Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!
Naslovna Blog Stranica 82

Brigometar osvojio dve nagrade The Drum!

REGION – Proglašeni su pobednici takmičenja The Drum Out of Home Awards. Reč je o globalnom takmičenju za spoljno oglašavanje u organizaciji vodećeg svetskog izdavača specijalizovanog za marketinšku i medijsku industriju The Drum. Brigometar, digitalni spoljni oglas Croatia osiguranja, agencije Bruketa&Žinić&Grey i Go2Digitala, odneo je pobedu u čak dve kategorije – najefikasnija upotreba podataka (Most Effective Use of Data) i interaktivnih spoljnih oglasa (Interactive), u kojoj se našao u snažnoj konkurenciji Mete, Subwayja i telekomunikacijske kompanije Sky.

Brigometru je ovo 13. nagrada ove godine. O Brigometru je izvestilo preko 300 medija širom sveta među kojima su Insider, Associated Press, CBS, Market Watch, pa i organizacije kao što su Merrill – a Bank of America Company i udruženje Washington Psychiatric Society. Ugledni strukovni magazin Contagious uvrstio ga je među najbolju svetsku kreativu.

Najpretraživaniji pojmovi na Google pretraživaču u Srbiji tokom 2022. godine

Kompanija Google danas je objavila svoju tradicionalnu godišnju listu najpretraživanijih pojmova, nudeći jedinstven uvid u najznačajnije momente i trendove u Srbiji tokom 2022. godine.

Jedan od najpopularnijih tenisera današnjice, Novak Đoković, našao se na vrhu liste najtraženijih pojmova u Srbiji, a takođe je bio najpretraživanija osoba u kategoriji ličnosti iz oblasti sporta. O interesovanju za aktivnosti srpskog tenisera govori i činjenica da je Novak najpretraživaniji sportista i na globalnoj Google listi.

Aktuelna globalna i lokalna dešavanja, kao što su situacija u Ukrajini i izbori u Srbiji, takođe su privukli pažnju najvećeg broja ljudi i našli se među top 3 najtraženija pojma u Srbiji. Učešća srpskih nacionalnih timova na velikim sportskim događajima su tradicionalno propraćena velikim interesovanjem, pa su se tako na listi najtraženijih pojmova našli i aktuelno Svetsko prvenstvo u fudbalu, kao i Eurobasket.

Konstrakta je definitivno ime koje je privuklo ogromnu pažnju domaće i svetske javnosti, a fenomenalan plasman predstavnice Srbije na Evroviziji ove godine, doneo joj je 5. mesto i na Google godišnjoj listi najtraženijih pojmova u Srbiji.

Na vrhu liste najpretraživanijih sportista i sportistkinja našli su se proslavljeni teniser Novak Đoković, jedina dama u ovoj kategoriji odbojkaška reprezentativka Tijana Bošković i teniski as Danil Medvedev.

Građani Srbije su tokom 2022. godine na Google pretraživaču pored aktuelnih događaja, poznatih sportistkinja i sportista, pretraživali i aktuelne televizijske programe. TV ostvarenja koja su ove godine privukla najviše pažnje televizijske publike su domaća serija „U klinču“, strane serije „Stranger Things“ i „Euphoria“, domaća ostvarenja „Azbuka našeg života“ i „Ubice mog oca“. Dugoočekivana serija „House of the Dragon“ bila je u centru pažnje i u Srbiji. Domaće serije koje su se takođe našle na ovoj listi su i „Greh njene majke“, „Blok 27“, „Državni službenik“ i „Kolo sreće“.

Tradicionalno, sportski događaji izuzetno interesuju ljude u Srbiji, pa se tako očekivano na vrhu liste sportskih događaja nalazi Svetsko prvenstvo u fudbalu koje se trenutno održava u Kataru. Kako su Srbi veliki ljubitelji fudbala i košarke, ne iznenađuje što je Eurobasket bio drugi, a fudbalska utakmica Srbija-Brazil treći najtraženiji pojam na listi sportskih događaja.

Listu najtraženijih filmova tokom 2022. godine u Srbiji predvode domaće ostvarenje „Zlatni dečko“, strani filmovi „Don’t look up“ i „Through my window“.

Najpretraživaniji sajmovi i festivali ove godine u Srbiji bili su Beer Fest, Sajam knjiga, Exit, Music week i Sajam automobila.

