Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!
Naslovna Blog Stranica 8

Tim bilding kao komunikacijski alat

Više od izleta, manje od slogana – a važnije od oba!

Mnogo se priča o employer brandingu, kulturi kompanije, zadržavanju talenata, međuljudskim odnosima – ali vrlo malo se govori o tome šta zapravo povezuje ljude u timovima. Nije to zajednički projekat. Nije ni korporativni event. To je osećaj da pripadaš – i da te neko vidi kao osobu, a ne samo kao ulogu.

Tu dolazimo do tim bildinga. Ne onog “idemo da se provedemo pa sutra sve po starom”, nego iskustva koje je pažljivo osmišljeno da pošalje jasnu poruku: vi ste važni – kao ljudi, kao deo tima, kao deo priče. Ne kroz slogane – već kroz iskustvo.

Kao neko ko se godinama bavi organizacijom tim bildinga, gledam na to kao na komunikaciju u najautentičnijem obliku. Ne govorimo kroz fraze i slogane. Govorimo kroz poverenje. Kroz pogled. Kroz zajedničku tišinu. Kroz igre koje nisu samo zabava, već ogledalo odnosa. Zato dobar tim bilding mora da bude više od programa. On mora da bude poruka koju ljudi ponesu sa sobom – i u sebi.

Za neke kompanije, to je prilika da razbiju zidove između sektora. Za druge – način da zaposleni osete da nisu deo sistema, već deo zajednice. Za sve – to je prostor gde padaju maske, gde se brišu titule i gde možeš prvi put reći: “Nisam znao da je ova osoba ovakva.” I da ti to promeni doživljaj cele firme. Povezanost se ne može narediti – ali se može omogućiti.

Kompanije često traže originalnost, autentičnost, povezanost sa ciljnim grupama. A da bi se to desilo spolja – mora najpre da postoji iznutra. U vremenu u kojem se brendovi trude da budu “ljudskiji”, važno je ne zaboraviti – brend ne čine slogani, već ljudi koji ih žive. Zato tim bilding, kada je dobro osmišljen, nije trošak, već alat. Za povezivanje. Za poverenje. Za kulturu koja se ne deklariše – već oseća.

A šta ostaje kad sve prođe? Na kraju, ono što ostaje posle svakog tim bildinga nije program, nije lokacija, nije aktivnost. Ostaje ono što se teško meri, ali se duboko pamti – osećaj da si deo nečega.

Ako su ljudi otišli kući sa utiskom da su bolje upoznali kolege, da su se prvi put nasmejali sA nekim iz drugog sektora, ili da ih je neko saslušao bez prekidanja – to je uspeh. Ako se na sledećem sastanku neko oseti slobodnim da predloži ideju jer zna da će biti podržan – to je uspeh. Ako zaposleni kažu: “Ovako bi moglo da bude i svakog dana, ne samo na događaju” – onda znamo da nismo samo organizovali tim bilding, nego otvorili vrata za novu dinamiku u timu.

U takvim trenucima, tim bilding postaje mnogo više od događaja. Postaje mikro promena koja ima moć da utiče na makro odnose. Postaje tiho ali moćno sredstvo interne komunikacije. Postaje temelj kulture u kojoj ljudi ostaju jer osećaju da pripadaju – a ne zato što moraju.

I zato, ako već ulažemo u poruke koje šaljemo spolja, možda je vreme da više pažnje posvetimo i onim porukama koje šaljemo unutra. Jer firme ne grade ljudi koji su samo zaposleni. Firme grade ljudi koji se osećaju viđeno, vredno i povezano. A to počinje upravo tamo gde komunikacija postaje stvarna – u trenutku kad prestanemo da pričamo o timovima, i počnemo da ih stvarno gradimo.

Za Marketing mrežu tekst napisala:

Sara Muždalo, Account Executive, smartpoint adria

 

Kako da ne budeš još jedan skrol na TikToku?

U današnjem digitalnom marketingu postalo je jasno da je samo prikazati proizvod u nekom klasičnom, “oglas” maniru jednako kao da si se nekome uneo u facu na ulici – neprijatno im je i hoće što pre da te zaobiđu. Ekipa sa TikToka navikla je na sadržaj koji je zabavan, dinamičan, autentičan i interaktivan. Sa druge strane – u stanju su da nanjuše generičke i predvidive reklame tri skrola u napred. Zato, cilj je ispričati priču i rešiti problem sa kojim se publika može poistovetiti ili izazvati reakciju čovek-čoveku. Uneti ljudskost u ono što želiš da “prodaš” ili predstaviš.

Ljudi više veruju sadržaju koji deluje iskreno i prirodno. Ne žele reklamu – ali žele da ih nešto pogodi, da se nasmeju, da nešto nauče. I tu dolazi edutainment – sadržaj koji edukuje dok zabavlja. Ako ih ne pogađa ili ne zasmejava, onda mora od početka da ima jasan problem i rešenje za isti.

