Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!
Naslovna Blog Stranica 51

Održan prvi ESG biznis hub u organizaciji Marketing mreže

Prvi ESG biznis hub u Srbiji, u organizaciji Marketing mreže, a pod pokroviteljstvom agencije Propulsion i kompanija Delta Holding, IKEA Srbija, Coca-Cola HBC, Carlsberg Srbija, Mastercard, PepsiCo, A1 Srbija i SBB, održan je 15. maja u Mokrinu. U pitanju je jedinstven koncept i prvi hub ovog tipa organizovan u Srbiji i regionu, koji Marketing mreža realizuje u okviru platforme ADukacija.

U hub-u je učestvovalo 10 kompanija iz Srbije, koje imaju veoma razvijene ESG i strategije održivog poslovanja.

Tokom intenzivnog programa, učesnici biznis hub-a podelili su svoja iskustva na teme – metodologije izveštavanja o nefinansijskim rezultatima kompanije, kako komunicirati održive inicijative, lanac snabdevanja kao osnova za građenje ESG strategije i održivog razvoja, ESG kao zajednička odgovornost, kao i formiranje ESG komiteta i društveno odgovorne aktivnosti na lokalu.

Više informacija o narednim biznis hubovima možete pronaći na sajtu ADukacija.

Integrisanim PR & PA rešenjima do stvaranja prednosti za klijente

0

Prva asocijacija na angažovanje PR ili PA agencije za većinu kompanija uglavnom asocira na outsorsovanje usluga, kao što su komunikacija sa medijima, vođenje društvenih mreža, priprema nastupa na konferencijama, ili izrada dokumenata o stavovima i strategijama za potrebne komunikacije sa javnim institucijama. Međutim, kroz sinergiju znanja i iskustava na različitim tržištima, spektar usluga koje se mogu naći pod krovom agencija za odnose sa javnošću i institucijama mogu doneti i korak napred u širenju mreže međunarodnih partnera i spoznaja trendova koji utiču na kreiranje globalnih i lokalnih politika i praksi.

Grayling, agencija za odnose sa javnošću i komunikaciju sa javnim i državnim institucijama koja je već skoro 20 godina prisutna u Srbiji, ovih dana ovo sprovodi u praksi kroz intenziviranje aktivnosti dodatnog povezivanja sa partnerima i kolegama iz regiona i Evrope, stvarajući na taj način globalnu mrežu profesionalaca. Za klijente ovo znači sinergiju poznavanja lokalnog tržišta i ekspertiza u oblastima odnosa sa javnošću, korporativnih komunikacija, komunikacije i strateškog savetovanja u odnosima sa javnim institucijama i državnim organima, kriznih komunikacija, kao i digitalnih i kreativnih usluga. Dodatno, sve usluge propraćene su i snažnom istraživačkom i tehnološkom podrškom u vidu najsavremenijih alata za praćenje i analizu javnosti i trendova.

Grayling tim je nedavno bio jedan od suorganizatora onlajn seminara „Mogućnosti u energetskom sektoru Srbije”, zajedno sa kolegama iz Britansko – srpske privredne komore, doprinoseći na taj način upoznavanju domaćih i stranih investitora sa mogućnostima i trendovima na srpskom energetskom tržištu. Istovremeno, seminar je bio odlična prilika da se relevantni profesionalci iz oblasti energetike, regulative i investicija međusobno povežu. Moderator seminara, Ross Laird, iz Grayling kancelarije u Velikoj Britaniji učesnicima je predstavio i najaktuelnije trendove evropskih energetskih tržišta u kojima Grayling takođe pruža značajnu podršku svojim klijentima.

