Naslovna Blog Stranica 88

Zašto su influenseri važni za industriju lepote?

0

Bilo da se radi o malim novim brendovima koji postaju viralni na TikToku sa svojim inovativnim sadržajem, o velikim brendovima iza kojih stoje gigantske korporacije, ili pak o slavnim ličnostima poput holivudskih glumica, koje lansiraju svoje linije, uticaj industrije lepote stalno je prisutan i ima ogroman značaj u životima potrošača.

Da bi jedan brend bio uspešan, prepoznat i blizak svojoj ciljnoj grupi on mora, pre svega, da izgradi poverenje, svest i autentičnost kod svoje potencijalne publike. Potrošači su edukovaniji nego ikad pre, informacije su im dostupne i ažurirane neverovatnom brzinom, ponuda proizvoda i brendova se povećava iz dana u dan, te je za brendove veoma značajno da budu prepoznati i po svojim vrednostima koje prevazilaze samo kvalitet proizvoda. Danas potrošači žele brendove sa svrhom i misijom.

Da li biste kupili proizvod koji vam preporuči osoba koju ne poštujete iz bilo kojih razloga? Verovatno ne! Ali ako vidite da taj isti proizvod koristi osoba koju cenite, delite iste vrednosti i interesovanja, velike su šanse da ćete i bez puno istraživanja pojuriti da kupite isti, jer želite takvu kosu, ten ili jedostavno samo imate poverenje da je izbor pravi.

Brendovi danas prave celokupne marketinške strategije zasnovane na toj činjenici. Bilo da se kreiraju sadržaji koji kreću od recenzije proizvoda, preko manje ili više poznatih činjenica o sastojcima ili jednostavnim uputstvima za korišćenje, oni su neizostavni deo svake ozbiljne kampanje. Ovakve sadržaje brendovi koriste da dopru do publike koja prati odabrane influensere, da izgrade poverenje sa istom i da iskoriste kreativnost influensera kako bi promovisali proizvod na drugačiji i jedinstven način.

Zato je odabir influensera, koji će biti lice brenda, jednako važno kao i odabir bilo kog drugog medijskog kanala u okviru svake kampanje. Sada sa sigurnošću možemo reći da influenseri i jesu jedan nov, moderan i dinamičin medijski kanal, koji je ujedno i najbrže rastući.

Pre selekcije influensera, moramo upoznati svoje potencijalne potrošače, njihova očekivanja i trendove koji ih pokreću. Važno je odabrati influensere čije se imidž i sadržaji koje kreiraju, poklapa sa očekivanjima naše ciljne grupe, kao i da su prisutni na kanalima i platformama relevantnim za publiku kojoj se obraćamo.

Strategija brendova kroz vreme se menja i sve više budžeta se izdvaja za ovakav vid plasiranja proizvoda. Zbog toga je izuzetno bitno da postavimo jasne ciljeve, indikatore i ključne parametre unapred kako bi smo znali da li je jedna influenser kampanja uspešna ili ne, i u kojoj meri. Kolaboracije sa influenserima mogu imati veoma različit krajnji cilj. Nekada je to građenje svesti o postojanju određenog proizvoda, nekada je direktna prodaja preko UTM linkova, a često i samo angažovanje ciljne grupe i pospešivanje dodatne konverzacije. Ali, u svakom slučaju, komunikacija je ključ. Kada influenseri znaju šta je to što vi želite da postignete, uz transparentnost i autentičnost, kao osnovne postulate, vi dobijate sadržaj koji performira bolje i obezbeđuje bolji ROI.

I pored jasnih parametara kampanje, influenser marketing ne garantuje rezultate u smislu prodaje, građenja brend imidža ili broja klikova. Ne postoje standardne metrike za merenje uspeha. Ovo je, složićete se, deo digitalnog marketinga u kojem su merni pokazatelji najmanje zastupljeni, a pouzdanost istih na ne tako zavidnom nivou i verovatno jedini digitalni kanal koji je eksplodirao pre nego što je postojao pravi benčmark za uspešnost. To su rizici koji brendovi prihvataju i služe nam da konsolidujemo svoje naredne korake, da unapredimo planiranje i da neprestano tražimo nove načine plasiranja kreativnog i edukativnog sadržaja.

Ako na to dodamo svakodnevna unapređivanja platformi i kanala kao što su TikTok, Instagram, Facebook ili YouTube, mogućnosti za kreiranje jedinstvene, dopadljive i zabavne kreative su neograničene. Instagram izgleda želi da postane TikTok, TikTok teži da postane YouTube, TV postaje sve više digital… Šta je sledeće?

Predviđa se da će globalno kozmetičko tržište dostići blizu 500 milijardi dolara do 2030. godine. Imajući u vidu stalno pojavljivanje novih brendova i izbora, koji su dostupni kupcima, svima nam je potreban način da se izdvojimo iz mase, izgradimo poverenje, podstaknemo razgovore i povećamo prodaju, a odabir pravih influensera bez sumnje može pomoći u tome.

Za Mark Club tekst napisala:
Marija Čortan, Marketing Director Hair Care & Coloration Adria-Balkan HUB, L’Oréal

Korisnik je jedini i najveći trend

0

Milija Zeković, CEO, SBB Srbija i Telemach Montenegro govorio je za Mark Club o kvalitetnom korisničkom iskustvu – šta ovaj termin danas znači iz ugla kompanije, a šta iz ugla korisnika.

Kompanija SBB ove godine slavi 20 godina uspešnog poslovanja. Šta su, po Vašem mišljenju, bili odlučujući faktori u poslovnoj politici koji su omogućili da SBB danas ima vodeću poziciju u mnogim segmentima tržišta u jugoistočnoj Evropi?

Faktori u poslovnoj politici zahvaljujući kojima je United Grupa, koja je izrasla iz SBB kompanije, danas vodeća telekomunikaciona i medijska kompanija na tržištu od 40 miliona ljudi urezani su u naš DNK. Kompanija je nastala kao mala lokalna kablovska TV mreža sa samo osam zaposlenih, sa jasnom vizijom usluga visokog kvaliteta i integracije medijskih i telco usluga. Uz to, rekao bih da gajimo kulturu inovacija, koje leže duboko u svemu što radimo. Grupa je danas sinonim za najkvalitetnije inovativne telco usluge u ovom delu sveta, čiji su korisnici najzadovoljniji na svim tržištima poslovanja, a SBB kao deo Grupe posluje sa tom vizijom punih 20 godina.

Koji su ključni trendovi na tržištu telekomunikacija u ovom trenutku, posebno ako govorimo o pristupu ka korisnicima?