U produžetku možete pogledati kompletne liste najpretraživanijih pojmova, TV serija, sportista i sportistkinja, sportskih događaja, filmova, kao i sajmova i festivala u Srbiji tokom 2022. godine.

Najpretraživaniji pojmovi u Srbiji:
1. Novak Đoković
2. Ukrajina
3. Izbori 2022
4. Svetsko prvenstvo 2022
5. Konstrakta
6. Eurobasket 2022
7. Matej Periš
8. Toma Zdravković
9. Ksenija Vučić
10. Zadruga 5

Najpretraživanije TV serije
1. U klinču
2. Stranger Things
3. Euphoria
4. Azbuka našeg života
5. Ubice mog oca
6. House of the Dragon
7. Greh njene majke
8. Blok 27
9. Državni službenik
10. Kolo sreće

Najpretraživaniji sportisti i sportistkinje
1. Novak Đoković
2. Tijana Bošković
3. Danil Medvedev
4. Rafael Nadal
5. Nemanja Gudelj
6. Dušan Vlahović
7. Ognjen Jaramaz
8. Luka Dončić
9. Duško Ivanović
10. Karlos Alkaraz

Najpretraživaniji sportski događaji 2022
1. Svetsko prvenstvo u fudbalu
2. Eurobasket
3. Srbija – Brazil
4. Australian Open
5. Liga nacija
6. Roland Garros
7. Wimbledon
8. Srbija – Grčka košarka
9. Zvezda – Partizan
10. Zvezda – Makabi

Najpretraživaniji filmovi
1. Zlatni dečko
2. Don’t look up
3. Through my window
4. Purple Hearts
5. Toma
6. Bilo jednom u Srbiji
7. Južni vetar: Ubrzanje
8. Leto kada sam naučila da letim
9. 365 days 2
10. Spider man: No way home

Najpretraživaniji festivali i sajmovi
1. Beer Fest
2. Sajam knjiga
3. Exit
4. Music week
5. Sajam automobila

Kako je jednog petka Infostud grupa postala Inspira grupa

0

Rebranding projekti spadaju među najzahtevnije, iziskuju veći angažman agencije koji se retko kada može meriti sa klasičnim pristupom komunikacionim kampanjama. Iako količina resursa uposlenih na rebrandingu, kao i količina stresa, prevazilaze ono na šta smo u redovnom poslu navikli, ovim projektima se kreativne agencije često raduju. Razlog verovatno leži u činjenici da time agencija učestvuje u bitnom momentu u istoriji tog brenda koji nije tako prolazan i sklon zaboravu kao što su redovne komunikacione aktivnosti.

I agencija Friday je sa istim tim žarom pristupila projektu rebranding-a jedne od najvećih internet kompanija u regionu – Infostud grupi. A kako je design sprint kao jedan od njihovih glavnih alata pomogao da kroz ceo proces se prođe bez sedih vlasi, kidanja živaca i probijanja rokova, pričaju nam Branislava Gajić Stanojević, osnivač i suvlasnik Infostud grupe, i Đorđe Janković, partner i kreativni direktor agencije Friday Finally.

Kada i kako se stvorila potreba za novim imenom Infostud grupe?
Branislava: Potreba se stvorila pre dosta godina, jer smo iz 1-2 biznisa prerasli u grupu biznisa, a ljudi su nastavljali da nas percipiraju prvenstveno kao sajt za zapošljavanje, a neki čak još uvek i kao sajt za studente. Taj problem nije bio akutan pa smo dugo i živeli sa njim, ali vremenom je rastao. I porasla je naša potreba da u nekim ciljnim grupama, poput IT zajednice i u privrednim krugovima, budemo prepoznati kao grupa biznisa, a ne kao jedan sajt. Takodje, imali smo malo i zbrku u brendiranju jer je Infostud grupa imala svoje kampanje i ciljeve promocije i brendinga, a isto je imao i naš sajt za zapošljavanje, popularno poznat kao Infostud, i bilo je zahtevno usklađivati ta dva, a na momente je stvaralo i tenzije. Tako da, kad se stvorila saglasnost da je kucnuo momenat da rešimo taj problem, izdvojili smo vreme i zagrizli ovu temu.