Pored suorganizacije onlajn seminara, najnovija inicijativa PA timova agencije Grayling iz regiona Centralne i Istočne Evrope, uključujući i Srbiju, je i nedavno objavljen Grayling AcTrend izveštaj, u okviru kog je analizirana dinamika zakonodavnih aktivnosti u prethodnoj godini u Srbiji i sedam drugih država regiona: Rumuniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Pored detaljne analize broja donetih zakona u ovim državama, u periodu od januara do decembra 2022. godine, njihovog rasporeda po industrijama na koje su najviše uticali, odnosa broja zakona koji su doneti u redovnom, odnosno hitnom postupku, kao i odnosu broja zakona koji su izazvali pažnju lokalnih medija u odnose na one koji nisu, ovaj izveštaj sadrži i opis lokalnih specifičnosti svakog od tržišta i očekivanja za naredni period.

„Regionalna saradnja je ono na šta smo posebno ponosni u okviru agencije Grayling. Kroz mrežu od 30 kancelarija širom sveta, u kojoj se nalazi i naših devet kancelarija na teritoriji Centralne i Istočne Evrope u mogućnosti smo da klijentima ponudimo podršku na velikom broju tržišta istovremeno, ali koja je uvek prilagođena i usklađena sa lokalnim okolnostima i praksama“, ističe Robert Škunca, direktor za Jugoistočnu Evropu agencije Grayling. „Pored PR usluga u najširem smislu, posebno smo ponosni i na dodatne analize i usluge koje pružamo našim klijentima u specifičnim oblastima koje su relevantne za njihovo poslovanje, kao što je i najnoviji Grayling AcTrend Report za Centralnu i Istočnu Evropu.“

Grayling AcTrend Report – Izveštaj o zakonodavnim trendovima u regionu Centralne i Istočne Evrope u 2022. godini

Tokom 2022. godine u osam država regiona Centralne i Istočne Evrope usvojeno je skoro 1.500 zakona, što u odnosu na period pre pandemije COVID-19 predstavlja rast od 14%, pokazuje AcTrend izveštaj koji je objavila PR i PA agencija Grayling. U proseku, skoro 50% usvojenih zakona u posmatranom regionu imalo je direktan uticaj na poslovanje, a među njima, najveće je učešće zakona koji regulišu poslovanje uopšte (43,85%), dok su se na drugom i trećem mestu po broju zakona koji se na njih odnose našli sektori usluga (13,59%) i finansija (10,3%). Izveštaj pokazuje i da je u Srbiji usvojen najmanji broj zakona u prošloj godini u poređenju sa drugim analiziranim državama, ali i da smo istovremeno relativno blizu regionalnog proseka, kada su u pitanju procenat zakona usvojenih po hitnoj proceduri i onih čije je donošenje izazvalo medijsku pažnju.

„AcTrend Report pokazuje alarmantan trend vladavine putem dekreta i, praktično, koncentracije prava na zakonodavnu inicijativu u rukama izvršne vlasti. U pitanju je regionalni trend, u okviru kog se institucije udaljavaju od svojih klasičnih, tradicionalnih ovlašćenja. Objašnjenje za ovo možemo potražiti u vanrednom kontekstu poslednjih godina, koji zahteva i usvajanje neuobičajenih praksi. Međutim, zanimljivo će biti posmatrati kako će se ovaj trend razvijati u narednim godinama a, pre svega, važno je da ne ugrozi ulogu državnih institucija propisanu osnovnim zakonima.“ – navodi Natalija Nedeljković, stručni konsultant za PA u agenciji Grayling.

Kompletan Grayling AcTrend Report 2022, sa detaljnim informacijama o broju zakona usvojenih u svakoj od država, njihovoj distribuciji po privrednim sektorima i drugim specifičnostima koje su obeležile regulatornu proceduru u regionu u prethodnoj godini možete preuzeti sa stranice: https://grayling.com/news-and-views/grayling-actrend-report-governments-outrank-parliaments-on-legislative-initiative/

Korisničko iskustvo presudno za uspeh ecommerce platforme

Ivan Kordić, Chief Marketing Officer u kompaniji Shoppster, govorio je za Marketing mreža magazin o eCommerce tržištu u Srbiji i u kojoj meri je korisničko iskustvo
presudno kada govorimo o eCommerce platformama.

