Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!
Naslovna Blog Stranica 9

TikTok oglašavanje u Srbiji: Novi horizonti digitalnog marketinga

TikTok je postao izuzetno popularan u Srbiji, posebno među mlađom generacijom. Više od 1,5 miliona korisnika aktivno koristi ovu platformu, što predstavlja veliku priliku za brendove koji žele da dosegnu ovu publiku.

TikTok dolazi u Srbiju što omogućava brendovima da budu kreativni i inovativni u svojim kampanjama. Kratki video formati pružaju prostor za različite vrste sadržaja, kao što su izazovi, dueti i filtrirani efekti. Korisnici TikTok-a su veoma angažovani, što znači da dobro osmišljena reklama može postići veliki broj pregleda, lajkova i deljenja.

Napredne opcije ciljanja na TikTok-u omogućavaju brendovima da precizno definišu svoju publiku prema demografskim karakteristikama, lokaciji i interesovanjima. To znači efikasnije trošenje budžeta za oglašavanje i bolje rezultate kampanja.

Brendovi u Srbiji koriste TikTok na različite načine. Mnogi pokreću izazove i hashtag kampanje kako bi podstakli korisnike da kreiraju sadržaj vezan za njihov brend. Takođe, često sarađuju sa popularnim TikTok influenserima kako bi promovisali svoje proizvode ili usluge. Sponzorisani sadržaji na TikTok-u su često zabavni i privlače pažnju korisnika, kao što bi i organski satržaj trebao da uradi.

Iako TikTok nudi mnoge prednosti, postoje i izazovi. Video zapisi su kratki, pa brendovi moraju brzo da privuku pažnju korisnika i prenesu svoju poruku. Takođe, algoritmi TikTok-a se često menjaju, što može uticati na samu vidljivost sadržaja. Konkurencija na platformi je velika, pa brendovi moraju da budu inovativni kako bi se izdvojili. Zato treba krenuti u TikTok reklamiranje odmah čim stigne u Srbiju. Samo par reklamera zna da reklamiranje na TikToku dolazi krajem 2024 godine i prve firme koje iskoriste tu informaciju će imati ozbiljnu prednost naspram svoje konkurencije.

Sa rastućim brojem korisnika i visokim nivoom angažovanja, TikTok je postao ključna platforma za digitalni marketing u Srbiji. Brendovi koji uspešno koriste TikTok mogu očekivati značajne rezultate i povećanje vidljivosti na tržištu. Kreni u proces reklamiranja na TikToku danas.

Piše: Toni Terek, Performance Marketer, GrowMojo

Zašto je koristan povremeni „back to basics“?

Da li su PR i „show me results“ princip u korporacijama prijatelji ili neprijatelji? Da li idu ruku pod ruku ili se mora uzeti u obzir ono čuveno – „pa naš posao je specifičan i nije sve merljivo“. Hajde da probamo da ovaj odnos analiziramo u tekstu.

Najpre, već smo u velikom broju tekstova na temu PR-a u korporacijama apsolvirali nekoliko ključnih stvari. PR je od proste podrške biznisu, postao strateški partner. PR više nije tu samo da promoviše aktivnosti biznisa, već i da pripremi teren, ukaže na komunikacione rizike i prednosti. Zatim, tu su neophodnost mudrog biranja strateškog cilja komunikacije, balansiranje, znatno više obraćanja pažnje na kontekst, umerenost i emociju, odnosno empatiju. Dalji trendovi digitalizacije su tu i nikuda neće otići.

Dalje, bez obzira na to u kom sistemu trenutno radimo, svi smo profesionalci sa imenom i prezimenom, i sve što uradimo potpisano je upravo našim inicijalima. Naša struka jeste pod pritiskom brzine, površnosti, gubitka interesovanja za suštinu… Kao uostalom i mediji i mnoge druge industrije. Ipak, ako hoćemo da budemo odgovorni, moramo nastojati da zadržimo ozbiljnost u poslu.

Četvoro, tu je i edukacija. PR mora da nastoji da novinare što bolje upozna sa širom tematikom industrije u kojoj kompanija posluje, a ne samo da ih obaveštava o svojim aktivnostima. Tako se podiže nivo informisanja o određenoj industriji, radi se na podizanju kvaliteta medijskog sadržaja i daje doprinos kvalitetnijem izveštavanju o samoj kompaniji. Isto važi i za takozvanu samo-edukaciju profesionalnih komunikatora.

I sada nakon svega, kako merimo uspešnost rada i koliko je ispravan princip „show me results“ u PR-u? Pa, možda će mi mnoge kolege zameriti – ali, važan je. Da, opterećujući je. Da, možemo reći da PR nije prodaja ili core biznis, pa da se takve stvari mogu tražiti. Ali, ipak mogu…

Zašto sam u ovakvoj temi napravio ovakav uvod. Pa zato što nas ona podseća da nam je ipak povremeno potreban i koristan jedan ozbiljan „back to basics“.

I šta nam kaže taj „back to basics“?

Kaže nam, na primer, da iako smo uradili super dizajn ili montažu, ne smemo zaboraviti osnovne postulate u našem poslu – dostupnost, pravovremenost, transparentnost, verodostojnost, poverenje. Kaže nam da, iako svi ulažemo u digitalnu komunikaciju i nove medije, što je i te kako ispravno i donosi brojne benefite, ne smemo zaboraviti tradicionalne medije. Naročito ukoliko radimo u industrijama koje to zahtevaju. Sasvim konkretno, vesti na nacionalnim televizijama i dnevne novine, odnosno njihove portale, i dalje gleda i čita milionski auditorijum. Ne smemo to zaboraviti kada izrađujemo PR planove ili dobijemo upit od novinara.