Korisnik je jedini i najveći trend. Telco operatori se od nastanka industrije utrkuju kada je reč o inovacijama, ali imati ideju i jasnu viziju o budućnosti razvoja proizvoda i upravljati njome interno danas je značajna komparativna prednost. Kada na to dodate personalizaciju i razvoj sadržaja, kao i customer centric kulturu, rekao bih da imate ne samo trendsetera, već i lidera na tržištu.

Da li komunikacija sa korisnicima danas pravi ključnu razliku na tržištu? Šta korisnici danas očekuju od telco kompanije?

Najbolji servis i adekvatnu korisničku podršku u svakom trenutku. Dakle, kvalitet komunikacije je važan, gotovo jednako kao i kvalitet interneta, televizije ili bilo koje druge usluge. Jasno da bez dobrog proizvoda, dobra komunikacija nema mnogo uspeha, ali ukoliko imate dobar proizvod, a ne vidite i ne čujete korisnika, to svakako ne vodi uspehu. Zbog toga sam ponosan da smo se, mi kao kompanija, i u tom polju godinama razvijali, da konstantno unapređujemo zadovoljstvo naših korisnika, da smo prošle i ove godine, dva puta zaredom, dobili Ookla priznanje za to, kao i da su naši korisnici, prema istraživanju agencija, najzadovoljniji u zemlji.

Kvalitetno korisničko iskustvo – šta ovaj termin danas znači iz ugla kompanije, a šta iz ugla korisnika?

Svako od nas je korisnik različitih usluga i svi želimo da za naš novac dobijemo najbolju uslugu. Kada to postane filozofija svih zaposlenih u jednoj kompaniji, onda kao razultat imate zadovoljne korisnike.

S aspekta korisnika znači sve, ali i za kompaniju, takođe. To znači mnogo sati treninga, obuka, promena internih procedura, konstantno praćenje i merenje zadovoljstva korisnika, ali dugoročno obezbeđuje stabilnu korisničku bazu, a samim tim i veće opšte zadovoljstvo.

Customer experience ili human experience – šta približnije definiše brend pristup ciljnoj grupi SBB-a? 

I jedno i drugo. Bez obzira na tehnologiju i na telekomunikacije, kao biznis, u centru svega što radimo su ljudi, kako naši korisnici, tako i naši zaposleni, koji su, takođe, naši korisnici. Duboko verujemo da bez zadovoljstva zaposlenih nema ni zadovoljstva korisnika, i zato na oba ova cilja uzajamno i svakodnevno radimo. A njihova mera je uspeh naše kompanije.

Šta za Vas znači REMARKABLE poslovni uspeh?

Podrazumeva se – biti uspešan u poslu koji radiš, ali još mnogo više od toga – na prvom mestu biti čovek, svestan uloge koju kao pojedinci i kompanije imamo u društvu, biti jedinstven, inovativan, prepoznatljiv, sa jasnom idejom na koji način želite da promenite, pomognete ili podržite svoje kupce, korisnike, ali i sve druge pojedince i zajednicu, spreman na nove izazove, otvoren za nove ideje, radoznao sa željom da drugima pružiš priliku. Mnogo je faktora koji treba da se dese da bi nečiji poslovni rezultat danas bio REMARKABLE i ostavio traga na druge. Ali činjenica je da tu mogućnost danas imaju mnogi. Potrebno je samo malo sreće, dobrih ideja i hrabrosti!

 

Sve naše različitosti smatramo bogastvom

0

Maja Vujašković Đureinović, Country Communication Manager, IKEA South East Europe i dobitnica Mark Awards priznanja u kategoriji PR/CORPORATE COMMUNICATIONS MANAGER OF THE YEAR, koje dodeljuje Marketing mreža najuspešnijim stručnjacima iz kompanija u Srbiji. Tim povodom govorila je za naše specijalno izdanje Mark Club.

Kako biste ocenili razvoj komunikacijske industrije u Srbiji u poslednjih godinu dana? Šta se promenilo, i u kom smeru idemo?

Čini mi se da je prethodni period bio dosta izazovan za našu industriju. Ogromne i nagle promene u svetu uslovile su i promene u načinu života i očekivanju potrošača, poremećaje u lancima nabavke, probleme sa tradicionalnim biznis modelima…Podržati biznis u ovim okolnostima, a pritom ostati dosledan vrednostima brenda postao je zadatak koji traži novi pristup, više fleksibilnosti, agilnosti, kreativnosti…

S obzirom da radite u globalnoj kompaniji, u kojoj meri lokalni timovi imaju slobodu kada je u pitanju kreiranje sopstvenih komunikacijskih strategija?

IKEA je globalni brend koji je na svakom tržištu vođen istom vizijom da “kreira bolju svakodnevnicu za što veći broj ljudi“. Ovakva vizija je dosta široko postavljena i kao takva relevantna na svakom tržištu. Iako se trudimo da kreativni deo naših kampanja bude relevantan lokalno, po pitanju osnovnih ciljeva smo usklađeni i gradimo IKEA-u kao jedan brand globalno, koji bi na svakom tržištu trebao da bude prepoznat po pristupačnim rešenjima za dom i pozitivnom uticaju na ljude i planetu.

IKEA tradicionalno podržava LGBT+ populaciju u Srbiji i svoj stav javno zagovara. Zašto je za Vašu kompaniju značajna inkluzija i različitost?

Inkluzija i različitost je deo DNA otiska IKEA-e. Mi verujemo da svako ima pravo na isti tretman i šanse za razvoj bez obzira na bilo koji aspekt svog identiteta. Sve naše različitosti smatramo bogastvom IKEA-e i verujemo da smo zahvaljujući njima bolja kompanija. Tu prvenstveno mislimo da naše zaposlene i važnost stvaranja inkluzivnost radnog mesta, a onda za zalaganje za ove vrednosti u široj zajednici. Verujemo da je ovakav pristup dobar ne samo za nas, zaposlene, već i da je dobar za biznis. Brojne relevantne studije govore o tome koliko su timovi u kojima različiti članovi tima donose različita mišljenja i poglede na svet kreativiji i uspešniji. Mi smo, takođe, brand za široku populaciju i verujemo da ukoliko su naši zaposleni inkluzivni oni mogu bolje osetiti i razumeti potrebe naših potrošača, i stvoriti za njih okruženje u kojima su komforni da slobodno razgovaraju o svojim navikama života kod kuće, za koje im mi onda možemo ponuditi relevantna rešenja.