Sve je više marketplace kompanija u Srbiji. Poslednje istraživanje pokazuje da preko 59 odsto internet korisnika u Srbiji kupuje online. Kako biste ocenili stanje eCommerce tržišta u Srbiji u ovom trenutku, imajući u vidu ove činjenice?

Online trgovina u Srbiji neprekidno raste, a navedenom procentu doprinosi, i verujemo da će i dalje doprinositi nekoliko ključnih faktora – sve veće poverenje potrošača, svest o mogućnostima i udobnosti online trgovine, tehnološki napredak i rastuća konkurencija koja, opet, ukazuje na sve veću potražnju, a s tim u vezi ne smemo zanemariti ni omasovljenje i dostupnost kvalitetnog interneta širom gradova i naselja u Srbiji.

Zašto ipak i dalje zaostajemo za evropskim prosekom, koji je oko 85 odsto?

Ovde, takođe, imamo više “krivaca” – nedostatak eCommerce infrastrukture, od nerazrađene logistike do neujednačenog kvaliteta usluga, zatim kupovna moć stanovništva, ali i nedovoljno uspostavljeni pravni okviri i podsticaji, koji bi dali krila malim i srednjim preduzećima da uđu u digitalnu transformaciju. Inicijative za omasovljenje online plaćanja i digitalnih transakcija, takođe, bi bile od velike pomoći, ali ako zaista želimo da se približimo evropskom proseku, neophodne su dugoročne strategije na svim nivoima, kontinuirana ulaganja i angažovanje različitih društvenih i ekonomskih aktera.

Srbija, ali i region, i dalje su TV-centrična društva. Shoppster veoma uspešno uvezuje eCommerce i TV prodaju. Da li je budućnost kupovine ipak u sinergiji ova dva kanala?

Bitno je napomenuti da čak i velika, razvijena tržišta, poput SAD-a, predstavljaju dokaz da je sinergija eCommerce platformi i tradicionalnih kanala prodaje najzahvalnije rešenje kojim se možemo približiti široj publici i uštedeti joj najdragoceniji resurs – vreme.

Shoppster je sa puno razumevanja iskoristio vezanost našeg društva za televiziju, ponudivši publici rutine koje su poznate nama samima, kao kupcima – detaljne prikaze proizvoda, prednosti, testove uživo i TV lica koja se vode jasnom potrošačkom logikom. Možemo reći da smo, postavši pouzdan “proksi kupac”, spojili najbolje od oba sveta, a kupci nam to svakodnevno potvrđuju pozitivnim utiscima, zainteresovanošću i aktivnim učešćem u našem radu.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Ritejl industrija nastoji da bude tamo gde su i kupci

Jelena Doderović, direktorka marketinga Mercator-CG, govorila je za Marketing mreža magazin o social commerce-u u retail industriji i koje su najuspešnije strategije za
upravljanje korisničkim iskustvom.

Kako se razvija trend social commerce u retail industriji i koje su njegove prednosti za prodavce i potrošače?

U prirodi retail industrije jeste da nastoji da bude tamo gde su i kupci, tako da možemo slobodno reći da se social commerce trend razvija u skladu sa njihovim preferencijama i navikama u online sredini. Ključna prednost social commerce-a za prodavce jeste to što mogu da omoguće kupovinu u okruženju u kome njihovi kupci provode značajno vreme. Pojedina istraživanja na globalnom nivou pokazala su da je prosečan korisnik u prethodnoj godini provodio preko 6 sati dnevno na internetu, pri čemu više od 2 sata na društvenim mrežama, što jasno ukazuje na potencijale. Sa druge strane, potrošači dobijaju mogućnost da lako kupuju proizvode koje otkrivaju kroz različite tipove sadržaja i interakcija, čime se unapređuje njihovo iskustvo.