I sada da se vratimo na pitanje sa početka teksta, naravno da možemo i moramo pokazati rezultate u svom poslu i to se očekuje i očekivaće se. Logično je. Uspešnost PR-a možemo meriti dobro poznatim tehnikama koje uvek „rade“ poput citiranosti u medijima, tonaliteta medijskih objava ili dosega i to su solidni metrički pokazatelji. Tu su i brojevi pregleda, indirektan uticaj na prodaju, publika koju ste okupili na mrežama, komentari i podrška koju dobijate. Ali, tu su i oni dodatni benefiti, a to je efekat koji je PR doneo biznisu, koji možda nije tako lako izmeriti poput broja pozitivnih ili negativnih objava, ali se svakako može meriti kroz dobro pripremljene planove komunikacije i izbegnute, odnosno rizike kojima se dobro upravljalo, što je naročito važno ukoliko radite u industriji čiji se osnovni biznis u velikoj meri zasniva na terenskim aktivnostima.

Što se tiče samog NIS-a, eksterne komunikacije nastoje da kroz strateški planiranu komunikaciju podrže kompaniju u dostizanju svojih ciljeva. Istovremeno, jačanje imidža i reputacije se podrazumevaju, kao i promocija aktivnosti i rezultata, kako u biznisu, tako i u oblasti društvene odgovornosti. I to ne samo u Srbiji, već i na drugim tržištima balkanskog regiona na kojima poslujemo. Eksterne komunikacije NIS-a su, takođe, u godinama za nama prošle procese transformacije i modernizacije i naša evolucija i modernizacija se nastavljaju. Pred nama je dalje unapređenje digitalnog prisustva, hrabro i pionirski smo izašli na društvene mreže, poput Tik-toka, na kojima prisustvo naftnih i energetskih kompanija gotovo da i ne postoji. Takođe, pred nama je i nastavak inoviranja rada sa tradicionalnim medijima. Jer, i te kako je moguće biti inovativniji i interesantniji kako u izboru, tako i u oblikovanju tema i sadržaja za tradicionalne medije i u osmišljavanju specijalnih projekata.

Tekst napisao: Stefan Despotović, direktor PR Centra NIS-a

Foto: Nebojša Babić

Da li je brendu potreban detox od društvenih mreža ili ipak ne?

Da li znate koliko vremena dnevno provodite na telefonu? Da li redovno proveravate svoj “screen time” posebno na društvenim mrežama? Po poslednjim istraživanjima iz avgusta 2024. godine koje je objavio Kepois, 84% ukupne populacije starije od 18 godina je na društvenim mrežama. Vreme koje u proseku provodimo na njima je 2 sata i 20 minuta. Kod mlađe populacije ova brojka je znatno veća.

Zaključujemo da su danas svi na društvenim mrežama, a kada kažem svi posebno mislim na one koje brendovi targetiraju kao svoje kupce ili korisnike usluga. Stoga nije ni čudno da su naši ekrani preplavljeni oglasnim i prodajnim porukama koje se utrkuju za klik. Konzumacija raznoraznog sadržaja na dnevnom nivou velika je i izuzetno je teško privući pažnju korisnika da zastane i odgleda ili pročita nešto do kraja. Da li smo postali svega siti? Kome je potreban detoks – brendovima ili nama?

Koliko god smo svesni problema koji je zahvatio celo društvo, a posebno decu i mlade, i dalje nismo u stanju da kažemo dosta i okrenemo se nekim dugim aktivnostima. Gde je granica? Šta treba da se desi da prelomimo da uđemo u proces detoksa.

Uticaj društvenih mreža može biti različit, od pozitivnog do izuzetno negativnog na psihičko stanje čoveka. Da li znamo da napravimo razliku i da prepoznamo kada nam je potrebna pauza? Kod stabilnog odraslog čoveka možda to i nije toliki problem, ali sa bolestima svesti koje nam je donelo moderno doba nekada nismo ni svesni tog negativnog koje može znatno da utiče na ponašanje čoveka. Preterani konzumerizam i materijalizam, koji intenzivno utiču na sve, a posebno na mlade da sebe porede sa drugima i imaju potrebu konstantno da kupuju nove stvari, čine da brendovi budu sve prisutniji, što direktno, što preko influensera koji danas jako lepo žive naplaćujući svoj uticaj.

Društvene mreže svedene su na to da njihovim korišćenjem dođete do stanja svesti da poželite nešto da kupite, da budete kao neko, da putujete kao neko…da trošite. Da li se to može zaustaviti? Da li možemo da prestanemo da koristimo društvene mreže? Mislim da smo već duboko zagazili u digitalnu eru te da nema povratka nazad, barem ne na ona vremena koja pamtimo. Ali, da li je to nužno loše ili postoji neko rešenje?

Iako smo svesni činjenice da je cilj dobrog marketinga finansijska dobit, sve se više ističe značaj stvaranja zajednice i povezivanje brenda i kupca kroz neke druge nivoe. I upravo u tome vidim neku svetlu tačku koja može napraviti balans između konzumerizma i slobode, u smislu oslobađanja od negativnog uticaja društvenih mreža. Naime, marketari su sada više nego ikada svesni da je teško privući pažnju korisnika i da više nije dovoljno samo slikati ili snimati proizvod.

Naprotiv, takve slike će samo izazvati skrol i momentalni gubitak pažnje. Pokretanje priče oko brenda, stvaranje zajednice i izazivanja želje da budete njen pripadnik jeste nešto što su još odavno shvatili neki od najvećih svetskih brendova kao što su Apple, Nike ili Red Bull. Kada pogledamo njihove profile možemo primetiti da proizvoda nigde nema, jer fokus u komunikaciji uopšte nije na njemu, već na osećaju koji želi da se izazove kod korisnika, da požele da budu i sami deo tog kulta i te priče.

Afirmativne su i priče malih brendova, koji su napravili veliki uspeh na platformi koja je dugo smatrana “dečijom”, a danas broji preko milijardu korisnika širom sveta. Neposrednost u komunikaciji, dokumentovanje puta ka uspehu, padova i grešaka, doprineli su tome da kroz empatiju i podršku algoritma na TikToku ljudi iz komšiluka preko noći postanu zvezde i ostvare neverovatne poslovne rezultate. I sve to bez skupe produkcije, samo korišćenjem kamere telefona. Pa zar to nije ohrabrujuće? Zato je preporuka da se brendovi fokusiraju na davanje vrednosti kroz sadržaj i da kroz svoje društvene mreže pričaju priču o sebi ili o ljudima koji čine njihovu zajednicu, da se približe korisnicima i daju im na značaju, svesni da bez njih oni ne bi danas bili tu gde jesu. Video kao format je postao dominantan i olakšava taj zadatak. Edukativni postovi, pozitivne i motivišuće priče, dokumentovanje procesa i povezivanje sa zajednicom koraci su ka stvaranju zdravijeg i dugotrajnijeg odnosa između potrošača i brenda.