Brend koji zna sleng i koji ume da prenese korisnu informaciju na zabavan, lako svarljiv način je ovde u prednosti. Ljudi ne žele da uče, ali vole kada nešto nauče spontano. Ne žele da kupuju, ali vole kada nešto izgleda kao rešenje svih njihovih slatkih muka. Ne žele reklamu, ali vole kad neko ima rešenje za problem koji imaju svakodnevno. Edutainment je mesto gde se te stvari spajaju. To je kada promovišeš kreme za lice kroz “Ako ti je lice otečeno ujutru, prestani da radiš ove tri stvari” i ubaciš kremu za lice na kraju. Poenta nije da prevariš ljude da kupe – poenta je da njihovu pažnju koja nije darežljiva zadržiš duže od tri sekunde.

Ako želiš da prodaš hemijsku – napravi video kako hemijskom ispisuješ reči “Koja je najduža reč na svetu” i u 20 sekundi nauči gledaoce i nateraj ih da je ponove naglas. Daj im znanje kroz interakciju. Na kraju plasiraj proizvod kroz šalu – uz ovu hemijsku možete da napišete tu reč 20.000 puta.

Ako prodaješ obuću – ispričaj priču o čoveku sa najvećim stopalom i onda uporedi cipelu sa svojih polica sa veličinom njegovog stopala.

Ako si banka – objasni inflaciju dok se kotrljaš niz brdo ili stojiš na jednoj nozi. Spoji nespojivo.

Kroz edukaciju zapravo vodiš nekoga do kupovine, bez da mu išta direktno prodaš. U formatu koji izgleda kao običan TikTok, korisnik saznaje nešto korisno, pametno, zabavno – i onda u istom videu, nenametljivo, saznaje i da tvoj brend ima rešenje. To je emocionalno sidrenje proizvoda u svakodnevni problem.

Plaćene reklame na TikToku i dalje imaju svoju funkciju, ali samo ako su savršeno prilagođene estetski i sadržajno za tu platformu. Ako deluju kao native sadržaj i ako imaju dobar storytelling, mogu raditi odlično. Ako izgledaju kao klasičan spot sa TV-a – bolje daj novac na reklamu u lokalnim novinama. Creator-first pristup danas dominira – bolji je jedan dobar video sa mikroinfluenserom, nego deset genijalno montiranih reklama koje će svajpovati brže nego što si trepnuo. TikTok algoritam više ne mari za broj pratilaca – meri se vreme gledanja, engagement, komentari, dužina zadržavanja. Sve je u zadržavanju pažnje i vraćanju korisnika po još. Zato se storytelling i ljudski, relatable sadržaj vraćaju u centar digitalnog marketinga.

Ljudska rasa je odlična u prepoznavanju obrazaca – to je između ostalog i razlog zbog kojeg smo bili tako dobri lovci, ali… Kakve veze lov ima sa ovim? Kompanije, brendovi, influenseri – svi su oni plen, a osoba koja lajkuje, svajpuje i šeruje – to je lovac. Lovac na korporativni lingo, isforsirane reklame i manjak iskrenosti. Kada nanjuši bilo šta od toga, potreban je delić sekunde da nestanete u moru svajpova.

TikTok ne nagrađuje brend koji je najbogatiji, već onaj koji je autentičan, relatable, koristan i koji zna kako da ti brzo objasni suštinu ili još brže da te nasmeje.

I to je najlepša stvar u ovom poslu: svi imamo jednaku šansu – ako znamo da zaintrigiramo, edukujemo i zabavimo. To je nova osnova marketinga. Sve ostalo je samo – još jedna reklama.

Za Marketing mrežu tekst napisao:
Dobrica Cvetković, content creator supervisor, smartpoint adria

Zašto je vašem brendu potreban podkast?

Daleko od toga da su podkast formati nešto novo na našem tržištu, ali činjenica je da su upravo tokom poslednjih nekoliko godina doživeli renesansu. A, kako ponovno rođenje i nalaže, “sezona 2” donela je neke novine – upliv brendova u ovu priču i to ne kroz klasična sponzorstva kakva smo do sada poznavali, već kroz ravnopravno učešće u kreiranju ovakvog tipa sadržaja. Jednostavnije rečeno – i brendovi su počeli da pokreću podkaste.

Moraću da iznesem još jednu činjenicu – veštačka inteligencija zaista jeste poljuljala tlo (digitalnom) marketingu i koliko god nam ona olakšavala svakodnevne zadatke, sve nam je jasnije da naše pojedine uloge polako prestaju da budu važne, relevantne i potrebne. U tom smislu, podkast jeste “big deal” i nikako ga ne smemo percipirati kao “samo još jedan trend”.

Za kreiranje podkasta i dalje je potrebno da imamo “stvarnu” osobu koja će osmisliti i organizovati celokupan projekat (okej, AI će možda biti od pomoći u nekim segmentima), koja će razgovarati sa drugom “stvarnom” osobom i upravo kroz taj autentičan, ljudski razgovor preneti željenu poruku, izgraditi poverenje, povećati vidljivost, postati autoritet u industriji… šta god da želite da postignete.

Samo – potrebna vam je dobra podkast strategija.

Ona će vam omogućiti da doprete do različitih ciljnih grupa – bilo da su to poslovni lideri, entuzijasti ili široka publika, podkasti se slušaju u pokretu, što ih čini dostupnim i “engaging” sadržajem.

Kreiranjem podkasta vi zapravo kreirate dugotrajan i vredan sadržaj – epizode ostaju relevantne i mogu se slušati bilo kada, što povećava njihov marketinški domet.