Vodite više različitih tržišta, da li je strategija woke komunikacije primenjiva baš na svakom tržištu?

Teme oko kojih smo mi najviše angažovani su vezane za održivi razvoj i unapređenje politika koje podstiču poštovanje različitosti i inkluzije. Iako različita tržišta mogu imati drugačiji kulturološki kontekst i društvena pitanja koja su relevantna za njih, ove teme su ipak aktuelne i važne na svim tržištima.

Koliko je „klizav“ woke teren? Kako izbeći potencijalne krize?

Generalno je klizav. Potencijal za krizu je veći ukoliko je angažman brenda vođen komercijalnim interesima, i ukoliko ga ne prati iskren, strateški i dugoročan pristup u kojem je brend voljan da kroz, pre svega, edukaciju zaposlenih, a potom i širu saradnju sa društvenim akterima uloži svoje resurse, finansijske, komunikacione, ekspertske i posveti se promovisanju pozitivnih promena u društvu. To je mnogo kompleksniji i širi angažman od kampanje i suštinski je integrisan u poslovnu strategiju brenda. U tom smislu, mislim da je efekat najznačajniji kad se brend opredeli da deluje u oblastima koje su bliske njihovom polju poslovanja, jer u tim oblastima ima ekspertizu i može da ostvari suštinski pozitivan uticaj.

Da li kompanije moraju da žive iznutra ono što zagovaraju spolja kroz javnu reč?

Apsolutno moraju. Potencijal za pozitivni uticaj kompanija primarno leži u mogućnosti da unaprede status svojih zaposlenih, kao i da promene zagovaraju prema svojim potrošačima, pa i dobavljačima i ostalim partnerima. Ukoliko kompanija ne zagovara svoje ciljeve u okviru ekosistema u kome posluje, ona suštinski gubi potencijal za bilo kakav uspeh tih napora. Takav pristup ne mogu da ocenim kao iskrenu posvećenost nekoj temi. U engleskom jeziku postoji lepa fraza koja kaže “put your money where your mouth is” i mislim da ona dobro opisuje očekivanja današnjih potrošača. U tom smislu vraćam se na odgovor na prethodno pitanje i to koliko je važno da je društveno angažovano delovanje pitanje ne samo za marketing i komunikacije nego pitanje poslovne strategije brenda.

Globalni brendovi često podižu glas o važnim društvenim, ali i političkim pitanjima, kreiraju pokrete, pa i mobilišu svoje fanove. Šta rade domaći brendovi?

Mislim da i domaći brendovi hvataju korak sa globalnim trendovima i da smo u prethodnom periodu svedočili lepim primerima hrabrih i kreativnih kampanja.

Da li je moralno stavljati znak jednakosti između “good” i “advertising”? 

Zavisi. Ukoliko postoji dobar balans između dva dela ove kovanice – poslovnog interesa koji pokušavate da ostvarite advertisingom i opšteg dobra koje promovišete, mislim da u tom slučaju jeste.

Koji projekat biste izdvojili u 2021. godini na koji ste najponosniji, a koji je ostvario izuzetne rezultate?

Na kampanju “Ljubav je uvek dobrodošla” koja se fokusira na promociju prava LGBT+ osoba i nastavak je naše prošlogodišnje kampanje “Ljubav živi izvan 4 zida”. Naročito smo ponosni, jer smo prva kompanija koja je prošle godine jasno istupila sa ovakvim porukama, a ove godine vidimo da se i drugi iz poslovnog sektora priključuju.

Šta za Vas znači Mark Awards priznanje i kako će ono uticati na Vašu dalju karijeru?

Vrlo sam ponosna, jer ga doživljavam kao priznanje kolega kolegama, i momenat koji slavi našu struku i postignuća.

 

Srpska asocijacija menadžera dodelila godišnje nagrade

Srpska asocijacija menadžera i ove godine tradicionalno je održala najprestižnji SAM Gala događaj, u okviru koga je najboljim pojedincima i kompanijama, dodelila godišnje nagrade, za uspehe i doprinose koje su ostvarili ove poslovne godine.

Najboljim menadžerima, liderima 21. veka, ove godine nagrade su dodeljene u četiri kategorije: Menadžer godine, Mladi menadžer godine, Poslodavac godine, kao i Društveno odgovorna kompanija godine.

Laskava titula „Menadžer godine“ zbog izuzetnih poslovnih poteza i rezultata, inovativnosti i vizionarskom pristupu, pripala je Jeleni Galić, predsednici Izvršnog odbora AIK Banke. Primajući nagradu, Jelena Galić je izjavila: Izuzetno mi je draga nagrada jer dolazi od najboljih menadžera naše zemlje. Želim da čestitam svim finalistima i dobitnicima na priznanjima. Citirala bih Ajnštajna koji je rekao da je život kao vožnja biciklom, treba neprestano da idete i ne stajete da ne biste izgubili ravnotežu. Želim nam svima da idemo samo napred, a da nagrade  budu motiv za dalja osvajanja.Nagradu je dodelio predsednik SAMa, Dragoljub Damljanović.

Kao mlada nada poslovne zajednice, prepoznat je Milan Matić, CEO, Delta Transportni Sistem, koji je poneo priznanje u kategoriji „Mladi menadžer“. Nagradu je dodelio Vlastimir Vuković, predsednik Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke. Zahvaljujući na dodeljenoj nagradu Matić je istakoa da je ova nagrada rezultat svih ljudi kojima je okružen i privatno i poslovno i zahvaljujući njima je danas takav čovek. On se zahvalio i asocijaciji, jer iz godine u godinu pokazuje koliko su značajni za privredu kompanije, menadžere koji dobijaju priliku da stiču dragoceno iskustvo.

Kompanija koja je u ovoj godini ponudila najbolje radne uslove i osvojila nagradu „Poslodavac godine“ je Generali Osiguranje Srbija. Nagradu je uručio član žirija, Mihailo Jovanović, ministar informisanja i telekomunikacija.

Dobitnik nagrade u kategoriji „Društveno odgovorna kompanija“ je OTP banka. Nagradu je uručila članica žirija, Neda Lazendić, Country Manager Serbia, WV International.

Pored glavnih kategorija, ove godine, žiri dodelio je i dva posebna priznanja. Želeći da istakne važnost obrazovanja i vrednosti koje kroz školovanje dobijaju naša deca, a ujedno simbolično uputi podršku onima koji utiču na budućnost mladih, žiri je zahvalnost kroz specijalnu nagradu uputio svim prosvetnim radnicima Srbije. Ovo priznanje obrazložio je član žirija i član Upravnog odbora SAMa, Dejan Ranđić, generalni direktor DNA Communications.