Da se vratim na pitanje sa početka – da li je brendovima potreban detoks od društvenih mreža? Nikako. Oni sada više nego ikada treba da budu prisutni na njima i iskoriste sve prednosti besplatnog promovisanja svojih proizvoda ili usluga, ali pristup treba da bude prilagođen novoj eri korisnika koji su digitalno i društveno osvešćeni.

A da li je nama potreban detoks? To ostavljam na nama da sami procenimo.

Za Marketing mreža magazin tekst napisala:
Ivana Bogdanović
Director of Marketing and Corporate Communications, Addiko Bank

Računaju se rezultati

Ivana Jelovac, Client Service Director u agenciji Black Box, specijalno za šesto izdanje Marketing mreža magazina, govorila je o rezultatima koji se računaju i transformaciji odnosa klijent-agencija.

Koji su zajednički interesi agencija i klijenata na tržištu ili koji bi trebalo da budu, imajući u vidu ekonomsku situaciju i inflaciju?
Tržište vam je kao raskošan švedski sto prepun izbora i različitih jela. Klijenti i agencije bi trebalo zajedno da odluče koje jelo će staviti na tanjir pred potrošače. Niko ne želi da završi sa tanjirom punim nečega što neće pojesti, zar ne? Pametan izbor je ključan. Kao što biramo najsočniji komad mesa umesto da se zatrpavamo krompirom, hajde da se fokusiramo na kanale i kampanje koje imaju potencijal da donesu rezultate.

Na švedskom stolu, kao i na tržištu, ponekad možete naleteti na nešto što vam ne prija. Da izbegnemo “gastro katastrofe”, potrebna je transparentna komunikacija. Ako nešto ne funkcioniše, bolje je odmah to reći i promeniti smer nego trpeti posledice loših odluka.

Nakon što smo se najeli, vreme je za desert. Klijenti i agencije bi trebalo zajedno da proslave postignute ciljeve i rezultate. Zajednički uspesi su najslađi kada se dele. Ništa lepše od zajedničkog komada čokoladne torte nakon uspešnog projekta!

Na kraju, želimo da švedski sto traje što duže. To znači da moramo biti odgovorni i održivi u našim izborima. Kao što ne želimo da postanemo debeli ili ostanemo gladni, tako i agencije i klijenti treba da razmišljaju dugoročno i rade na održivom rastu i uspehu, uzimajući u obzir balans i meru kao ključne kriterijume.

Zašto je važno da postoje standardi u merenju efikasnosti?
Moramo da se vratimo korak unazad. Prvi korak u merenju efikasnosti je uspostavljanje referentnog okvira – definisanje šta merimo, u odnosu na koga – precizno kako merimo. To je temelj na osnovu koga možemo graditi procese merenja i evaluacije.

Pre svega, čoveku je neophodan referentni okvir da bi doneo odluku. Razumevanje metaprograma, kao što je princip kretanja ka nečemu ili od nečega, ključ je za efikasnu komunikaciju i donošenje odluka. Ovaj metaprogram se može generalizovati na celokupan poslovni proces i strategiju donošenja odluka, što je od izuzetne važnosti za menadžment.

Poznavanje metaprograma ciljne grupe kojoj se obraćamo omogućava postavljanje relevantnih referentnih okvira kao i standarda u merenju efikasnosti. Takođe, neophodno je imati jasne merljive kriterijume na osnovu kojih se donose odluke.

Uspešna komunikacija nije ona koja polazi od subjektivnih preferencija, poput „meni se dopada ili ne dopada takav pristup“, već ona koja omogućava da svi učesnici „progovore istim jezikom“. Uspostavljanjem zajedničkog jezika i razumevanja, možemo postaviti čvrste standarde za merenje efikasnosti. Dakle, definisanjem referentnog okvira omogućavamo kreiranje jasnih i doslednih standarda merenja, što je ključ za efikasno poslovanje i donošenje razumnih odluka.

Kako balansirati kreativnost i prodajne rezultate, u eri ekonomske nestabilnosti?
Klijente često pitam – kako znate kada je nešto dobro? Da je nešto kreativno ili ne, dobro ili loše? Kada i kako se odlučujete da probate nešto novo? Spremite eksel. Klijentu treba dati priliku da se uzemlji i centrira. A onda svi zajedno možemo da navalimo na posao.

U kojoj meri će „show me results“ princip dodatno opteretiti agencije i marketing sektore kompanija?
Lično sam videla mnogo više primera ekstremno uspešnih, kvalitetnih i smislenih kampanja, koje nisu sprečile da klijenti zamene agenciju. Jedan od glupljih razloga i izgovora koji sam čula je da je jedna velika banka zamenila agenciju sa objašnjenjem da „žele sveže ideje“, a onda su nastavili kampanju prethodne agencije, sa sve istim glumcima i porukama!

Suštinski mislim da se ni jedna agencija realno ne plaši rezultata već da ih to izuzetno motiviše. Na žalost, retko čujemo primere da je uspeh neke kampanje doveo do toga da drugi klijenti krenu da se otimaju oko agencije koja stoji iza tog uspeha.

Kako ponuditi klijentu ono što mu jedino treba – REZULTAT?
Da se vratimo na onaj eksel koji sam malopre pominjala: bez obzira što radim u agenciji – realno, klijent je suštinski uvek najmanje 50% uspeha kampanje. Na žalost, isto tako i za 50% neuspeha kampanje. Svedoci smo da vrlo često dolaze zahtevi od klijenta za promenama i prepravkama u poslednjim fazama koje sruše celu konstrukciju kampanje. Zbog toga je zaista moćan osećaj za sve uključene kada se agencija i klijent zaista uklope i razumeju… Što bi rekli, tada je samo nebo granica za rezultate.