I naravno, podkast vam omogućava da ispričate priču svog brenda na prirodan, pitak, zanimljiv način, kroz teme koje ljude zaista interesuju, a ne kroz agresivne reklame zbog kojih zapravo možete postići kontraefekat. To nikako ne želimo, zar ne?

Sa činjenica prelazim na priznanje – u početku zaista nisam smatrala sebe ciljnom grupom za podkaste. Doduše, možda je to zbog mog poremećaja pažnje kako volim da nazivam svoju potrebu da radim sto stvari u isto vreme – nisam mogla da se fokusiram i slušam koliko god da me je tema interesovala.

Međutim, onog trenutka kada sam ušla u tu priču, kada sam počela da osmišljavam koncepte, pišem scenarije, kontaktiram sa bezbroj različitih ljudi koje smo ugošćavali, kontrolišem postprodukciju, shvatila sam da zapravo volim podkaste! Pored slobode i kreativnosti koje ovakav projekat omogućava, tu su i precizna organizacija koju lično obožavam, ali i momenat da se bavim nečim što je blisko onome što sam studirala, a to je novinarstvo. Što bi se reklo “a match made in heaven”.

(Ukoliko sam vas zainteresovala za kreiranje podkasta, a potrebna vam je pomoć oko ideje i realizacije, smartpoint ekipa je tu za vas!)

Da zaključim. Podkast vam, kao brendu, definitivno može dati veću vrednost. Jer istina je – želimo kvalitet, želimo poentu, želimo svrhu, želimo da konzumiramo sadržaj koji nas istinski bogati, koji nam koristi, koji nas nečemu uči. Sve ovo možete postići pričanjem priče na malo drugačiji i dublji način. A i znate šta? Ako ništa drugo, makar ćete uživati u procesu i upoznati neke mnogo zanimljive ljude! Nikad se ne zna…

Za Marketing mrežu tekst napisala:
Ivana Tomić, brand specialist, smartpoint adria

AikBank: hrabra transformacija za novo doba

AIK Banka je danas uspešno završila poslednju u nizu akvizicija i pripojila je Eurobank Direktnu. Na taj način, ova banka je postala treća po veličini u Srbiji i ujedno je lansirala i svoj novi vizuelni identitet pod imenom AikBank.

AikBank je ime novog brenda iza koga stoji višedecenijska tradicija uspešnog poslovanja u Srbiji. U korenu promene je spremnost i sposobnost da se banka razvija u skladu sa vremenom i svojim ambicijama za širenjem u regionu, a strateški i dugoročno i na tržištima van regiona.

Kao banka koja je posvećena razumevanju svojih klijenata, AikBank želi da im pruži još dostupnije, efikasnije i intuitivnije bankarske usluge. Snažan fokus je na digitalnim rešenjima, personalizovanim finansijskim ponudama i inovativnim servisima osmišljenim tako da podrže aktivan stil života klijenata – od brzih mobilnih plaćanja do fleksibilnih kreditnih mogućnosti prilagođenih potrebama korisnika savremenog doba.

Upečatljiv novi vizuelni identitet
Novo ime AikBank prati i novi logo i vizuelni identitet, u čijem kreiranju je učestvovala prestižna londonska agencija Prophet.

Novi identitet je spoj najboljih vrednosti tradicionalnog i savremenog bankarstva i predstavlja nadogradnju poverenja svim onim što digitalizacija i nove tehnologije donose.

AikBank prelazi sa dosadašnje zelene boje na kombinaciju tamno plave, kao boje poverenja, i dinamične svetlo plave, koja dodatno ističe digitalnu komponentu i savremeni pristup bankarstvu, uz detalje u crvenoj boji. Novi vizuelni identitet simbolizuje pouzdanost, stabilnost i tehnološki napredak, čime se jasno komunicira strateški pravac banke ka digitalnoj budućnosti.

„Novi identitet banke je omaž istoriji i rastu kroz koji smo prošli i na koji smo ponosni, a ujedno omogućava univerzalniji i globalniji pristup u budućnosti, kako bismo postavili temelje za što lakšu prepoznatljivost brenda i njegovu primenu, kroz tradicionalne i kroz savremene kanale komunikacije. Novi simbol Banke (wayfinder) – je moderna verzija putokaza i predstavlja posvećenost najboljem korisničkom iskustvu za klijente, obećanje agilnosti, razumevanja i podrške u različitim životnim situacijama i što lakšem snalaženju u dinamičnom svetu finansija, bez obzira na to da li se radi o starijoj ili mlađoj populaciji,“ istakla je Milena Đorić Gudurić, direktorka Sektora za Marketing i komunikacije, AikBank.

„Veliki je izazov pronaći način da brend u isto vreme bude prepoznatljiv i relevantan. Naše partnerstvo sa AikBank za rezultat ima nov identitet koji balansira nasleđe snage i stabilnosti ovog brenda sa hrabrom i svežom vizijom sopstvene budućnosti, a sve vreme se fokusira na ono što je najvažnije – na klijente banke,“ rekao je Greg Finli, kreativni direktor agencije Prophet.