Žiri je odlučio da drugo posebno priznanje dodeli medijskoj kući Bloomberg Adria zbog posebnog zalaganja u promovisanju i davanju značaja ekonomskim temama u regionu. Izvršna direktorka SAMa, Jelena Bulatović, nagradu je uručila Vesni Damjanić, glavnoj i odgovornoj urednici Bloomberg Adria.

 

Rebrendiranje je ključno za naš dalji razvoj

0

Subotička Infostud grupa  nedavno je promenila ime u Inspira grupa, a svom najvećem biznisu koji se bavi zapošljavanjem prepustila ime Infostud. Ova informacija dočekana je sa velikim interesovanjem javnosti s obzirom na složenost i kompleksnost procesa rebrendiranja i to kompanije koja postoji više od 20 godina. Pod “kapom” Infostuda posluju čak četiri sajta za zapošljavanje: Poslovi Infostud, HR Lab, HelloWorld.rs  i Startuj.com, dok pod okriljem Inspira grupa nastavljaju da se razvijaju vodeće digitalne platforme u oblasti automobilizma, nekretnina, prodaje delova i osiguranja. Istovremeno Infostud  je ovih dana proslavio svoj 20. rođendan na tržištu rada u Srbiji, što je bio i dodatni povod za intervju sa Darkom Burčulom, šefom marketinga i PR-a Infostuda. Pitali smo ga kako je izgledao ceo proces rebrendinga iznutra, koliko ljudi je bilo angažovano, koliko  dugo se ovaj proces planirao i šta su i Infostud i Inspira grupa dobili ovim promenama.

Zašto se Infostud grupa odlučila za rebrending i šta su vam po tom pitanju ključni ciljevi? 

Primarni razlog je to što se oblast našeg poslovanja toliko raširila i dobila potpuno novu suštinu u odnosu na ono sa čime smo krenuli – tako da samo ime više ne predstavlja ono što smo postali. Sadašnja najveća domaća grupacija digitalnih biznisa odavno je prerasla informativni studentski bilten sa kojim smo počeli.

Ključni cilj je da postanemo prepoznatljivi kao grupa vodećih digitalnih biznisa u Srbiji koja pokazuje da je moguće izgraditi svetski digitalni kvalitet u domaćim uslovima i inspiriše najširu zajednicu na dalji razvoj.

Kako  rebrending tačno da utiče na Infostud grupu, a kako na grupaciju sajtova Poslovi Infostud? 

Poslovi.infostud grupacija je prihvatila ime po kojem je prepoznatljiva u najširim krugovima javnosti i poslovnoj zajednici – od sada se zovemo samo Infostud. Osim ove nominalne promene – želimo i da akcentujemo suštinsku transformaciju koju smo izneli – razvijamo se u pravcu centra za rešenja za tržište rada i jedinstveno mesto gde povezujemo poslodavce i kandidate kroz širok spektar proizvoda i usluga koje daleko prevazilaze postavku oglasa na našim sajtovima. Odavno smo prepoznati kao vodeći kanal za sve usluge u oblasti regrutacije, selekcije, employer brandinga – kao i za zapošljavanje i građenje karijere. Ovim rebrendingom postavljamo osnovu koja će nam omogućiti da se dalje razvijamo kako u oblasti novih usluga i tehnologija, tako i kroz povezivanja sa svim partnerima širom poslovnog i društvenog spektra. Jednostavno rečeno: nismo više samo oglasi i sajtovi – sada smo „one stop shop“ za sve što je u vezi sa  tržištem rada.

Sa druge strane, dosadašnja Infostud grupa – koja obuhvata i vodeće digitalne platforme u svojim oblastima: polovniautomobili.com, 4zida.rs, prodajadelova.rs, osiguranik.com i ostale – dobila je potpuno novo, adekvatno ime i postala  Inspira grupa.

Ove godine sajt Infostud slavi 20 godina poslovanja. Da li je slučajnost što se rebrending dešava kada i ovako važan jubilej? 

Da li uopšte postoje slučajnosti? Dvadeset godina je prošlo a kontinuirani razvoj nas je doveo na poziciju gde se sada nalazimo – i ove dve činjenice su se odlično poklopile..  Rebrendingom slavimo našu tradiciju unapređenja, inovacija i razvijanja. Prepoznati smo po tome što razvijamo i unapređujemo naš poslovni sistem i tržišta rada u celini.

Koliko je bilo potrebno vremena da se sprovede proces rebrendiga i šta je bilo najteže na tom putu? 

Sam projekat rebrendinga je počeo pre nešto više od godinu dana i bio je vrlo kompleksan – počevši od definisanja ciljeva i uspostavljanja partnerstva u traženju najboljih rešenja  do implementacije na svim našim platformama koje obuhvataju 4 sajta, skoro 20 različitih društvenih mreža i mnogobrojne nedigitalne resurse. Istakao bih saradnju sa Design Buroom – agencijom koja nam je veoma pomogla da ispravno izrazimo povezanost svih elemenata našeg biznisa u prepoznatljivom, savremenom i kvalitetnom novom brend identitetu.

Verovali ili ne,  najteže je bilo uveriti sve interne faktore da moramo da prihvatimo naš identitet koji je skoro celo tržište odavno prihvatilo i prepoznalo i definisati strategiju na osnovu toga. Sam marketinški posao je u odnosu na ovo bio mnogo lakši, bez obzira koliko je bio zahtevan.

U kojoj meri je rebrendiranje izazov za ceo marketing Infostuda? 

Izazov je definitivno bio veliki  i u jednom periodu je obuhvatio sve naše resurse. Obim posla je bio ogroman imajući u vidu koliko su kompleksne naše platforme i koliko intenzivno angažuju i komuniciraju sa korisnicima. Međutim, samim tim je i uspešno obavljen zadatak ogromna pobeda ne samo za marketing tim infostuda,  nego za ceo poslovni sistem Inspira grupe.

Kakva su vam očekivanja, mislite li da će kandidati koji traže posao preko vaših sajtova, dobro odreagovati na novo ime i logo firme? 

Za kandidate u ovom smislu nema nikakve promene – sajtovi preko kojih je celo tržište naviklo da se zapošljava i traži zaposlene – ne menjaju ni naziv ni adrese. Ono što se promenilo je mnogo čistiji, moderniji i pozitivniji dizajn koji treba da bude poveznica sa morem sjajnih mogućnosti koje svako od nas ima kroz razvoj karijere i pronalazak odgovarajućeg posla ili zaposlenog.