Svaki rezultat ima potencijal da ne bude samo rezultat. Iza njega se krije priča koja ide dalje od brojeva. I loš rezultat na kraju može biti pobeda. Zato je važno imati plan i osluškivati ceo proces postizanja rezultata, kretanja u svom referentnom okviru i promenama koje su tu dešavaju. Zatim, kada dobijete ono što želite, važno je šta ćete sa tim da uradite. Da li ćete samo da izađete iz „stresa za targetom ili željom da po svaku cenu nešto promenite“ ili ćete zaista razviti dodatnu vrednost. Pravi rezultat je holistički, obuhvata kvantitativne i kvalitativne aspekte.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Potrošači su u fokusu svega što radimo

Tanja Bogojević, Brand Manager u kompaniji Imlek, specijalno za šesto izdanje Marketing mreža magazina, govorila je o inovaciji u kategoriji biljnih napitaka – Imlek Oaza, kao i o saradnji sa Tetra Pakom i agencijom Popular na ovom projektu.

Kompanija Imlek nedavno je lansirala novi biljni napitak – Imlek Oaza. Šta je ono što je kompaniju koja posluje u mlečnoj industriji motivisalo da lansira brend u kategoriji biljnih napitaka? Koji su izazovi sa kojima ste se suočavali prilikom lansiranja novog brenda?

Osnovna lekcija u marketingu koja nam kaže da sve polazi od potrebe potrošača, pokazala se kao ključna i u slučaju lansiranja Imlek Oaze.

Pristupili smo svemu vrlo školski. Glavna motivacija leži u dubokom razumevanju te potrebe. U onim trenucima i periodima kada su potrošači birali alternative mlečnim proizvodima, mi nismo imali portfolio koji je na to mogao da odgovori.

Jedan od izazova prilikom lansiranja bio je da definišemo pravu poziciju i arhitekturu brenda koja će dalje biti polazna osnova i za komunikaciju, ali iz ugla kompanije čiji je core business mlečno. Ovo je možda olakšavajuća okolnost za kompanije koje su lansirale biljne napitke i predstavile ih kao apsolutnu zamenu za mlečno, ali to nije poruka koju smo mi želeli da prenesemo.

Bilo da potrošači biraju namirnice mlečnog ili biljnog porekla, mi smo želeli da im pružimo izbor, bez opterećenja da se striktno opredele za jedno ili drugo.

Po čemu je Imlek Oaza jedinstvena i šta novo nudi potrošačima?

Imlek Oaza je trenutno jedini biljni napitak od badema i ovsa proizveden od strane domaćeg proizvođača. Pored podataka koji su nam bili dostupni sa globalnog tržišta, značajnu ulogu u kreiranju brenda dali su nam rezultati istraživanja koje smo sprovodili lokalno. Koncept, pakovanje, komunikacija, proizvod – sve je testirano na našem tržištu. Imlek Oaza je kreirana u skladu sa očekivanjima naših potrošača, i to je ono što naš brend izdvaja od ostalih.

Kako odlučujete koje nove proizvode ili ukuse da uvedete na tržište? Da li su potrošači u Srbiji spremni da isprobaju nešto novo? Šta je karakteristično za naše tržište, što je bilo važno imati na umu prilikom lansiranja biljnih napitaka?

Maksimalno se trudimo da budemo u toku sa globalnim trendovima, a u odlukama nam pomažu istraživanja koja sprovodimo u velikoj meri.

Potrošači su vrlo otvoreni da probaju nove proizvode, a na nama je odgovornost da ih informišemo i inspirišemo o prilikama za konzumaciju i načinima korišćenja novih proizvoda.
Tržište biljnih napitaka u Srbiji i dalje se razvija i karakteristično je to što smo bili svesni da, ako želimo da potrošaču pružimo ozbiljno dobru alternativu za mlečne proizvode, ne smemo da napravimo kompromis u kvalitetu i ukusu. Ovo smo opravdali rezultatom istraživanja gde je Imlek Oaza Badem ocenjen kao najbolji proizvod u poređenju sa najprodavanijim biljnim napicima.

Imlek Oazu ste stvarali u saradnji sa više partnera, između ostalog i u saradnji sa Tetra Pakom. Kako je taj proces tekao i u kojim oblastima vam je Tetra Pak pružio podršku?

Tetra Pak je naš višedecenijski partner u oblasti prerade i pakovanja proizvoda. Ovog puta, celom projektu smo pristupili na još višem nivou.

Zajedno sa marketing timom Tetra Paka, učestvovali smo na radionicama koje su nam pomogle u pozicioniranju novog brenda. Na jednom mestu okupili smo tehnologe iz Imlek tima i Tetra Pak tima, dizajnere, stratege, ljude iz prodaje i marketinga i taj multidisciplinarni pristup se pokazao kao izuzetno koristan, jer je svako dao značajan doprinos i insajte koji su dalje učvrstili poziciju Imlek Oaze u našem portfoliju.

Dizajn novih proizvoda, kao i kampanju, kreirali ste u saradnji sa agencijom Popular. Šta je presudno da potrošač zavoli i doživi novi brend na pravi način?

Mislim da je važno da brend bude dosledan, da kvalitet proizvoda, dizajn pakovanja i kampanja pričaju istu, doslednu priču; da budu u snažnoj korelaciji i ispunjavaju obećanja. Popular je agencija koja ovo savršeno razume.

Ako je proizvod loš i ne ispunjava očekivanja, ni najbolji mogući dizajn i komunikacija to neće nadoknaditi.

Sa druge strane, najbolji proizvodi uz loše postavljen dizajn i komunikaciju nikada neće dostići svoj pun potencijal.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

TikTok oglašavanje uskoro dostupno u Srbiji i regionu

Dejan Janković, Head of Growth u agenciji Orange Trail, govorio je, za šesto izdanje Marketing mreža magazina, o TikTok oglašavanju i šta će njegovo uvođenje doneti tržištu Srbije i regiona, brendovima i agencijama.

Dugoočekivana mogućnost oglašavanja na društvenoj mreži TikTok biće dostupna u Srbiji početkom druge polovine godine. Agencija Orange Trail glavni je zastupnik TikTok-a za Srbiju. Šta će uvođenje oglašavanja na TikTok-u značiti za agencije, brendove, ali i za celo tržište”?