Koliko je trajao design sprint na temu novog imena Infostud grupe?
Đorđe: Zbog metodologije najčešće praktikujemo da dizajn sprint traje 5 dana, od ponedeljka do petka, ali bilo je i situacija u kojima je sprint trajao kraće. Tema osmišljavanja novog imena Infostud grupe okupila je deset sprintera koji su se četiri dana bavili kreativnim rešavanjem problema. Prostor u kom se sprint održava igra bitnu ulogu u procesu, pa nas je to što smo dva dana proveli u Beogradu, a dva u Subotici, dodatno motivisalo. Tokom rebranding-a Infostud grupe prošli smo mnogo faza, ali je sigurno najznačajnija bila dizajn sprint faza tokom koje smo potvrdili neophodnost promene imena kako bi se rešili izazovi u komunikaciji svih biznisa grupe, a zatim odredili strateške pravce u kojima novo ime treba da se kreće, generisali predloge naziva, izabrali favorite i pripadajuće prototipove novog vizuelnog identiteta. Baš u petak naziv Inspira izabran je za jednog od favorita koji će par meseci kasnije ugledati svetlost dana. Ceo proces je bio zabavan i dinamičan, a sa opipljivim rezultatom i uspešno lansiranom rebranding kampanjom dobili smo sjajan epilog sprinta koji ćemo pretočiti u case study. Za Friday ovo je bio školski primer dobro vođenog dizajn sprinta i benchmark kako bi proces trebalo da izgleda.

Zašto Inspira grupa?
Đorđe: Da bismo razumeli zašto baš Inspira, moramo prvo biti svesni značaja koji ova Grupa ima za svaki od svojih pojedinačnih biznisa. U pitanju je kompanija koja predstavlja digitalnog saputnika svojim korisnicima, saputnika koji im kroz život pomaže digitalnim alatima i platformama, vodeći računa da pred sobom u svakom trenutku imaju izbor kada su u pitanju bitne odluke iz različitih sfera života: edukacija, zaposlenje, stanovanje, osiguranje, prevozno sredstvo, itd. Suština je bila naći predlog koji će svojim imenom i vizuelnim identitetom obuhvatiti sve oblasti poslovanja i pružiti nadahnuće u bitnim životnim koracima. To je Inspira, formirana kao sinteza tipografskog znaka slova „i“, tj. njegove tačke i varnice/izdanka koji nastaju iz te tačke. Varnica predstavlja inovaciju, rast i promenu. Odstupanje od stereotipa i novu perspektivu gledanja na stvari. Inspira daje stabilnost, ali nije kruta, njeno poslovanje je sigurno – otuda čvrst i oštar tip slova, koji se uvek modifikuje, usavršava, menja.

Koliko je važan co-creation proces klijenta i agencije?
Branislava: Pre angažovanja agencije, mi smo već interno uradili dosta analiza. Medjutim, mislim da je učešće Friday-a bilo izuzetno važno i da je upravo važno što je to bila zajednička kreacija. Ja ne verujem da bismo samo prepuštanjem celog procesa u ruke konsultanta ili nekoga sa strane dobili skroz ono što želimo niti bi nama bilo prirodno stojati po strani dok neko drugi mućka formule i pravi recepte za nov identitet nečega što ste vi iznedrili i gradili 22 godine. Sa druge strane, uključivanje agencije tj. eksternog igrača nas je vrlo usmerilo – dalo jasan i definisan proces, dalo konkretne smernice, a takođe nam je dalo i svež pogled sa strane jer smo znali povremeno da upadamo suviše u neke naše interne dileme, detalje i da nekad ne vidimo drvo od šume. Takodje, kreativnost ekipe Friday-a, kao i Đorđev senzibilitet za biznis potrebe, su nam ulivali sigurnost jer nam je bilo važno da znamo da smo uradili (skoro) sve što smo mogli i da smo izabrali zaista najbolje ime.

Green wash se sve manje toleriše

0

Zakonodavstvo kada je u pitanju zaštita podataka o ličnosti vremenom postaje sve rigoroznije. Zahtevi ljudi da njihovi podaci ne budu stalno dostupni za obradu marketing stručnjaka biće veliki izazov za struku, konstatuje se u godišnjem izveštaju agencije Kantar. Osim toga komunikacijski trend u 2023. godini, prema pomenutom izveštaju, biće i dalji napredak tehnologije i sam način konzumiranja sadržaja. Pogled na ekologiju onih koji treba da se vežu za neki brend vremenom se promenio. Kako i na koji način predstavlja nam kroz detalje iz pomenutog izveštaja agencija Kliping.