U Infostudu smo konstantno posvećeni unapređenju korisničkih iskustava na svim našim platofrmama  pa to ostaje konstanta i sada. Ovo podjednako važi za poslovne korisnike i kandidate koji traže pravo zaposlenje.

Šta vas je naučilo iskustvo u marketingu, u kojoj meri rebrendig utiče na poslovanje kompanije koja je već lider na tržištu zapošljavanja u Srbiji? 

Rebrending je potreban kako bi svaki brend bio aktuelan i u skladu sa društvom i okolnostima koje se stalno menjaju. Ipak, najbolji brendovi poput Infostuda uvek ostaju verni svojoj suštini i osnovnim vrednostima. U našem slučaju to znači da ostajemo posvećeni povezivanju kandidata sa odgovarajućim kompanijama, pomaganju da se se kandidati profesionalno ostvare i izgrađuju svoje karijere i da insistiramo na unapređenju tržišta rada u Srbiji kroz primenu najboljih svetskih poslovnih praksi.

Kakve su vam procene za narednu godinu sa aspekta ponude i potražnje poslova na domaćem tržištu radne snage? 

Bez obzira što ulazimo u godinu neizvesnu sa više aspekata – geopolitički, inflatorno, sirovinski i u smislu opstanka globalnih lanaca snabdevanja – izvesno je da će na našem tržištu i dalje biti evidentan nedostatak kvalifikovanih kadrova za veliki broj zanimanja. Prvenstveno u IT sektoru, u oblasti specijalizovanih profesionalnih zanimanja, kao i onih  poput električara, frizera, vodoinstalatera, vozača…Vodeće kompanije će sigurno iskoristiti nezivesnost da privuku i zadrže deficitarne kadrove  koji će im, kada tržište prevaziđe faktore rizika, pomoći da zadrže liderske pozicije. U tom smislu, očekujem dalji nastavak ulaganja u unapređenje procesa za privlačenje kadrova i employer branding.

Da li će poslodavci više nego ikad u narednoj 2023. biti na mukama da zadrže zaposlene. I, koji bi model u rešavanju ovog problema mogao da se pokaže kao uspešan?  

Najbolji ljudi će nastaviti da imaju globalnu perspektivu i slobodu izbora  – i u tom smislu domaći poslodavci moraju da nastave sa snažnim ulaganjem u ključne HR procese unutar kompanija. Drugi i obavezni faktor ovih aktivnosti je, naravno, komuniciranje ključnih karakterisika svojih organizacija iz ugla zaposlenih. Kao društvo moramo da promenimo paradigmu razmišljanja o radnoj snazi kao nečega čega imamo u izobilju i prihvatimo realnost da je svaki zaposleni vredan, da treba ulagati u zadržavanje, razvoj i zadovoljstvo svih zaposlenih u naših preduzećima.

Kada se to dogodi,  shvatićemo da smo se, skoro preko noći, obreli u zemlji u kojoj je mnogo lepše raditi i u kojoj smo svi daleko zadovoljniji kao pojedinci.

Kako je 4P zamenilo 4E?

2

Otkako su 4P uvedena 1950-ih, oni predstavljaju osnovu marketing miksa za uspešno pozicioniranje proizvoda i usluga na tržištu. Ovaj model nam govori da su osnove za uspeh proizvod, cena, pozicija i promocija, i u vremenu u kom je nastao, a čiji su principi marketinga bili „product centric“ igrao je veliku ulogu.

Danas je brend najbitniji asset kompanije, i samim tim, brendovi moraju da se povežu sa potrošačima i zauzmu poziciju u njihovom umu, ali i u srcima. Zato ako želimo da imamo uspešne brendove, moramo uključiti u marketing mix i 4E: Engagement, Experience, Exclusivity and Emotion. Svaki od 4E su bitni u mixu i imaju jedinstven uticaj na razvijanje brenda i njegove poslovne rezultate.

Engagement – Po istraživanju Forbsa, naši potrošači svakog dana vide hiljade različitih poruka. Brand engagement tu igra bitnu ulogu, zato je i jedan on najbitnijih i najpoželjnijih marketing ciljeva danas. Engagement je proces izgradnje i održavanja posvećenosti brendu od strane njegovih kupaca i omogućava kompanijama da konstantno komuniciraju sa svojim potrošačima i na taj način vremenom grade lojalnost prema svom brendu. Snažan engagement na brendu nam omogućava pozitivan uticaj na potrošače prilikom razmatranja kupovine, drži ih verne brendu, gradi community i kroz konstantnu i transparentnu komunikaciju sa potrošačima dobija feedback, koji dalje pomaže da unapredimo proizvod ili uslugu. Odličan primer dobrog brand engagementa je Netflix, koji svakom korisniku kroz AI algoritme pravi predloge šta da gledaju i, kako kaže njihov CEO, na svetu postoji preko 33 miliona različitih Netflixa. Sephora je, takođe, dobar primer. Ona konstantno komunicira sa svojim potrošačima, traži feedback i na osnovu njega unapređuje svoje poslovanje.

Experience – Naši potrošači žele da znaju da su nam bitni, da ih razumemo i da smo povezani, pa samim tim žele od brendova jedinstven, ali sa druge strane i smislen, logičan experience. Jedinstven experience brenda postaje sve važniji kako bi se brendovi dublje povezali sa svojim kupcima i dobili željenu pažnju od njih. Da bi bio efikasan, brend experience mora biti ukorenjen u priči koju kompanija priča, ali i da se obraća što većem broju ljudskih čula – tj. vidu, sluhu, dodiru, mirisu i ukusu.

Bitnost experience-a se najbolje vidi u ovim turbulentnim vremenima kada se svi suočavamo sa uvećanim troškovima proizvodnje i kada smo svi primorani da dižemo cene. Brendovi koji su drugačiji, koji imaju jedinstven i autentični experience lakše podnose povećanja cena, jer su njihovih potrošači spremni da plate više.

Somersby je jedan od naših brendova gde dosta polažemo na jedinstvenom experience-u. Somersby nas podseća kako je život lep. U tim malobrojnim trenucima, koje možemo da odvojimo za sebe, hladni i osvežavajući ukus upotpunjuje momenat uživanja. Savršen je za trenutke koje posvetiš sebi, kada možeš da zastaneš i opustiš se uz svoje omiljene rituale. Potrošači prepoznaju sve to i baš zato, iz godine u godinu, Somersby raste i ima sve veću bazu lojalnih ljubitelja ovog sajdera.