Nakon spajanja, AikBank klijentima na raspolaganje stavlja poslovnu mrežu od 150 filijala i 550 bankomata u 54 grada Srbije, kao i mogućnost da koriste digitalne servise kao što su eBanking, mBanking i mobilni novčanici. AikBank nastavlja sa investicijama u digitalizaciju i proširenje ponude finansijskih rešenja koja prate savremeni životni stil. Kao deo regionalne AikGroup, jedne od najbrže rastućih bankarskih grupacija u Jugoistočnoj Evropi, banka ostaje posvećena pružanju usluga koje spajaju sigurnost tradicionalnog bankarstva sa inovativnim digitalnim rešenjima.

Barbara Grabiwoda je nova Chief Commerce Strategy Officer Publicis Groupe CEE

Publicis Groupe Central & Eastern Europe (CEE) dobila je izvanredno pojačanje dolaskom Barbare Grabiwoda-e na poziciju Chief Commerce Strategy Officer.

Barbarini prioriteti u ovoj novoformiranoj ulozi biće usmereni na vođenje razvoja i implementacije Commerce i Retail media strategija na ključnim tržištima centralne i istočne Evrope, kao i na jačanje posvećenosti Publicis Groupe CEE ka inovacijama, integraciji i rastu klijenata u komunikacionom okruženju koje se dinamično razvija.

Ovo uključuje povezivanje Retail media i Commerce sadržaja, content inovacije uz podršku veštačke inteligencije, skaliranje proizvoda i usluga, razvoj HUB-ova, podsticanje rasta i inovacija kod klijenata, kao i poboljšanje skalabilnosti za ključne Retail klijente koji posluju na više tržišta.

Iskusna liderka u oblasti Commerce poslovanja i inovacija u sadržaju

Barbara donosi bogato iskustvo u oblasti Commerce strategije, digitalne transformacije i skalabilne produkcije sadržaja. Do skoro je bila Chief Strategy Officer u PXP / Publicis Production, revolucionarnog rešenja koje spaja tehnologiju i marketing, i omogućava bržu i personalizovanu produkciju sadržaja. Tu je igrala ključnu ulogu u oblikovanju e-Commerce i Product strategija, podsticanju inovacija i jačanju saradnje među timovima.

Tokom svog višedecenijskog iskustva na strani klijenata, Barbara je bila na vodećim pozicijama u kompanijama LOT Polish Airlines, Alior Bank i Tchibo, gde je uspešno kombinovala biznis i marketing znanja kako bi pokrenula digitalnu transformaciju.

Vodeće ideje i doprinos industriji

Pored svoje izvršne uloge, Barbara je takođe liderka u kreiranju AI generisanog sadržaja. Protekle 2024. godine, bila je autorka Supercharging Content Production with GenAI: Turning Buzzwords into Scalable Practices – A Cross-Sector Analysis, istraživanja o uticaju veštačke inteligencije na efikasnost i optimizaciju kreiranja sadržaja.

Barbara je doktorirala na Warsaw School of Economics, gde je njeno istraživanje o ponašanju generacije Z u kupovini proglašeno kao najbolja doktorska teza godine. Pored toga, Barbara je predavač na vrhunskim poljskim univerzitetima i autorka knjige The Economics of Digital Shopping in Central & Eastern Europe (Cambridge Universiti Press, 2022).

Komentarišući pojačanje, Maria Tudor, Chief Operating Officer Publicis Groupe CEE, rekla je: „Barbarino imenovanje naglašava našu posvećenost izgradnji najsavremenijih strateških kapaciteta, Commerce i retail medija u CEE regionu. Ona donosi izuzetnu viziju, podrobno znanje iz industrije i dokazanu sposobnost pokretanja transformacije. Uvereni smo da će pod njenim vođstvom, naša strateška ponuda nastaviti da se razvija i pruža značajne rezultate našim klijentima.”

Barbara Grabiwoda je dodala: „Uzbuđena sam što ću prihvatiti ovaj novi izazov u Publicis Groupe CEE i što ću nastaviti da pokrećem inovacije koje spajaju znanja iz biznisa, Contenta i tehnologije. Kako tržište nastavlja da se razvija, mi smo ti koji imaju neverovatnu priliku da oblikujemo budućnost za svoje klijente, kreirajući integrisana rešenja zasnovana na podacima i veštačkoj inteligenciji.”

Balans i kombinacija tehnika i pristupa su ključni u komunikaciji velikih sistema

0

Intervju sa Stefanom Despotovićem, direktorom PR Centra NIS-a

Da li PR danas mora da bude brži i proaktivniji više nego ikada ranije?

Digitalizacija i novi mediji su ubrzali protok informacija, pa je i PR (ili bi trebalo da je) brzinu komunikacije prilagodio ovim promenama. Proaktivna komunikacija omogućava kompanijama da upravljaju narativom, a ne da dozvole da se javni diskurs formira bez njih i da prosto budu objekat. Brzina komunikacije znači i veću i pravovremenu prisutnost u medijima, kao i bržu interakciju na digitalnim kanalima komunikacije. Ipak, iako je razvoj tehnologije, naročito social media platformi inicirao potrebu za informacijama u realnom vremenu i vest je „bajata“ posle pet minuta, ne sme se nužno podleći ni tom pritisku brzine jer neke teme, vesti i informacije zahtevaju vreme, promišljanje, usaglašavanje.

