliranje u Srbiji nije jednostavno, zato smo dodatno i ponosni što smo, uz pomoć naše prodajne mreže, olakšali korisnicima ovu aktivnost. Nadamo se da će nam se u godinama koje dolaze, pridružiti sve više ljudi.

Nešto mlađa, ali jednako važna inicijativa je Eco Bonus. U ime korisnika koji lako i jednostavno aktiviraju ovaj servis recikliramo plastiku i papiru u visini prosečne mesečne potrošnje u Srbiji. Drugim rečima, EcoBonus omogućava korisnicima da anuliraju svoju mesečnu potrošnju plastike i papire.

Na kraju, postali smo prva Zelena Mreža, i drago nam je da motivišemo i druge da potraže načine da se u našoj zemlji uključe u napore za očuvanje životne sredine.

U kojoj meri korisnici danas očekuju od brendova da zauzmu stav o društveno važnim pitanjima i budu društveno aktivni?

To je dobro pitanje i na njega ne postoji jednostavan odgovor. Mislim da očekivanja korisnika zavise od toga koja je društveno odgovorna inicijativa u pitanju, ali često i od demografije. Na primer, pitanja vezana za očuvanje životne sredine mnogo bolje rezonuju sa mlađim nego sa starijim generacijama, ali vidimo određene pomake. Ipak, konkretne aktivnosti i očekivanja od brendova najveća su kod mlađih korisnika.

Kako motivisati korisnike da sa lajka na društvenim mrežama pređu na konkretnu akciju i uključe se u pozive kompanije? Kakva su iskustva Yettela sa akcijom Eco Bonus i Recikliraj stari uređaj?

Reciklaža uređaja izuzetno uspešna inicijativa sa impresivnim brojkama. Eco Bonus je inovativna usluga koja je, zapravo, samo početak naših napora da uspeh reciklaže uređaja prenesemo i na druge tipove otpada i da, na kraju, podižemo svest o važnosti recikliranja u celoj državi. Svima nam je jasno koliko ceo ovaj region kaska za EU kada je u pitanju reciklaža. Mislim da brendovi koji su toliko prisutni u komunikaciji imaju priliku, pa čak i obavezu, da pomognu društvu na ove teme koje su značajne za sve nas, bez obzira jesmo li toga svesni ili ne.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Kaća Pribićević i Dada Bošković nove direktorke McCann Beograd

Kaća Pribićević i Dada Bošković zajedno će obavljati poziciju direktorke agencije McCann Beograd. Ovakav operativni model je neuobičajen i redak u našoj poslovnoj praksi, i ovom odlukom McCann potvrđuje svoje opredeljenje i stremljenje da bude sinonim za kompaniju koja posluje u dosluhu s vremenom koje dolazi. Kaća i Dada su godinama deo agencijskog tima, Kaća skoro dve decenije, a Dada više od deceniju, usavršavale su se i napredovale do vodećih pozicija. Obe uživaju poverenje i ugled, dele iste vrednosti, uspešno sarađuju na brojnim projektima, i sa entuzijazmom su prihvatile da vode McCann Beograd. Kao direktorke jedinstveno će nastupati prema klijentima i kolegama i zajednički odgovarati za uspeh cele agencije.

“Radujem se izazovima na novoj poziciji posebno imajući u vidu saradnju sa svojom dugogodišnjom koleginicom Katarinom sa kojom ću ubuduće deliti odgovornosti i zajednički obavljati ulogu direktora agencije. Uverena sam da će naše dugogodišnje isukusvo, u uskoj saradnji sa mnogobrojnim klijentima i kolegama, kao i pažljivo osluškivanje potreba na jednoj i na drugoj strani, doprineti uspešnim aktivnostima na oba polja. U tom smislu, naši poslovni napori biće duplo usmereni na negovanje izvanredne poslovne prakse i rezultate na koje ćemo zajedno biti ponosni” istakla je Dada Bošković.

“Kao deo vodeće kreativne zajednice kod nas, oduvek smo imali ambiciju da kreativnim idejama menjamo svoje okruženje i to smo radili usredsređenošću na prirodnu vezu strateškog promišljanja i brige o biznisu klijenata. McCann u kome sam rasla i razvijala se kao osoba i profesionalac, oduvek me je učio koliko je integracija važna, kao i ljudi koji je čine. Zato sam izuzetno srećna što na put koji je pred nama, krećem upravo sa ljudima sa kojima sam rasla i razvijala se” izjavila je Kaća Pribićević.

Zajedno sa agencijskim timom, Kaća i Dada radiće na daljem razvoju agencijskih kapaciteta i inovativnih usluga, i po čemu je McCann Beograd najpoznatiji, kreiranju kampanja koje menjaju društvo.