Podaci i kolačići
Kada je prikupljanje velike količine podataka u pitanju i njena primena u industriji oglašavanja, velika promena je najavljena kada je Google rekao da će u narednom periodu prestati da koristi kolačiće. Kasnije su se tome pridružili i drugi veliki oglasnici kao što je Epl i Fajerfok. Te najave pratili su ljudi koji se bave marketingom i krenuli su da razvijaju sami svoje alate kako bi pratili navike svojih potrošača. Prema istraživanju čak 64 odsto marketara smatra da će kvalitet podataka dobiti na još većem značaju kada dođe do pomenutih promena.

Prema svemu sudeći onaj ko ima odobrenje za obradu podataka klijenata biće u prednosti s obzirom da se i zakonodavstvo usložnjava kada je zaštita privatnosti u pitanju. Veliki izazov za oglašavanje biće priprema medija plana odnosno kreiranje konteksta kako bi se pronašli različite ciljne grupe na različitim platformama i pratili njihove navike. Prema svemu sudeći brendovi koji kreativno pristupe rešavanju problema dobiće veću pažnju odnosno pobediće u toj trci za korisnicima. Očigledno je da je budućnost u povezivanju merenja na više platformi odnosno fleksibilnija metodologija merenja, smatraju iz agencije Kantar u svom godišnjem istraživanju.

Tehnologija i iskustvo konzumiranja medija
Tehnologija nam je ove godine donela uzbudljive stvari kao što je Metavers, NTF-ovi i dalji razvoj pametnih televizora (smart TV). I u 2023. godini predviđa se nastavak ekspanzije pametnih televizora i pravljenja sadržaja za takve uređaje. Samim tim razvijaće se i novi formati TV reklama. Ono što Kantar očekuje je i rast plasiranja proizvoda kroz taj sadržaj odnosno poboljšanje korisničkog iskustva kada je kupovina u pitanju. Dalje razvijanje e-komerca kroz live stream TV sadržaj i veća upotreba QR kodova u komunikaciji je nešto što nas očekuje dogodine.  Metavers nije dostupan svima i logičan je odgovor da ljudi još uvek više vole „žive“ događaje u odnosu na one virtualne. Međutim, u sferi B2B događaja i, što je zanimljivo, medicinske prakse, ocena je da su događaji dobro organizovani i očekuje se dalja ekspanzija.

Put ka nuli
Smanjenje karbonskog otiska nešto je što je postala tema broj jedan kada su brendovi u pitanju. Šest odsto svih oglasa tokom 2022. godine odnosilo se na prevenciju ekoloških problema. U odnosu na 2016. godinu taj broj je utrostručen. Tokom istraživanja obrađeno je 230 hiljada reklama odnosno oglasa. Istovremeno, čak 64 odsto ljudi misli da brendovi treba da povedu borbu za održivost, a od toga 63 odsto misli da oni brinu samo o profitu i da zbog toga koriste ekologiju u svojoj komunikaciji.

Naredne 2023. godine očekuju nas inovacije  brendova u pogledu održivog poslovanja i smanjenja karbonskog otiska. Potrebno je što više smanjiti raskorak između ponašanja i stavova brendova jer kupci očekuju da se u komunikaciji jasno kaže koji su to benefiti kada je ekologija u pitanju ako se koriste proizvodi nekog brenda. Nije više samo bitan prvi utisak, već je dubina ono što će fascinirati kupce kako bi obavili kupovinu proizvoda nekog brenda. Od kreativnih i medijskih agencija se očekuje da optimizuju kampanje tako da one imaju što manji uticaj na klimatske promene, ekologiju i karbonski otisak. Na trećoj strani su mediji i oni treba da se ponašaju slično. Zanimljiv primer dolazi nam iz Francuske. Čuveni Figaro je sa jednim startapom razvio alat da smanje veličinu video fajlova koji se koriste u kampanjama kako bi se koristilo manje energije za emitovanje reklama. Napravili su uštedu do 80 odsto. Ovo je pravi primer kako tehnologija može da koristi u pogledu očuvanja čovekove okoline. Mentalno zdravlje je isto jedno od gorućih tema. Od brendova se u komunikaciji očekuje više humora, jer ako se koristi na pravi način on može da odagna tugu i razbije apatiju.