Koje su najnovije tehnologije i alati koji se koriste u social commerce-u u retail industriji?

Ova godina će to pokazati, možda bolje nego prethodne. Iako je razvoj AI koncepata nešto što nam je već određeno vreme poznato, ChatGPT je definitivno ovu tehnologiju vratio u fokus javnosti. Biće veoma interesanto videti kako se ona integriše u procese kupovine i utiče na rezultate. Tu je svakako i Web3 koji još uvek nije doživeo punu ekspanziju, ali već sada ukazuje na mogućnosti koje u kontekstu social commerce-a ne mogu biti zanemarene.

Koje su najveće prepreke za razvoj i primenu social commerce-a u retail sektoru?

One mogu varirati od slučaja do slučaja, ali recimo da je to puna integracija sa procesima unutar velikih sistema, u nekim situacijama i usklađivanje sa regulativama, kao i teritorijalna ograničenja u pogledu dostupnosti funkcija u okviru određenih platformi.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Tehnologije su prolazne, ljudi su nezamenjivi

Anđelko Trpković, CEO, Publicis Group Adriatic, govorio je za Marketing mreža magazin o transformaciji agencijskog biznisa i u šta bi agencije trebale da ulažu u budućnosti.

Svi pričamo o transformaciji. Šta znači transformacija iz ugla agencijskog biznisa?

Mi živimo i radimo u konstantnoj transformaciji. Od nastanka kompanija specijalizovanih za pružanje marketinških usluga, pre skoro 100 godina do danas, ja zaista ne mogu da nađem period u kojem nije bilo promene. I to nije slučajno, te promene smo kreirali mi, ali su ih od nas zahtevali i naši klijenti. Ovde ni jedna strana ne želi status quo. Zato što težimo nečem novom, drugačijem, zavodljivom. Pa, teško da to možemo da uradimo uvek na isti način.

Menjali su se kanali kroz koji smo slali poruke, tehnološke okolnosti u kojima poruke izrađujemo (zamislite kako su ilustratori gledali na upotrebu fotografije), način obrazovanja i selekcije talenata, organizacija našeg poslovanja i naravno proizvodi i usluge koje promovišemo.

Iz našeg ugla, transformacija je konstanta od prvog dana ovog posla.

Da li su se tradicionalne agencije zaista transformisale?

Ne znam zašto bi se ovo pitali, jer da nisu ne bi postojale. Mislim da je ovde nametnuta tema digitalizacije kao bauka za takozvane „tradicionalne“ agencije. Naravno da nove mogućnosti za ispoljavanje kreativnost, spremnost na istraživanje novih kanala i mogućnosti, predstavlja izazov za sve ozbiljne sisteme, a ne pretnju ili bauk.

Digitalni kanali i dalje, bez obzira na značaj čine samo jedan segment komunikacije. Oni su uveli dvosmernost u komunikaciji, kao i mogućnost direktne komunikacije brendova i ljudi. Uveli su i drugačiju metriku, i za razliku od ostalih kanala, jednostavnije može da se izmeri uticaj svake poslate poruke.

Mislim da su svi svesni činjenice da savremena sredstva koja su nam na raspolaganju ne služe samo da izmerimo ono što se desilo nego da se bavimo veoma preciznom predikcijom onoga što će se desiti.

Kada odete na prezentaciju Publicis Groupe, u opisu toga šta naša kompanija želi da bude, videćete definiciju da mi sebe ne smatramo holding kompanijom, nego platformom. Ako segmentacija prihoda definiše transformaciju, onda smo mi još, pre nekoliko godina, u potpunosti transformisani, jer više od polovine prihoda dolazi iz aktivnosti koje možemo svrstati u digital.