Generalno, možemo ponoviti da je za velike sisteme, odnosno korporacije koje posluju u tradicionalnim biznisima, najbolji recept za uspešnu komunikaciju mudro i umereno kombinovanje klasičnih PR tehnika i saradnje sa medijima sa svim benefitima i prednostima koje su doneli razvoj digitalnih tehnologija, komunikacija na društvenim mrežama i multimedija. Takav balans i kombinacija tehnika omogućavaju nam, ne samo da zadržimo postojeći nivo uspešnosti komunikacije, već i da proširimo publiku kojoj se obraćamo, a da pritom ni u jednom trenutku ne zapostavimo našu bazu koju čine sektorski novinari i tradicionalni mediji.

Kako su se mediji promenili u poslednjih deset godina i kako je to uticalo na ulogu PR-a?

Promenili su se potpuno. Mediji su, zahvaljujući novim tehnologijama, postali brži i interaktivniji. I brojniji. Ali, više nije reč samo o medijima, dobar PR mora imati na umu i sadržaj koji se distribuira na društvenim mrežama i gde nema jasno definisanih pravila i kodeksa. Ova promena zahteva drugačiji pristup – brže reagovanje, stalnu spremnost na neželjene scenarije, transparentnost i sposobnost da se komunicira gotovo u realnom vremenu. Ipak, bazične stvari uvek ostaju iste – kreiranje kvalitetnog tematskog okvira koje zavređuje pažnju javnosti.

Zašto su neke tradicionalne kompanije i dalje previše „zatvorene“ kada je u pitanju komunikacija? Ako ćutimo, da li to znači da se kriza ne dešava?

Neke industrije su tradicionalne i njihova „zatvorenost“ ne mora nužno da znači skrivanje ili tajnovitost. Brzopletost nije samo loša kada je reč o bezbednosti radnih procesa, već često to može biti slučaj i u komunikaciji. Odgovorne kompanije moraju dobro da odmere svoje reči i saopštenja jer su kao najveće ujedno i primer ostalima, pa to važi i za javnu reč. Naravno, ćutanje u kriznoj situaciji nije dobro rešenje, ali se u takvim slučajevima svaka reč mora odmeriti, a svi podaci koji se iznose u javnost najpre dobro proveriti. Sa druge strane, nepotrebno oklevanje u krizi samo može dovesti do jačanja spekulacija i narušavanja poverenja. Transparentnost i pravovremena komunikacija su ključni faktori za upravljanje kriznim situacijama i očuvanje reputacije. I opet, balans i kombinacija tehnika su i ovde ključ.

Koliki je danas pritisak javnosti i medija kada je u pitanju transparentnost i komunikacija? Da li je povećana transparentnost danas prednost ili dodatni izazov?

Pritisak je veći nego ikada, jer se i informacije prenose brže nego ikada i dostupne su na velikom broju kanala. I to je dobro, jer to sada moraju imati na umu i ljudi koji rade u core biznisu u korporacijama, a ne samo sektori komunikacija. Od PR profesionalaca se očekuje da reaguju brzo i profesionalno i u takvim okolnostima, a transparentnost u komunikaciji može biti i prednost i izazov – ako se sprovodi strateški, onda je na strani PR profesionalaca. S druge strane, ukoliko nije adekvatna, može otvoriti prostor čak i za kriznu komunikaciju ili iritirati zaposlene. Ključ je i ovde u balansiranju.

Kako se PR menja u eri kada su influenseri i direktna komunikacija sa potrošačima jednako važni kao i tradicionalni mediji?

Dobar PR pre svega zna kome se obraća i ko mu je publika. Tako se sada i strategije PR kampanja ne zasnivaju samo na obraćanju medijima, već na integrisanom sadržaju za sve kanale komunikacije koji su im važni. Odnosno, odavno se više ne razmišlja samo o upitu medija. Ali, jedna stvar se ne menja. To je potreba da imamo dobar kontent koji će javnosti biti prezentovan na način koji će konzumenti zapamtiti i razlikovati od sadržaja drugih kompanija ili brendova. PR ima tu prednost, ili manu, da svi moraju da budu podjednako važni i niko nema ekskluzivitet u tretmanu i plasmanu informacija. Ali se forma i način pristupa razlikuju kod pomenutih ciljnih javnosti. Jednoj grupi se pristupa formalnije, putem saopštenja, pres tura, neposrednim kontaktom i sa određenim povodom, dok drugi sami iniciraju povode za komunikaciju. Kako već rekoh, balans i mudra kombinacija pristupa i tehnika.

Foto: Nebojša Babić

 

Izašao deveti broj Marketing mreža magazina, na naslovnoj strani Milan Perić

Izašao je deveti broj Marketing mreža magazina, na preko 110 stranica najkvalitetnijih intervjua i autorskih tekstova.

Naslovnu stranu devetog broja krasi veliki intervju sa Milanom Perićem, Marketing and Communications Director u kompaniji Carlsberg Srbija, koji je govorio o svojoj dosadašnjoj profesionalnoj karijeri, o osvojenom Mark Awards priznanju 2023. godine, promenama u navikama potrošača, novom brendu Battery u portfoliju Carlsberg Srbija i brojnim drugim temama.