Uvođenje TikTok oglašavanja imaće veliki uticaj na celo tržište. Najpre za brendove koji su već na TikTok-u, jer imaju iskustva na platformi i prošli su kroz period upoznavanja sa istom. TikTok oglašavanje će biti zanimljivo i za brendove koji nisu još uvek na TikTok-u, jer će moći da se oglašavaju i bez da imaju TikTok nalog i bilo kakvo iskustvo u kreiranju sadržaja na TikTok-u. Takođe, oglašavanje na TikToku će dosta značiti i za agencije, jer će biti u prilici da svojim postojećim klijentima ponude dodatnu uslugu, a takođe i dođu do novih klijenata. I na kraju, uvođenje TikTok oglašavanja će uticati na tržište i kroz nekoliko dodatnih faktora kao što su diversifikacija kanala oglašavanja, uvođenje inovacija u oglašavanje i moguće poskupljenje usluga kreatora sadržaja.

Koje su ključne prednosti oglašavanja na TikTok-u u odnosu na druge društvene mreže?

CPM, koji je pokazatelj dosega, znatno je jeftiniji na TikTok-u (2.5x jeftiniji nego na Meti). Gledajući cenu po kliku, TikTok ponovo nudi vrednost sa CPC-om koji je 30% jeftiniji. Korisnici TikTok-a su više angažovani i manje je verovatno da će napustiti platformu. Za razliku od Facebooka, Instagrama i Twittera koje korisnici “čekiraju”, TikTok se gleda sa dosta visokim “attention span” momentom. Takođe, TikTok oglašavanje utiče i na samu prodaju. Prema nedavnom istraživanju, 49% korisnika TikTok-a kupuje proizvod ili uslugu od brenda nakon što je videlo da se reklamira ili recenzira na platformi. Uzmite #TikTokMadeMeBuyIt kao primer njegovog uticaja. Neke studije su otkrile da se 73% korisnika TikTok-a oseća više povezanim sa brendovima koje su otkrili na TikTok-u nego na drugim platformama društvenih medija. Dakle, što se tiče prednosti, TikTok nudi ogromnu vrednost za oglašivače da svoj brend iznesu pred veoma angažovanu publiku. 

Želim, takođe, ovde da spomenem i prednost ranog usvajanja – oni brendovi koji se prvi budu reklamirali na TikTok-u će profitirati od same činjenice da su ispred konkurencije ali će i kao “early adopters” uživati u većem dosegu za manja ulaganja. Ovim putem pozivam brendove i agencije da nam se jave i da krenu sa pripremama za dolazak TikTok oglašavanja na vreme kako bi bili među prvima koji će se oglašavati na ovoj platformi i tako steći određene prednosti.

Kada govorimo o budžetima, u kojoj meri će uvođenje mogućnosti za oglašavanje na polovini godine uticati na već usvojene marketinške budžete brendova?

Mislim da će većina oglašivača testirati platformu sa nekim manjim iznosima u početku. S tim u vezi, očekujem da će doći do određenog prelivanja unutar postojećih budžeta. 

Na koji način TikTok omogućava brendovima kroz oglašavanje da preciznije targetiraju svoju ciljnu publiku?

Slično kao i na Meti, TikTok daje mogućnost targetiranja ciljne grupe prema interesovanjima, demografiji, ponašanju na platformi kao i custom audience/lookalike targetiranje.

Kako će agencija Orange Trail podržavati brendove u praćenju i analiziranju uspeha njihovih TikTok kampanja?

Bilo da je u pitanju znanje o pridržavanju smernica compliance politike oglašavanja ili deljenje saveta o najboljim praksama za kupovinu medija na TikToku, Orange Trail podržava svoje klijente tokom celog procesa.

Za koje druge platforme za oglašavanje Orange Trail pruža podršku?

Pored TikTok-a, Orange Trail ima partnerske ugovore sa svim ostalim glavnim platformama kao što su Meta, Google, Snapchat, X, Bing, Pinterest, Taboola i Outbrain. U mogućnosti smo da pružimo punu podršku u oglašavanju klijentima na svim navedenim platformama.

Kako vidite budućnost oglašavanja na TikTok-u u Srbiji i kako će uticati na broj brendova na ovoj društvenoj mreži?

Pre svega, očekujem da uvodjenje mogućnosti oglašavanja u Srbiji i regionu izazove veliko interesovanje brendova i agencija. Očekujem da će jedan značajan deo marketinških budžeta u budućnosti biti usmeren na TikTok kada izadjemo iz faze učenja i testiranja. Takodje očekujem da će pojava TikTok oglašavanja “probuditi” one brendove koji do sada nisu bili prisutni na ovoj platformi. Jednostavnost i prednosti TikTok oglašavanja, mogućnost kreiranja oglasa bez postojećeg TikTok naloga kao i aktivnosti konkurencije će učiniti da u budućnosti možemo očekivati povećan broj brendova na ovoj društvenoj mreži.

Izazovi su zapravo sjajni učitelji

Naslovnu stranu šestog broja krasi veliki intervju sa Milenom Đorić Gudurić, direktorkom Sektora za marketing i komunikacije AIK banke, koja govori o svojoj dosadašnjoj profesionalnoj karijeri, da li mladi treba da započnu karijeru u agencijama, šta se danas misli pod inovacijama, o položaju CMO u kompanijama, ali i o tome da li se rezultati danas jedino računaju.

Kako je započela Vaša karijera u marketingu? Jedna anegdota ili zanimljivost sa početka karijere?
Počelo je iz vrlo praktičnog razloga, kada sam shvatila da želim da počnem da radim i imam svoj novac. Zatim sam počela da razmišljam šta bih uopšte mogla da radim, jer sam tokom i nakon studija postepeno shvatala da je moja ideja o zanimanjima, za koja sam sticala akademska zvanja (novinarstvo i filmska & TV produkcija), zapravo bila različita od onoga što su ta zanimanja u stvarnosti. I onda, kao i uvek kada lutate, naletite na nešto što niste svesno ni tražili, a može da promeni tok vašeg života.