Naša strategija za 2023. na globalnom nivou je definisana kroz poruku Creative commerce, tako da neme nikakve dileme da još jedna transformacija u nizu započinje, i pogađate šta – spremno čekamo sledeću.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Živimo u eri kreativne (ne)efikanosti

Milan Perić, Marketing and Communications Director u kompaniji Carlsberg Srbija, govorio je za Marketing mreža magazin o tome kako izgleda biznis kroz prizmu kreativnosti i živimo li u krizi kreativne efikanosti.

Kako izgleda biznis kroz prizmu kreativnosti? Da li kreativnost danas prodaje?

Mnogo ljudi rad u marketingu često povezuje sa pojmom kreativnost. I tu ima mnogo istine. Mi kreiramo platforme, određujemo ton i način komunikacije, osmišljavamo nove proizvode, bavimo se izgledom pakovanja, utičemo svojim idejama, iskustvom i znanjem na krajnji rezultat neke kampanje. Od celog tog procesa u koji smo maksimalno uključeni zavisi i da li će se neki proizvod prodavati u meri u kojoj očekujemo ili ne.

Pored spomenute kreativnosti, u današnje vreme, reč kreativnost u biznisu ima još jednu konotaciju. Danas kreativnost podrazumeva i pronalazak pravog, održivog načina da postojeće poslovanje i portfolio prilagodimo uslovima tržišta. Kreativnost, a može se reći i prava umetnost  je izboriti se sa inflacijom, zatvaranjem zbog pandemije, pronalaskom načina za nabavku sirovina i pakovanja kada je nestašica.

Imajući u vidu sve navedeno mogu da potvrdim da kreativnost na više načina danas prodaje naše proizvode.

Živimo li u krizi kreativne efikanosti?

Kriza kreativne efikasnosti traje jako dugo. Neka istraživanja pokazuju da je kriza zapravo počela 90-tih godina i da od tada procenat kreativne efikasnosti značajno opada. Postoje različite teorije zašto se to dešava. Sa jedne strane, problem je tempo koji je nametnut od strane kompanija, pa tako imamo instant briefove i tražimo snimanje reklama u rekordnom roku. Sve to vodi ka uništenju kreative. Drugi i možda još bitniji razlog jeste strah i nesigurnost. WFA (World federation of advertisers) uradila je studiju u kojoj je učestvovalo više od 640 direktora marketinga, koji su odgovarali na pitanje – da li smatraju da je kreativnost super moć marketinga. Očekivano, 82 odsto je reklo DA, pa se onda postavlja pitanje, gde nestaje ta super moć? Jednostavno, svi žele da igraju na sigurno, da maksimalno umanje rizike, da idu sa ‘proverenom’ komunikacijom. Takvim pristupom dobijamo čitavu plejadu reklama koje podsećaju jedna na drugu.

Kako danas merimo kreativnu efikasnost? 

Danas je lako izmeriti kreativnu efikasnost, jer postoje mnogi alati koji nam pomažu u tome i koji nam omogućavaju da kvantifikujemo i izmerimo onaj segment koji nas interesuje. Za mene je pitanje svih pitanja – da li su ti alati u potpunosti relevantni i da li nam oni u potpunosti mogu pomoći da identifikujemo da li je kreativa dobra ili ne? Imajući u vidu da smo u krizi kreativne efikasnosti, ozbiljno se dovodi u pitanje relevantnosti svih merenja.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

 

Kako izbeći porodičnu dramu?

REGION – Bruketa&Žinić&Grey i Croatia osiguranje pokrenuli su kampanju za Croatia životno osiguranje, a inspiraciju su našli u drami.

Životno osiguranje, kao oblik finansijske zaštite porodice u slučaju smrti, teške bolesti ili trajnog invaliditeta osigurane osobe, često se smatra nepotrebnim. A kada osiguranje nemamo, nastaje drama.

Dramski junaci Odisej, Hamlet, Romeo i Julija, otkrivaju svoje finansijske poteškoće te upozoravaju na to šta se može dogoditi onima koji se (ipak) nisu odlučili za životno osiguranje.

Kampanja je plasirana kroz radio i outdoor kampanju.