U ovom broju izdvajamo i Nova era ritejla – specijalni dodatak o novom talasu ritejl industrije, koji je kreiran uz podršku kompanije MPC Properties.

Takođe, čitajte o najnovijim medijskim trendovima u specijalnom dodatku Beyond Screens: Media 2025.

Ne propustite da pročitate i intervjue i autorske tekstove kolega iz kompanija i agencija iz celog regiona – MPC Properties, NIS, Carlsberg Srbija, Salveo, AdMixer Media, BB Trade, UM SEE, Futura DDB, CTA Komunikacije i mnogih drugih.

Izdvojili smo za vas i šest kampanja koje su, po izboru naše redakcije, obeležile Q1 2025. godine, a razgovali smo i sa istaknutim stručnjacima o tome koliko se daleko čuje glas advertising industrije.

Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Admixer Media: Nove mogućnosti za tržište digitalnog oglašavanja

Nedavno u Beogradu održan je ekskluzivni događaj koji je organizovala kompanija Admixer Media, uz učešće predstavnika kompanije Google. Na događaju je predstavljen Program prodajnog predstavnika za Google Ads, a prisustvovali su mu vodeći stručnjaci u oblasti digitalnog marketinga, predstavnici kompanija i lideri u industriji.

Učesnici su imali mogućnost da istraže najnovije digitalne trendove, inovativna rešenja u oglašavanju i strategije koje pokreće AI. Eksperti iz kompanija Google i Admixer Media razmenili su informacije o ključnim aspektima digitalne transformacije i budućnosti oglašavanja u Srbiji.

Google Media Sales Representative i digitalno oglašavanje u Srbiji

„Verujem da će godine koje dolaze oblikovati način našeg poslovanja. AI već transformiše marketing – od strategije do kreativnosti i alatki koje koristimo” navela je Irina Overko, glavni strategijski direktor u kompaniji Admixer Advertising. „Ovaj period je izuzetno važan za kompanije i njihovo učenje, prilagođavanje i pripremu za rast. Kao zvanični prodajni predstavnik za Google Ads u Srbiji, Admixer Media, deo kompanije Admixer Advertising, sa zadovoljstvom podržava kompanije tokom tog perioda. Nudimo besplatnu podršku, ekskluzivne alatke i resurse prilagođene izazovima na tržištu. Naša misija jeste da spojimo globalne inovacije i lokalnu ekspertizu, osnažujući kompanije da maksimalno iskoriste svoj potencijal i napreduju.”

Mojca Rožac, globalni direktor za razvoj programa u kompaniji Admixer Media, predstavila je program Google Media Sales Representative, naglašavajući njegovu ulogu strateškog partnera za kompanije u cilju maksimizacije njihovih rezultata sa Google Ads. Ona je objasnila da program nije konkurent agencijama, već da ih dopunjuje, pružajući besplatan pristup optimizaciji kampanje, namenskoj lokalnoj podršci i strateškom konsaltingu. Nudeći te resurse, program Media Sales Representative pomaže kompanijama na tržištu Srbije da postignu uspeh koji se može izmeriti, osiguravajući da one ostanu na čelu digitalnog okruženja koje se stalno menja.

Suzanne Claassen, generalni direktor za Centralnu i Istočnu Evropu u kompaniji Google, govorila je o partnerstvu sa kompanijom Admixer Media. Program Media Sales Representative je osmišljen tako da ojača i proširi prisustvo kompanije Google, čineći njena rešenja dostupnijim klijentima i agencijama, pomažući im da razvijaju poslovanje uz lokalnu podršku. Admixer Media će pružati poboljšanu lokalnu podršku, upotrebljavajući svoju stručnost kako bi koristila kupcima na tržištu i dodatno ojačala ekosistem digitalnog oglašavanja u regionu.

Uloga AI u poslovanju i marketingu

U današnjem digitalnom svetu koji se brzo razvija, pristup najnovijem znanju i najsavremenijim tehnologijama igra ključnu ulogu u poslovnom uspehu. Upravo zato je prvi događaj kompanije Admixer Media u Srbiji posvećen jednoj oblasti koja se najbrže razvija – veštačkoj inteligenciji i njenom uticaju na poslovanje i društvo. 

AI više ne predstavlja samo alatku već i moćnu tehnologiju koja oblikuje budućnost. Ona već čini gradove čistijim, medicinu preciznijom, a klimatske strategije delotvornijim. A to je samo početak. Suzanne je naglasila da Google smatra AI trećim tehnološkim talasom nakon interneta i mobilnih tehnologija, sa potencijalom koji se proteže mnogo dalje od slučajeva konvencionalne upotrebe. 