Do mene je došla knjiga “Glamorama” Bret Easton Ellis-a, koja mi je, bez obzira na kritički i satiričan prikaz sveta medija, marketinških agencija, selebritija, supermodela i konzumerizma, bila toliko zabavna da sam pomislila kako bih volela sve to da osetim na svojoj koži. Ubrzo sam počela da šaljem svoj prilično skroman CV na imejl adrese raznih agencija, dok jedna nije rekla – primljeni ste. I bila je to ljubav na prvi pogled, koja traje do danas, i ako je glamura bilo najmanje.

Da li je marketing Vaš dream job i zašto?
Definitivno jeste, pre svega, zato što sam u marketingu zaista pronašla način da izbegnem rutinu koja je upotpunosti suprotna mom karakteru, i priliku da mogu da stvaram sebe više puta, na više mesta, ispočetka.

Koji profesionalni izazov vam je bio najteži u karijeri i kako ste ga prevazišli?
Izazovi su, ma koliko veliki, zapravo sjajni učitelji, i to bih volela da shvate mladi ljudi koji kreću da se bave ovim poslom. Ljudski je neke stvari emotivno teže podnositi, naročito kada se sa njima susrećete po prvi put.

Na primer, trenutak kada sam prvi put morala nekome da komuniciram prekid radnog odnosa, za mene je to bio prvi zaista težak trenutak u poslu, pogotovo što se sa tim postupkom nisam upotpunosti slagala. Trebalo mi je dosta vremena da naučim da odvajam emotivno i racionalno, napravim balans između kompanijskih vrednosti koje neko nije ispoštovao, i naučim i sama da ih poštujem. Pokazalo se da, pored poslovnih znanja, kroz karijeru upoznajemo i neke strane svoje ličnosti za koje nismo ni znali da postoje.

Izazov su svakako bile i promene koje, u principu, volim. Posao sam menjala samo tri puta do sada i svaki put bilo je izazovno odlučiti se da odem kada osetim mogućnost nekog novog izazova, a da pri tom nisam nezadovoljna tu gde se nalazim, naprotiv. Veoma je važno prepoznati trenutak kada ste zakoračili u zonu komfora i kada je potrebno da iz nje iskoračite, da ne odustajete od svog daljeg razvoja i učenja zato što se negde osećate sigurno. I dok mi je bilo teško da napustim ono što mi je poznato, znala sam da je u isto vreme, bilo važno da upravo to uradim. U mom slučaju, što sam više razmišljala, često sam bila neodlučnija, tako da sam ovaj izazov najlakše prevazilazila tako što bih na kraju samo skočila.

Ko ili šta je najviše uticalo na Vaš profesionalni put?
Ljudi sa kojima sam radila. Dobar menadžer, koji zna svoj posao i bavi se svojim ljudima, vredniji je od bilo koje plate koju vam neko može dati, a da vas nakon toga nikada ne pogleda. Mislim da sam imala mnogo sreće sa ljudima sa kojima sam radila, jer su iz nekog razloga želeli i imali vremena da se bave samnom, da me inspirišu, ispravljaju, bodre i oblikuju. Svako je imao svoj stil i svaki od tih stilova bio je neprocenjiv u mom rastu. Neko od njih me naučio da budem brža u donošenju odluka, neko promišljenija, neko da budem fleksibilnija, neko da ne popuštam u ključnim trenucima, neko da ne shvatam stvari lično, neko je testirao granice mog strpljenja, neko me naučio da više cenim sebe, a neko da ne precenjujem sebe. Teorije se ponekad ne sprovedu u delo, praksa u marketingu se menja svakog dana, ali to kako razmišljate i pristupate stvarima se uči, i postaje baza koja se vremenom samo nadograđuje. Bilo bi mi drago da se ljudima koji su uticali na mene, danas dopada kako je sve to ispalo, i da su svesni koliko je svako od njih imao važnu ulogu u mom profesionalnom razvoju.

Na početku karijere radili ste u agenciji, a nakon nekoliko godina prelazite na klijentsku stranu. U kojoj meri vam je agencijsko iskustvo značilo nakon prelaska u kompaniju? Da li biste mladila savetovali put – prvo agencija, a nakon toga kompanija?
U mom slučaju agencijsko iskustvo bilo je ključno, jer je postavilo osnovu za sve dobro što je kasnije došlo. Mislim da neke perspektive nikada ne bih imala i verujem da se to vremenom i pokazalo i napravilo razliku. Imala sam priliku da radim sa sjajnim kreativcima i naučila to da cenim. Svesna sam koliko dobra ideja vredi i koliko daleko dobar agencijski tim može da vas odvede jednom kada postanete klijent.

Rad u agencijama se možda ne doživljava više kao nešto toliko “hot”, jer su se pojavile nove profesije, nova mesta za rad, mladi imaju početne plate do kojih je moja generacija, na primer, dolazila za tri do pet godina. Agencije, takođe, više nemaju budžete sa kojima bi mogle da priušte optimalan broj seniora u strateškim i kreativnim odeljenjima. Ali bez obzira na sve to, mladima koje ova industrija zanima, savetovala bih da krenu od agencije, jer je to sredina u kojoj cveta hiljadu cvetova, gde će upoznati ljude različitih profila, naučiti kako proces izgleda sa te strane, videti kako nastaje magija, i zapravo saznati da li sve to za njih uopšte predstavlja magiju.

Nakon toga, kada i ako pređu na stranu klijenta, učiće o celom tom procesu samo sa druge strane. Taj proces ide u dubinu, u razumevanje kako nastaju proizvodi i usluge, kolika je važnost procedura, kako se formiraju cene, kako se proizvodi testiraju, uspevaju ili propadaju, kao i kako se formiraju budžeti koji su potrebni za gore pomenutu magiju. Iako to nije mandatorno, oni koje smatram najpotpunijim profesionalcima, uglavnom su bili i na jednoj i na drugoj strani.