 

Agencija 404 proglašena agencijom godine u Hrvatskoj!

REGION – Hrvatska udruga za odnose s javnošću dodelila je 16. put za redom Grand PRix nagrade – najprestižnije priznanje u oblasti komunikacija. Renomirani stručnjaci iz žirija ocenjivali su izvrsnost u osmišljavanju i sprovođenju projekata u odnosima s javnošću u ukupno devet različitih kategorija. Tom prilikom agencijom godine po šesti put zaredom proglašena agencija 404 koja je imala čak 10 projekata u finalu od kojih su četiri nagrađena Grand PRix-om.

Zlatni projekat, koji je ove godine ujedno imao i najviše bodova među svih 46 finalista je Libressova kampanja “V za vaginu”. Ova digitalna kampanja podigla je svest o problemu menstrualnog siromaštva u Hrvatskoj, a na završetku projekta donirano je 240 uloškomata i gotovo 150.000 menstrualnih uložaka u 34 učenička doma diljem Hrvatske.

S projektom “Prvi s razlogom”, 404 i Valamar Riviera odneli su srebro u kategoriji odnosi s javnošću za velika trgovačka društva. Kampanja se bavila temom zapošljavanja sezonskih radnika što postaje sve veći izazov brojnim hrvatskim poslodavcima, a zahvaljujući kampanji Valamar je dodatno učvrstio svoju poziciju TOP poslodavca u turizmu.

U kategoriji Grand PRix za društveno odgovorno poslovanje 404 i Hrvatski Telekom osvojili su srebro za kampanju Kako si?. Ovim je projektom istaknuta važnost komunikacije i brige za mentalno zdravlje koje je u izazovnim vremenima u kojima živimo neretko zanemarena, a nikad nije bila važnija za dobrobit celog društva.

Još jedno srebro osvojeno je u saradnji sa UNICEF-om u kategoriji organizacije i komunikacije događanja za projekat Muzej realnosti “U svjetlu mogućnosti”. Muzej realnosti jedinstven je koncept u svetu koji je pokrenuo UNICEF u Hrvatskoj, a koji posetiocima daje priliku da na trenutak „postanu deo života“ dece koja odrastaju u teškim uslovima, suočena sa brojnim izazovima i na margini društva.

Spisak svih dobitnika dostupan je na sajtu HUOJ-a.

Agencija 101 pokrenula aplikaciju GastarbAiter

REGION – Aplikacija GastarbAiter, koju je kreirala slovenačka Agencija 101, temelji se na mašinskoj obradi slovenskog radnog zakonodavstva pomoću veštačke inteligencije OpenAI.

U slobodno dostupnoj aplikaciji strani i domaći radnici postavljaju bilo koje pitanje o radu u Sloveniji i na njih trenutno dobijaju odgovor u svom ili bilo kojem od 130 svetskih jezika. Aplikacija, zavisno od pitanja, istražuje više od 240.000 reči o zakonskim propisima i pretvara ih u jednostavan, razumljiv i jasan jezik.

Aplikacija je izvorno namenjena stranim radnicima kojih je, prema poslednjim podacima, u Sloveniji trenutno oko 130.000.

Dino Zupančič, direktor i partner u Agenciji 101, rekao je: “Rešenje smo lansirali na više platformi, a glavni cilj je bio iskoristiti potencijal revolucije u dostupnosti veštačke inteligenije. Ljudska inteligencija pet savetnika u maloj kancelariji Radničke savjetnice je sada na raspolaganju trenutno i istovremeno na 130 jezika.“

GastarbAiter pretvara znanje savetnika u stalno dostupan komunikacijski kanal koji je razvijen na temeljima jednostavnog korisničkog iskustva. Za korištenje je dovoljna samo pismenost pri korišćenju pametnog telefona. Pošto je GastarbAiter komunikacijski alat, on nema ulogu pravnog savetnika. Svi korisnici mogu za konkretnu pravnu pomoć stupiti u kontakt sa pravnicima u Radničkoj savjetnici.