Exclusivity – Exclusivity jeste bitan za brend, ali je njegova izgradnja veliki izazov. Za uspeh, potreban je brend personality, ali i engagement. Samo autentičan i dosledan brend personality može biti održiva tačka diferencijacije i istaći ga kao originalan i jedinstven. Radi se o „posedovanju“ ekskluzivne pozicije u svesti kupaca.

Emotion – Emotional branding je ono što brendu pomaže da izgleda drugačije i menja pitanje iz – „kako ćemo prodati naš proizvod“ u „zašto mi prodajemo naš proizvod“. Naše emocije „odlučuju“ i „kupuju“ umesto nas. Na kraju, naše akcije se formiraju na osnovu asocijacija i osećanja koje imamo prema brendu, zajedno sa našom subjektivnom istorijom o njemu. Stoga je za brendove od suštinskog značaja da uspostave pozitivnu ili „ispravnu“ asocijaciju na brend i da se emocionalno povežu sa kupcima. Uspostavljanje „pravih“ asocijacija na brend pomaže u oblikovanju pozitivnih percepcija kupaca oko brenda i izgradnji snažnog afiniteta, koji dovodi do znatno povećane preferencije prema brendu među kupcima, stvarajući angažovanje i povećavajući lojalnost kupaca.

4P je i danas dobar model i predstavlja osnovu za uspešno kreiranje proizvoda i usluga. Međutim, tokom godina, potrošači i njihove navike su se menjali, kanali komunikacije su evolvirali, i prelaskom sa marketplace-a na marketspace, brendovima je sve teže da se diferenciraju na osnovu samog proizvoda. Marketing mora da prati sve promene i primeni nove alate u svom marketing mixu.

Za Mark Club tekst napisao:
Milan Perić, Marketing and Communications Director, Carlsberg Srbija

Remarkable poslovni uspeh dolazi iz jakog tima

0

Sanja Bušić, Marketing direktor za tržišta Zapadnog Balkana, Baltičke zemlje, Češku, Slovačku i Mađarsku u kompaniji PepsiCo, govorila je za Mark Club koju ulogu u kreiranju biznisa budućnosti igraju marketing sektori kompanija.

Remarkable brend je dosledan sebi kroz vreme

0

Bojana Nenadović, Marketing Director, Coca-Cola HBC (Srbija, Crna Gora, Kosovo) i dobitnica Mark Awards priznanja u kategoriji CHIEF MARKETING OFFICER OF THE YEAR – MULTI COUNTRY, koje dodeljuje Marketing mreža najuspešnijim stručnjacima iz kompanija u Srbiji. Tim povodom govorila je za naše specijalno izdanje Mark Club.

Kako biste ocenili razvoj tržišta marketinških komunikacija u Srbiji u poslednjih godinu dana? Šta se promenilo, i u kom smeru idemo?

Ništa značajno se nije promenilo, osim što smo još jednom svedočili kako se globalni potresi neminovno prenose i na naše prostore. Kao što je pandemija uticala da oglašivači dramatično smanje budžete ili prestanu da se oglašavaju, baš u trenutku kada je tržište počelo da se oporavlja, usledila je nova kriza zbog rata u Ukrajini, koja je ponovo dovela do pregrupisavanja redova.

Na nivou komunikacija, nastavljen je trend da se brendovi sve više okreću ka važnim društvenim pitanjima, među kojima su ekologija, položaj žena, prava dece i manjina, zdravlje sa fokusom na mentalno zdravlje, i da oko njih grade kampanje.

Koliko je danas izazovno voditi marketinške komunikacije jedne od najvećih kompanija i to na nekoliko tržišta?

Rad sa velikim brendovima, kao što su Coca-Cola, Fanta, Rosa, uvek je izazovan. Sa jedne strane imate snagu imena i ono što brend zaista po definiciji i jeste, a sa druge strane imate velika očekivanja potrošača, koji od omiljenog brenda uvek očekuju nešto više i drugačije, novo iskustvo.

Sa svakom novom komunikacijom, kampanjom iili projektom, imate odgovornost da pomerite granice, ali i ostanete dosledni identitetu i vrednostima tog brenda. Lako je upasti u zamku toga da se, u želji da ponudimo nešto skroz drugačije – ili lokalno relevantno, udaljimo od suštine našeg brenda, što potrošači teško opraštaju.

Kako biste opisali REMARKABLE brend? Koje karakteristike on ima i kako komunicira sa potrošačima?

REMARKABLE je onaj brend koji zna iza čega stoji i koji je dosledan sebi kroz vreme. Zna za šta se zalaže, i ne boji se toga da ima stav. Remarkable su oni brendovi koji su angažovani i aktivni, čineći dobro za zajednicu čiji su deo. Ne boje se da pokreću razgovore na teme koje ih zanimaju, ne podilaze masi i nikada ne prave kompromis sa sopstvenim kvalitetom.

Kako ispričati lokalnu priču globalnog brenda? Koliko je važna lokalizacija komunikacije?

Iako je godinama centralizacija bila fokus kompanijama, u poslednje vreme globalni brendovi se, u odgovoru na potrebe potrošača, okreću lokalizaciji i povezivanju sa demografijom regiona u kojoj su. Ljudi žele nešto blisko, sa čime mogu da se povežu, a brendovi žele da izgrade odnose sa potrošačima.

Usklađivanje ta dva zahteva je izazovno, a posebno ako vodite globalno velike brendove, koji na svim tržištima teže konzistentnosti u komunikaciji. Dodatno, ako su u pitanju tržišta koja imaju različite navike potrošača, specifičnu turističku sezonalnost, drugačije praznike, čitava jednačina postaje još kompleksnija.

Sve ovo traži od nas dobro razumevanje lokalnog konteksta, potrošača i njihovih navika. Međutim, sama lokalizacija sada više nije dovoljna. Hiperpersonalizacija sadržaja je ono što će vam u marketingu dati najbolje rezultate.

Na koji način jedan brend utiče na kulturu jednog podneblja? 

Veliko je pitanje da li brend utiče na kulturu nekog podneblja ili podneblje utiče na brend kulturu. Lično mislim da globalni brendovi mogu da imaju veći uticaj na popularnu kulturu, nezavisno od podneblja, dok lokalni brendovi svakako više pozajmljuju iz kulture odakle potiču i u njoj traže inspiraciju, neminovno vremenom postajući deo njene istorije, obeležavajući čitave generacije ili epohe.

Ko je potrošač 3.0 i šta očekuje od vašeg brenda?