Godine 2022. osvojili ste priznanje Mark Awards u kategoriji Brand Innovator of The Year. Ko su danas inovatori u marketinškog industriji i kako ih prepoznati?
Ne bih rekla da se inovatori danas razlikuju od inovatora kroz istoriju. Okolnosti su različite, kao i mogućnosti, svakako, ali je način razmišljanja isti. Svaka inovacija došla je iz konkretne potrebe i osnovnog pitanja – kako. Kako rešiti problem, kako unaprediti servis, kako omogućiti dodatni benefit. Konkretno “kako” uvek je dolazilo iz istraživanja i osluškivanja potreba, radoznalosti, postavljanja gomile pitanja, razumevanja različitih pogleda na svet i razmene mišljenja. Nove ideje, nasuprot popularnom mišljenju, ne javljaju se ni od kuda. One su rezultat razmišljanja, iskustva i znanja, ali i hrabrosti da se pokrenemo i probamo nešto što pre nismo probali.

Dosadnjakovići, bubalice, entuzijasti, neustrašivi, zovite ih kako hoćete, ali to su inovatori.

Više od pet godina radili ste u kompaniji Mastercard gde ste vodili neke od najprepoznatljivijih i najnagrađivanijih projekata na tržištu. Danas ste na poziciji direktorke marketinga i komunikacija Aik banke. Kada govorimo o integrisanoj komunikaciji brenda sa ciljnom grupom – da li biste se pre opredelili za “nikad viđenu” inovativnu kampanju ili “siguricu” koja donosi dobar poslovni rezultat? Zašto?
Opredelila bih se i za jedno i za drugo. Oba pristupa su upotpunosti legitimna, a koji ćete izabrati zavisi od onoga šta je kompaniji, odnosno brendu, u tom trenutku potrebno.

Iako je od velike važnosti da u ovom poslu budemo kreativni, a ne da samo razumemo brojke i fanele, nikada ne smemo da zaboravimo da krajnji cilj našeg posla nije da budemo kreativni, već da koristimo kreativnost za postizanje određenog cilja. Iako ponekada ima oblik umetnosti i, pored raznih drugih alata koristi i umetničke, marketing ipak nije umetnost.

Isto važi i za inovativnost. Ne možete je juriti u svakom proizvodu i kampanji, i po svaku cenu. Da li je u suštini vašeg brenda da bude inovativan, kreativan ili da šokira? Ukoliko je odgovor “ne”, onda nije trenutak da na taj način pristupate kreiranju kampanje. Da li moramo pod hitno svi da počnemo da kreiramo kampanje uz pomoć AI-a? Ne moramo. Da li pre ili kasnije hoćemo? Svakako.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Nova Anno Domini kolekcija agencije Ovation zrači optimizmom

Petu godinu u nizu, agencija Ovation osmislila je internu kolekciju namenjenu timu, partnerima i klijentima, a ovaj put sa posebnim naglaskom na optimizam i unikatnost rada. Anno Domini MMXXIV kolekcija potpisana je naslovom Optimistic Breakfast Club, a za razliku od prethodnih, Know the Flow ili Ovation ft Lovers, ova ne sadrži odevne predmete, već nešto potpuno drugačije!

Nova kolaboracija ali i nova forma za nove, optimistične početke
Umetnica Olivera Klikovac dala je lični pečat ručno rađenom keramikom: motivi Optimistic breakfast club nalaze se na šoljicama za kafu, činijama za doručak, posudama za puter i tacnama.

Oplemenjeni delovima nove zbirke pesama „Spoticanja“, pesnikinje i kopirajterke Ovation-a, Mirjane Narandžić, ovi komadi su dobili su i svoj tekstualni izraz.

Ogroman uspeh hrvatskih agencija na Cannes Lions festivalu

REGION – Hrvatski kreativci sada poseduju čak šest kanskih lavova – prestižnih statua dodeljenih na najvećem svetskom festivalu kreativnosti Cannes Lions. Ugledni festival, koji se ove godine održava od 17. do 21. juna, agenciji Bruketa&Žinić&Grey dodelio je bronzanu nagradu za projekat Priča koja vrijedi svakog slova realizovan uz učešće Komunikacijskog laboratorija u kategoriji Print & Publishing, dok je Studio Tumpić/Prenc osvojio bronzu za projekat „Vrijeme je za tvoje vrijeme“ u kategoriji Design. Time hrvatski komunikatori, nakon stroge selekcije među najboljim projektima širom sveta, ove godine u Hrvatsku donose čak dva kanska priznanja.

„Ovo je zaista najveće postignuće u našoj karijeri. Iznimno nam je drago što smo dodatno doprinijeli stavljanju Hrvatske na mapu država u koje dolazi ova prestižna nagrada. Projekt ‘Vrijeme je za tvoje vrijeme’ poziva potrošača da uspori ritam života i da ga uskladi s vremenom potrebnim za proizvodnju vina kao što je Teran Barrique“, pojasnio je Anselmo Tumpić, kreativni direktor Studija Tumpić/Prenc, o svom projektu, koji je pre uspeha u Kanu osvojio niz priznanja na hrvatskom takmičenju kreativnosti IdejiX, regionalnom takmičenju BalCannes i drugim uvaženim međunarodnim takmičenjima.

Za agenciju Bruketa&Žinić&Grey ovo je već drugi kanski lav: „U ovoj kampanji nije riječ samo o tjestenini, niti o pjevanju tradicijskih pjesama. Ovo je kampanja koja govori o pripadanju i ljubavi: ljubavi prema svojoj obitelji, prijateljima i onom malom dijelu svijeta koji smatrate svojim“, naglasio je Nikola Žinić, voditelj nagrađene kampanje ispred agencije Bruketa&Žinić&Grey, te dodao: „Iza ove jednostavne, a genijalne kampanje stoji veliki tim. Držeći u ruci malu kutiju s točnim brojem slova jedne popevke osjećate pažnju koju smo joj pridali i tako materijalizirali krhkost baštine koja nam lako može izmaći ako ne brinemo o njoj.“

Podsetimo, četiri hrvatske agencije – Imago Ogilvy, Studio Sonda, EssenceMediacom i Bruketa&Žinić&Grey – ranije su za svoj kreativni rad osvojile kanske lavove, najprestižniju nagradu kreativne industrije globalno. Ovo je ujedno treća godina zaredom kako Cannes Lions prepoznaje kvalitet hrvatskih kreativaca i pozivanjem u svoj stručni žiri: prva predstavnica hrvatske kreativnosti u kanskom žiriju bila je Jelena Fiškuš 2022. godine, prošle godine u žiriranju kako Cannes Lionsa tako i takmičnja Cannes Young Lions iz Hrvatske učestvovali su Davor Bruketa i Damir Ciglar, dok su ove godine hrvatsku kreativnost u žiriju predstavljali Sean Poropat i Ivan Golubić, ujedno jedini predstavnici u žiriju iz cele regije.