Objavljen program Digital Day 2023 konferencije

Na samom otvaranju ovogodišnje DIGITAL DAY konferencije 18.maja u hotelu Hilton u 10h, Đorđe Bukinac, Head of Group M Nexus, će nam predstaviti ovogodišnje rezultate AdEx izveštaja na srpskom tržištu. AdEx je referentni izveštaj koji detaljno opisuje procenjenu potrošnju na digitalno oglašavanje na evropskim tržištima. IAB Serbia se pridružila studiji 2012. godine i od tada se izveštaj predstavlja na godišnjim konferencijama Udruženja, a u pitanju je rezultat istraživanja, proračuna i procene IAB Srbija ekspertskog tima koji čine ključni igrači u industriji.

Program konferencije sa temom FOR BETTER WEB  obogatiće i predavanja istaknutih eksperata u svojim oblastima.

Jijian, CX Head of Presales, SAP, jedan je od vodećih stručnjaka za korisničko iskustvo koji je sa samo 19 godina napravio svoj prvi veb sajt za e-trgovinu.

Boris Stojanović,GlueIQ partner,nagradjivani marketinški stručnjak ,koji je pokupio sve svetske najprestižnije marketinške i reklamne nagrade pričaće vam o tome kako da kupce pretvorite u obožavatelje.

Lukas Vinkler je Audience Development Manager u jednoj od najvećih evropskih kompanija za istraživanja podataka na internetu,Gemius-u.

Alekandru Jijian, CX Head of Presales, SAP, inženjer po zanimanju, pripovedač u srcu, upravlja sa tehničke strane u SAP-u korisničkim iskustvom u 26 zemalja. Jedan je od vodećih stručnjaka za korisničko iskustvo koji je sa samo 19 godina napravio svoj prvi veb sajt za e-trgovinu, dok se danas fokusira na projekte u sferi digitalne transformacije, čime će se baviti i njegovo predavanje pod nazivom ”Sutrašnji svet”.

Boris Stojanović, GlueIQ partner, dobitnik prestižnih svetskih nagrada iz oblasti marketinga je marketinški stručnjak koji se fokusira na uvide zasnovane na podacima, strategiji, kreativnom razvoju, inovacijama i tehnologiji za interakciju sa publikom.Karijeru je izgradio podizanjem svesti o brendu, a njegovo dvadesetogodišnje iskustvo uključivalo je razvoj ekosistema, proizvoda i usluga zasnovanih na digitalnim podacima za preduzeća sa liste Fortune 500. Njegov rad uključuje konceptualizaciju i izvođenje na mobilnim platformama, veb lokacijama, veštačkoj inteligenciji, fizičkim/digitalnim iskustvima, digitalnim poslovnim strategijama.

Ove godine nam odgovara na pitanje: Kako pretvoriti kupce u obožavatelje?

„U današnjem svetu zabrinutosti za privatnost na mreži, brendovi moraju mnogo više da rade da bi postali i ostali relevantni za svoju publiku.“Boris će pričati o trenutnoj potrošnji u Severnoj Americi, kako kompanije sa liste Fortune 500 danas rešavaju probleme, kao i postepenom postavljanju kolačića treće strane i njihovom uticaju, kao i o primeru industrije (kanabis) u kojoj kolačići treće strane nisu dozvoljeni i koji su izazovi.

Lukas Vinkler je Audience Development Manager u jednoj od najvećih evropskih kompanija za istraživanja podataka na internetu, Gemius-u. Deo je Gemiusa od 2014. godine, a odgovoran je za poslovni razvoj projekata merenja publike u zemljama u kojima je Gemius prisutan. Pre angažmana u Gemiusu radio je u medijima kao grupni istraživač interneta u CME i u Gemiusovoj partnerskoj kompaniji Mediaresearch na projektu merenja publike u Češkoj.