Potrošač 3.0 očekuje da brend kome poklanja svoje poverenje bude aktuelan, relevantan i da deli njegove vrednosti. Najbolji marketing za brend ovih dana nije reklama, to je akcija koju preduzimate. Bilo da se radi o zaštiti životne sredine, mentalnom zdravlju ili ljudskim pravima, potrošač želi da je njegov omiljeni brend aktivan.

Potrošač 3.0 želi da do svog brenda može da dođe lako i brzo, bilo da kupuje online ili u fizičkoj radnji. Kvalitet mora da bude neupitan i konzistentan u svakom trenutku, ali zato iskustvo treba da bude iznova novo i uzbudljivo. Brendovi moraju da budu deo najlepših doživljaja i uspomena potrošača, i da pronađu svoje mesto u tome.

Brend mora da bude i aktivan na svim kanalima komunikacije. Veoma je važno da brend čuje i odgovori, zato zaboravite na automatizovane poruke na društvenim mrežama. Personalizujte sadržaj. Ko-kreirajte vašu narednu kampanju sa potrošačima, tako ste dobili najbolje brend ambasadore!

Zašto je važno da potrošači znaju ko su ljudi koji grade njihove omiljene brendove?

Nisam baš sigurna da jeste. Mislim da je mnogo važnije da mi koji gradimo njihove brendove upoznamo dobro ko su oni – kako i kada konzumiraju naše proizvode, šta im je važno, koje su im potrebe i kako da zadržimo njihovu pažnju i opravdamo njhovo poverenje i novac. Važno je da znamo gde se kreću, kako komuniciraju, šta ih pokreće i uzbuđuje, i na kraju dana, gde kupuju. S obzirom na to da radimo u digitalnom dobu, nikad je lakše saznati sve o našem potrošaču, a opet, nikad je teže na pravilan način staviti u kontekst sve dostupne informacije.

Koji projekat biste izdvojili u 2021. godini na koji ste najponosniji, a koji je ostvario izuzetne poslovne rezultate?

Posebno zadovoljstvo uvek osetim kada vidim da neki mali brendovi od kojih ne očekujemo mnogo, u trci sa nekim mnogo poznatijim i većim brendovima, uspeju da pronađu put do srca potrošača. Neke koje bih izdvojila su Next limunade, Aquarius, Romerquelle, ali i naša nova gazirana voda, Rosa Homolje, čiji brend postupno gradimo.

Međutim, najveći momenat ponosa u meni budi jedan veliki tim, koji je zajedno uspeo u tome da za Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora 2021. bude najbolja poslovna godina, uspešnija i od godine pre pandemije. Svako u svom domenu, dali smo doprinos, svaki veliki i mali projekat, svaka proizvedena flaša na liniji, isporučena limenka u radnji, i najmanja inovacija, promocija i komad egzekucije pojedinačno bili su šraf tog uspeha.

Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez velike požrtvovanosti celog tima i neverovatne želje da uvek pronađemo način da izazov bude rešen, čak i kada na početku izgleda nemoguće. Naravno, posebno sam ponosna na svoj direktan tim ljudi, od kojih svakodnevno učim kako se pomeraju granice i razmišlja van očekivenih okvira.

Šta za Vas znači Mark Awards priznanje i kako će ono uticati na Vašu dalju karijeru?

Sama nominacija među ovakvim profesionalcima je veliko priznanje, i nagrada je sama po sebi. Ona čini da sam samo još čvršća u ubeđenju da to što radimo ima smisla i da je zapaženo van okvira same kompanije i ostvarenja poslovnih ciljeva.

Prestižna nagrada nosi sa sobom uz osećaj prestiža, i odgovornost. Odgovornost da budemo REMARKABLE i u godinama koje slede.

Korporativne komunikacije ne moraju da budu dosadne

0

Kada smo početkom 2020. otvorili profil Delta Holdinga na TikToku izazvali smo potres na domaćem tržištu. Počelo je od običnog pitanja znatiželjnih – šta je TikTok, da bi se kod onih upućenijih pitanja formirala kroz šok – šta traži ozbiljna kompanija na takvoj mreži? Ugrozićete svoju reputaciju u takvom okruženju!

Vrlo brzo, sa napredovanjem mreže i uticajem koji je ostvarivala, došlo je do promene reakcija – hej, baš ste zabavni! Nalog vam je odličan! Svaka čast na viziji! Danas je sve više pozitivnih komentara i ocena da smo na ovoj mreži, među prvima u Srbiji iz korporativnog sveta i biznisa, napravili ozbiljan iskorak u korporativnoj komunikaciji.

OK, ne moramo shvatiti preozbiljno ni prve, ni druge komentare, možda su oni lični i pojedinačni, ali jasno je svima šta se zapravo dogodilo. Vođeni davno stečenim navikama, uplašeni od naglih promena, teško nam je da prihvatimo da se vreme menja i da ono što je donedavno izgledalo nemoguće, nelogično ili neprihvatljivo, danas biva – opravdano, logično i korisno.

U ovom kratkom pripovedanju, odnosno, istinitoj storiji iz našeg života, krije se odgovor na pitanje – kakve su danas korporativne komunikacije, kako da budu prihvaćene od najšire publike i, ako ćemo krajnje iskreno i iz srca – kako da ne budu dosadne?

Tajna je, kao i uvek, u razumevanju konteksta, vremena i prostora u kome radimo. U razumevanju ljudi i njihovog ponašanja.

Mi u Delta Holdingu, a ovde iznosim naš case study, komunikacije smo prilagodili realnosti.
A ona kaže da:

  • živimo u 21. veku, i to u njegovoj trećoj deceniji;
  • komuniciramo sa različitim publikama, koje su, pre svega, sve do jedne, na društvenim mrežama, zatim na internetu kao takvom, a tek onda u klasičnim medijima.

Ako su uslovi takvi, kakva može i treba da bude naša komunikacija?

Možemo, na primer, da se publici obratimo u veoma kratkoj, multimedijalnoj formi, jer kao što znamo, vreme je danas najvažniji resurs, a pažnja je ono čega najmanje ima. U samo par klikova naši klijenti, potrošači, korisnici, budući zaposleni, prelaze na nov sadržaj, ukoliko ono što im mi nudimo nije dovoljno zanimljivo i ne pogađa njihove vrednosti. Prelazak na nov sadržaj nije tek puki čin – to je davanje poverenja nekome ko niste vi.

Možemo, dakle, kao što mi radimo već neko vreme, da svoje oglase za posao nudimo preko LinkedIna, Instagrama, YouTube-a, a zašto ne i Tiktoka. Možemo, zaista, da iskoristimo sve što nam je dostupno da sebe predstavimo onima do kojih nam je stalo.