Sve informacije o dodeljenim nagradama festivala Cannes Lions dostupne su na canneslions.com.

Click generacija i njihovi roditelji milenijalci

Deca rođena od 2010. i mlađa, rođena kad i Instagram, uronjena su u digitalni svet često i pre nego što prohodaju. Odrastajući na internetu tehnološki su veštija i od svojih roditelja, Milenijalaca, koriste engleske reči češće od starijih drugara kad su bili u njihovim godinama, psovke kao deo svakodnevne komunikacije, a ne kao uvrede, vole brendove i putovanja. Svesni su koliko je škola važna ali se zbog previše vanškolskih aktivnosti i sve češćeg spajanja online sve ređe spontano druže. Razumevanje ove, kako je u istraživanju nazvana, Click Generacije – jer sve dobijaju na KLIK, ključno je za uspeh bilo koje marketinške strategije pre svega zbog njihovog uticaja na roditelje, Milenijalce koji su jedna od najpoželjnijih ciljnih grupa mnogim brendovima, pokazalo je istraživanje koje su sproveli Direct Media United Solutions i agencija Ipsos Strategic Marketing.

Deca Generacije Click počela su da se rađaju 2010. godine kad je rođen Instagram, kad se pojavio prvi iPad i pametni telefoni. Neretko su prve susrete sa tehnologijom imali dok još nisu ni prohodali. Kako je pokazalo ovo istraživanje, na telefonu su od 1h do 4h dnevno, najčešće na TikTok-u, YouTube-u, Instagramu. Dečaci na YouTube i društvenim mrežama prate najviše sadržaj vezano za video igrice, dok su među devojčicama naročito popularni videi koji prikazuju šminkanje i skincare rutinu, plesne koreografije, slatki/smešne videe, kao i sadržaj koji prikazuje različite kreativne procese. Interesantan je podatak da je sadržaj koji prikazuje kuvanje privlačan i dečacima i devojčicama.

Na YouTube-u gledaju kratke klipove Youtube Shorts, slušaju muziku a najviše Desingericu, Crni Cerak, Breskvicu, Zeru i Voyage-a, Rastu, Henny-a, Coby-a, a kao i k-pop grupu Blackpink. Dok dečaci provode slobodno vreme igrajući video-igrice u kojima se puca kao i one sa horor tematikom, kao što je Fortnight, Brawlstars, Minecraft i Naruto, devojčice preferiraju manje agresivne video-igre: Pizza Ready, Match Masters, Subway Surfers itd. Najviše vole, ako mogu, da igraju igrice timski, online.

Ova deca su svesna značaja škole i dobrih ocena i imaju dosta organizovanih vanškolskih aktivnosti, ali najčešće nametnutih od strane roditelja. To su košarka, fudbal, odbojka, gimnastika, streljaštvo. Zbog toga sve manje vremena provode igrajući se i družeći spontano, u parkovima i na igralištima. Slobodno vreme vole da provode gledajući TV sa roditeljima, braćom u sestrama. Sa očevima gledaju sport, sa majkama serije a sa braćom i sestrama crtane filmove.
Njihovi roditelji, Milenijalci, i sami oblikovani u digitalnom svetu, dobro su “opremljeni” da se nose sa ovim složenostima Click Generacije. Ipak, i oni, kako je pokazalo istraživanje, imaju određene bojazni. Najveći strahovi roditelja su da će ova deca svet posmatrati kao ekran, da će se izgubiti stvarna, ljudska interakcija, socijalne veštine, interesovanje za druge sadržaje, ali i fizičko zdravlje. Zato im ograničavaju vreme na internetu, zabranjuju da budu na društvenim mrežama ili da kače slike ako su na njima. I dobro su ih upoznali sa opasnostima koje vrebaju na internetu.
S druge strane, roditelji Click Generacije shvataju da online zajednica ima i dobre strane jer je deca koriste i za razmenu informacija i ideja, za dopisivanje i dogovaranje o domaćim zadacima, da online vežbaju zadatke sa kurseva koje pohađaju. Na raspolaganju su im aplikacije koje rešavaju matematičke zadatke, kontrolni se vežbaju u virtualnim učionicama, a najmlađi online uče brojeve, slova i pesmice. Brzo dolaženje do informacija i samostalnost u sticanju znanja je generalno jedna od najvećih prednosti koje roditelji prepoznaju u digitalnoj eri.
Zbog čega je bilo važno sprovesti ovo istraživanje, objasnila je na panelu organizovanom ovim povodom Ljubica Vukčević, Head of Data Analytics and Insight Direct Media United Solutions.
“Kao i uvek, vođeni idejom da pružimo našim klijentima najbolje moguće razumevanje ciljnih grupa, koristeći kako 3rd party tako i 1st party podatke, ali i radeći na stvaranju sveobuhvatnih profila potrošača, želeli smo da ovim istraživanjem utvrdimo kakva su ta deca koja su još uvek u formativnoj fazi znajući da, dok se oni formiraju, formiraju i okvir u kojem će naši klijenti poslovati”, istakla je Ljubica Vukčević.

“Sa 2,5 miliona predstavnika Click Generacije koji se rađaju širom sveta svake nedelje, ovi mladi ljudi će biti najraznolikija i tehnološki najpismenija generacija do sada. Zahvaljujući tehnologiji, ova deca će probiti granice sveta kakvog poznajemo, živeće duže, penzionisati se kasnije i komunicirati brže u globalnom, tehnološki orijentisanom okruženju”, istakla je Irena Racković, Research Manager agencije Ipsos.