Govoreći dalje o ovoj temi, Angelos Galanakis, regionalni menadžer za strateška partnerstva sa agencijama u kompaniji Google, podelio je informacije o tome kako Google AI transformiše marketing i oglašavanje, čineći ih personalizovanijim i efikasnijim. On je objasnio kako vizuelna pretraga i alatke AI pomažu brendovima da angažuju publiku u svakoj fazi prodajnog levka, naglasio važnost stvaranja potražnje kroz kampanje za generisanje potražnje i naveo upotrebu Performance Max i Google Search AI za podsticanje prodaje i generisanje potencijalnih klijenata. On se takođe usredsredio na ulogu kreativnosti u oglašavanju. 80% marketinških stručnjaka smatra kreativni kvalitet ključnim za delotvornost marketinga. Google AI nudi rešenja koja omogućavaju brendovima da unaprede vizuelne sadržaje: Flip Video za prilagođavanje formata, Product Studio za rad sa slikama i Dream Screen za kreiranje profesionalnih video-zapisa.1

Artur Mosiak, menadžer za razvoj strateških partnerstava u kompaniji Google, razmatrao je važnost AI u marketingu na osnovu podataka. Uzimajući u obzir nelinearne i višekanalne interakcije sa klijentima, praćenje putem kolačića, kao i rastuće zahteve za zaštitom podataka i privatnošću, od ključne je važnosti kreirati celokupno korisničko putovanje koristeći rešenja koja poštuju privatnost. Ključne alatke kao što su Google Tag, Consent Mode i Enhanced Conversions osiguravaju precizno praćenje i optimizaciju, čak i sa ograničenim podacima. Ove tri karakteristike su fundamentalne. Ako ih ne koristite, propuštate značajnu priliku. Naprednija rešenja, kao što su Enhanced Conversions for Leads i Customer Match, pomažu u povezivanju onlajn i oflajn konverzija, preciznijem ciljanju i poboljšanju delotvornosti kampanje, uz održavanje privatnosti korisnika. 

Tržišni trendovi i saznanja: Search Advertising, YouTube i Online Shopping u Srbiji

Digitalna transformacija u Srbiji uzima maha, preoblikujući ponašanje potrošača i tržište e-trgovine. Jelena Savić, specijalista za proizvode, i Nebojša Nikolić, tim lider specijalista za proizvode u kompaniji Admixer Media, predstavili su ključne digitalne trendove i saznanja u Srbiji.

U poslednja tri meseca više od 51,8% korisnika interneta je kupovalo onlajn. Ipak, 24,2% korisnika i dalje nikada nije kupovalo onlajn, što predstavlja mogućnost da kompanije privuku nove klijente i prošire tržište.2

Pretraživači su i dalje dominantan kanal za otkrivanje proizvoda, jer se 83% kupaca u Srbiji oslanja na Google, što je mnogo više od preporuka prijatelja (74%) i onlajn recenzija (60%).3 

YouTube takođe igra ključnu ulogu u digitalnom oglašavanju. Platforma je dostigla preko 4,5 miliona ljudi u Srbiji starijih od 18 godina u maju 2024, kada je prosečna osoba dnevno gledala preko 45 minuta YouTube-a.4 Pored toga, YouTube predstavlja moćnu alatku za generisanje potražnje: dva puta je veća verovatnoća da će korisnici otkriti nove brendove na platformi YouTube nego na društvenim medijima, a 86% odmah postupa nakon što otkrije proizvod kroz YouTube ili Google.5

Mila Dimitrijević iz kompanije Admixer Media, zajedno sa Aleksandrom Marićem i Nikolom Milanovićem iz kompanije SmartWeb, pokazala je kako Google Ads Performance Max (PMax) delotvorno generiše visokokvalitetne potencijalne klijente za Jaram Resort, luksuzni kompleks čije se otvaranje očekuje 2026. Primenom strategija dna prodajnog levka, tim se usredsredio na publiku sa velikim namerama i optimizovao je učinak kampanje pomoću Performance Max kompanije Google. Unapređenje segmentacije publike i optimizacija daljih ključnih reči omogućila je timu da postigne 28.000 klikova, 427 konverzija, stopu konverzije od 1,37%.6

Događaj je završen panel diskusijom „Budućnost digitalnog oglašavanja u svetu koji pokreće AI” koju je moderirao Nenad Milić, direktor za Srbiju u kompaniji Admixer Media. U radu panela su učestvovali Igor Grmuša, direktor marketinga u kompaniji Planeta Sport; Srđan Miodragović, direktor marketinga i osnivač agencije Cloud Media, i Ratko Đurđević, stručnjak za medije u kompaniji Orion Telekom. Eksperti su razgovarali o transformativnom uticaju AI na digitalno oglašavanje, sve većoj važnosti strategija u kojima je najvažnija privatnost i tekućoj evoluciji Google Ads.

Tokom panel diskusije došlo je do interaktivne sesije u kojoj su učestvovali i gosti događaja. Kada im je postavljeno pitanje o tome kako se kompanije prilagođavaju zahtevima u pogledu privatnosti podataka koji se menjaju, gosti su odgovorili da je najznačajniji izazov za kompanije bio izgradnja kvalitetne infrastrukture za podatke „first-party” (2,78 poena). Druge poteškoće uključuju usklađenost sa globalnim propisima (1,33 poena) i prilagođavanje modela merenja i atribucije (1,09 poena), dok je precizno ciljanje publike predstavljalo najmanju poteškoću (0,33 poena). 

Što se tiče izgleda za rad sa Google Ads tokom 2025. godine, gosti su naglasili plan od 72% za ulaganje u AI i automatizaciju, što ukazuje na prelazak poslovanja na upotrebu modernih tehnologija u cilju unapređenja delotvornosti reklamnih kampanja. Pored toga, 53% respondenata vidi razvoj metoda analitike i merenja kao ključni fokus, dok 42% ima za cilj da poboljša svoje napore kroz kreativne formate, uključujući video sadržaje.