U kom tonu im se obraćamo?

Možemo, naravno, da idemo utabanim putem i obučemo klasično odelo sa kravatom ili ešarpom, da govorimo ozbiljno i strogo, ali… moramo li, zaista?! Možemo da izaberemo da duhovitost, pokazivanje mekše (ljudske?) strane i topao pristup nisu neprijatelji profesionalnosti.

U našoj poslednjoj kampanji za zapošljavanje Mladih lidera odlučili smo da nam inspiracija bude dobro poznati junak društvenih mreža @dudewithsign. Odabrali smo jеzik koji je našoj publici nedvosmisleno jasan i blizak, upućujući im poruku da smo im bliži nego što možda misle, da govorimo istim jezikom i delimo iste vrednosti.

Ovo je, naravno, samo jedan primer, a u našoj praksi ih ima mnogo. Na svakom koraku govorimo običnim jezikom, ako treba i žargonom (kulturnim, dabome) ako je to način na koji govore ljudi kojima želimo da se obratimo. Koristimo kanale koje oni koriste, jer želimo da budemo tamo gde su oni.

Kakva je, onda, naša strategija?

Suština je uvek u kontekstu. Nužno je imati znanje, ali takođe nepohodno je razumeti okruženje u kojem ga primenjujemo i prilagoditi ga vremenu i trenutku u kojem radimo. Nesporna je teorija komunikacija koju smo učili, ali ako je ne prilagodimo (današnjim) uslovima, ona postaje beskorisna.

Nije bilo tako davno, pre samo desetak godina, kada su oglasi za posao objavljivani isključivo u dnevnim novinama. Probajte da danas zamislite takvu situaciju. Ili još bolje, probajte da tako zaposlite mlade, fakultetski obrazovane ljude, rođene krajem 90-ih ili čak početkom ovog veka.

I javite nam rezultat!

Za specijalno izdanje Mark Club tekst napisala:
Tanja Vasojević, Director of Communications, Delta Holding

Značaj istraživanja za građenje uspešnih brendova

0

Bez obzira na to u kojoj se fazi razvoja nalazi biznis ili brend, o kojoj veličini biznisa ili snazi brenda govorimo, u kojem segmentu poslujemo ili planiramo da poslujemo – B2B ili B2C, istraživanja su vitalni deo svake poslovne strategije. U rukama veštih i edukovanih timova mogu biti i odličan alat u svakodnevnom radu, posebno u sektoru marketinga.

Kada želite da identifikujete tržišne trendove, bolje razumete svog potrošača ili donesete neku važnu odluku koja će uticati na dalji razvoj poslovanja, istraživanje tržišta je verovatno najbolje rešenje. Istraživanja nam pomažu da rezultat svog rada ne prepuštamo faktoru sreće, da svoje pretpostavke i osećaje „iz stomaka” proverimo i konačno – donesemo odluke zasnovane na činjenicama.

Upravo nam brojna istraživanja govore i da su one kompanije koje su usredsređene na kupca, odnosno one koje kupca stavljaju u centar i rade sve, uključujući i temeljna istraživanja, kako bi privukle njegovu pažnju, osvojile njegovo srce i zadržale se u njemu, zapravo i najprofitabilnije kompanije. U ovoj misiji istraživačke agencije danas nude široke portfolije metodologija dizajniranih tako da u zavisnosti od potrebe kompanije donesu na sto podatke i uvide na, čini se, većinu pitanja na koja nemamo odgovor ili nismo sigurni u informacije kojima već raspolažemo. Ovo je trenutak kada na scenu stupaju očekivanja koja formiramo kada su istraživanja u pitanju.

Kvalitet dobijenih rezultata istraživanja zavisi od mnogih faktora, i neretko se dovodi u pitanje tokom diskusija koje ih koriste kao osnov za donošenje odluka. Potrebni, ali ne i dovoljni uslovi da se istraživanja postave na stabilnim osnovama su: da se posveti dovoljno vremena za definisanje što jasnijih ciljeva istraživanja, kao i izbor najadekvatnije metodologije da na njih odgovori, uz obavezno usaglašavanje šta konkretno donosi, a možda i još važnije – šta od odgovora ne donosi. Pouzdanost i profesionalizam agencija kojima se istraživanja poveravaju se u ovom slučaju podrazumevaju, uključujući i spremnost da kod klijenata prepoznaju nedostatke u razumevanju materije i svoju ekspertizu upotrebe da zajedno sve unapred definišu. Dalje, ono što je u samom istraživanju najvažnije jeste da rezultati budu što tačniji i da su upotrebljivi, odnosno da se na osnovu njih mogu preduzeti neke konkretne akcije. Samo ovako sprovedena istraživanja pomažu nastajanju i građenju uspešnih brendova.

Možda sve navedeno deluje jednostavno, ili čak podrazumevajuće, ali iz višegodišnjeg iskustva u radu na različitim pozicijama u sektoru marketinga, kao i u menadžmentu kompanije, rekla bih da to nije tako. Kompleksnost se često ispolji u tome da jedno istraživanje ne može da odgovori na sve ciljeve ili da dobijeni rezultati mogu da se tumače na više različitih načina. Sa druge strane, kompanije neretko pokazuju tendenciju da se previše oslanjaju na tačno ono što potrošači kažu u intervjuima, bez uzimanja u obzir okolnosti pod kojima se ispitivanja rade i prirodnu sklonost ljudi da daju poželjne odgovore. Naime, ono što potrošači kažu u anketama i fokus grupama često je u suprotnosti sa onim što zapravo misle i osećaju, i kako se na kraju krajeva ponašaju pri kupovini. U takvim situacijama postoji rizik da se rezultati istraživanja kvalifikuju kao pogrešni.

Ovde vidim ključnu ulogu agencija da edukuju kompanije o načinu korišćenja nalaza, a kao izuzetno ohrabrujuću vidim i činjenicu da je u današnje vreme i sa dostupnim tehnologijama zapravo sve lakše testirati konkretne navike potrošača naročito kada su kupovine u pitanju. Tehnologije donose značajnu dodatnu vrednost istraživanjima, kroz mogućnost da u značajno manjim obimima, a samim tim i značajno manjim ulaganjima, dođemo do konkretnih odgovora da li naša rešenja precizno odgovaraju na potrebe kupaca.

Za specijalno izdanje Mark Club tekst napisala:
Katarina Šibalić, Marketing Director, Strauss Adriatic