Nakon zvaničnog dela programa, učesnici su nastavili sa povezivanjem u neformalnoj atmosferi, razmenjujući iskustva i razgovarajući o saradnji u budućnosti.

Program prodajnog predstavnika za Google Ads u Srbiji predstavlja važan korak za industriju digitalnog oglašavanja u zemlji. Omogućava lokalnim kompanijama pristup naprednim globalnim alatkama i tehnologijama koje podržavaju njihov rast. Na događaju je naglašeno da će kompanije spremne da prihvate promenu, delotvorno koriste podatke i integrišu AI u svoje strategije biti bolje pozicionirane za uspeh na tržištu.

Prebacite svoje poslovanje na sledeći nivo — kontaktirajte Admixer Media danas i hajde da rastemo zajedno! 

Izvori:

  1. Marketing Week/Kantar, The Language of Effectiveness, 2023.
  2. Statistical Office of the Republic of Serbia, “Use of information and communication technologies in the Republic of Serbia, 2024”, February, 2024., CATI, 2800 individuals, retrieved from Ecommerce Association of Serbia report.
  3. Ecommerce Association of Serbia, CAWI, sample – 3,537; TARGET POPULATION – Internet shoppers: all internet users who use e-commerce. The research was conducted between June 28 and July 17, 2023.
  4. YouTube Internal Data, May 2024.
  5. Google/Ipsos, Video & Social Ad Impact Study, July 2023-August 2023
  6. YouTube VRC Campaign Meta Analysis, Global, Oct 2019 – Feb 2021. Data from n=33 video experiments, 2
  7. Google Ads data, Global, 2023. 

eBook: Unutar TikTok mašinerije

U okviru platforme ADukacija, Marketing mreža, u saradnji sa agencijom SmartPoint Adria i članovima radne grupe za TikTok i unapređenje saradnje sa influenserima, kreirala je peti po redu eBook pod nazivom „Unutar TikTok mašinerije“.

U okviru ovog eBooka možete da pronađete najnovije rezultate istraživanja na temu kako brendovi koriste TikTok. Marketing mreža sprovela je ovo istraživanje u januaru 2025. godine na uzorku od 287 kompanija koje posluju na tržištu Srbije i regiona.

Pored istraživanja, pročitajte i autorske tekstove članova radne grupe, kao i konkretne savete za sigurne preglede na TikTok-u u 2025. godini, koje je napisao Marko Anđelković, Digital Team Leader iz agencije smartpoint adria.

eBook „Unutar TikTok mašinerije“ preuzmite besplatno ovde.

Više informacija možete dobiti putem mejla hello@marketingmreza.rs

Preko 400 profesionalaca iz srpske reklamne industrije potpisalo peticiju za podršku studentima!

Čak 32 direktora i kreativna direktora iz agencija u Srbiji pokrenulo je inicijativu za podršku studentima i njihovim zahtevima, a iza koje je, do momenta objavljivanja ovog teksta, imenom i prezimenom, stalo preko 400 profesionalaca iz srpske reklamne industrije. Ovo je možda i prvi put u istoriji naše struke da je ovoliki broj profesionalaca iz različitih agencija stao iza neke inicijative.

U nastavku objavljujemo njihovo saopštenje u celosti:

„Duboko pogođeni dramatičnim događajima i velikim previranjima u društvu, izražavamo punu podršku studentima u njihovoj mirnoj, hrabroj i nadahnutoj borbi za bolje i pravednije društvo sa funkcionalnim institucijama.

Tražimo ispunjenje svih studentskih zahteva u najkraćem roku, jer je to jedini put ka prevazilaženju duboke krize u kojoj se trenutno nalazimo.

Najoštrije osuđujemo svaku vrstu fizičkog nasilja nad studentima i građanima koji protestuju i tražimo adekvatnu reakciju nadležnih institucija i hitno pronalaženje i kažnjavanje svih počinilaca i nalogodavaca, kao jedini način da se nasilje zaustavi.

Najoštrije osuđujemo verbalnu agresiju, govor mržnje, etiketiranje, targetiranje i manipulacije u medijskom prostoru tradicionalnih i digitalnih medija koje kreira atmosferu bezakonja i podstiče nasilje.

U cilju podrške studentima i njihovoj borbi, spremni smo da svoje stavove izrazimo i daljim inicijativama i konkretnim akcijama.

Ukoliko ste deo srpske reklamne industrije i želite da se pridružite ovoj inicijativi, molimo vas da na adresu srpskareklamnaindustrija@gmail.com pošaljete mail gde ćete u subjectu napisati svoje „ime, prezime i poziciju“.

Hvala!
Mi, potpisani profesionalci reklamne industrije Srbije.
https://docs.google.com/spreadsheets/d/1p_D7qxmc7CIpdyDsY7Afk9C8P24odXB3tiHQDaDD8VI/edit?usp=sharing

Marketing mreža, kao najvažniji strukovni medij u Srbiji, pridružila se i podržala ovu inicijativu, ali i pozvala sva strukovna udruženja IAA Srbija, UEPS, IAB Srbija i DSOJ da učine isto.