U svakom slučaju očekuje nas izuzetno zanimljiva godina koja će biti sve samo ne dosadna uzimajući u obzir sve društvene okolnosti, a na kraju i medijske. Dalji razvoj tehnologije i to brzinom svetlosti je nešto što nam svima stvara kontekst ubrzanja života, a tome se dodaje veliki broj informacija koji na dnevnom nivou primi i obradi svaki čovek. Bombardovani smo sa big data. Promena koja je nagoveštena poslednjih nekoliko godina je sve veća briga o planeti na kojoj živimo. Dobro je da se očekuju dubinske, korenite, promene, a da se sve manje ceni nešto što se i do sada zvalo green wash. Izveštaji kao ovaj koji je predstavila agencija Kantar, a za Marketing mrežu prenela agencija Kliping mogu da posluže za inspiraciju brendovima i agencijama kako bi svoju strategiju komunikacija prilagodili i kako bi maksimalno iskoristili potencijal svoje organizacije.

Autor teksta: Kliping Beograd

EXIT X IQOS SECRET PARTY: Ekskluzivna završnica festivalskog putovanja

Da festivalska groznica ne prestaje ni kada se Tvrđava zatvori, EXIT i IQOS pokazali su na delu ekskluzivnom žurkom organizovanom u beogradskim Silosima, na kojoj su se okupile poznate ličnosti iz zemlje i regiona.

Atmosferu do usijanja dovele su italijanske indie-techno-house dive Gioli and Assia, koje su na spektakularnom partiju prvi put nastupile u Srbiji! Među zvanicama koje su se zabavljale bili su Bojan Perić, Helen Babić, Ksenija Knežević, Dunja Radičević i mnogu drugi glumci i glumice, predstavnici modne industrije i influenseri, predstavnici medija i prijatelji festivala.

Na ovoj žurci koja predstavlja završnicu festivalskog putovanja, IQOS je proteklog vikenda okupio 100 osvajača NFT tokena iz celog regiona, koji su kreirani u saradnji sa EXIT festivalom i jednim od najvećih elektronskih umetnika današnjice DJ Maceo Plexom.

Jedinstvenu NFT seriju korisnici IQOS-a imali su priliku da osvoje kroz interaktivan konkurs. Pored ulaznica za EXIT festival, pristupa virtuelnim galerijama festivala i on stage experience-u na Dance Areni na jedno veče, korisnici su dobili i ulaznicu za tajnu žurku u Silosima sa koje su kao poklon poneli potpisanu vinil ploču DJ Maceo Plexa sa novim albumom.

Kroz lansiranje svoje prve NFT kolekcije, IQOS se postavio kao sinonim za brend koji ide u korak sa vremenom, teži da svojim korisnicima konstantno nudi nova iskustva i prati ih na njihovom putu bolje odluke kroz različita nezaboravna iskustva i doživljaje.
Žurkom za pamćenje EXIT i IQOS zaokružili su ovogodišnju saradnju, koja je započela regionalnim zagrevanjem kroz najavne festivalske žurke organizovane u glavnim gradovima Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije, Albanije i Srbije.

Kroz zajedničku saradnju IQOS i EXIT su pružili jedinstveno festivalsko iskustvo za više od 6.000 IQOS korisnika. Ovim je IQOS prikazao šta u realnosti znači staviti korisnika na prvo mesto i sumirao srž svoje brend strategije – građenje partnerstava sa drugim brendovima i građenje community-ja sa potošačima kroz zajedničke vrednosti i interesovanja oko kojih okuplja IQOS zajednicu.

*IQOS nije proizvod bez rizika i oslobađa nikotin, koji izaziva zavisnost. Samo za punoletne.

Autor teksta: Philip Morris International
Foto: Warp studio

Reklame se vraćaju na mala vrata u 2023. godini

Kako se bliži Nova godina tako su sve učestaliji tekstovi sa temama o trendovima za narednu godinu. Ni ova, 2022. godina, nije izuzetak. Agencija Kliping prenosi najzanimljivije delove godišnjeg izveštaja kolega iz agencije Kantar. Globalna inflacija, bezbednosni izazovi i klimatske promene faktori su koji će uticati na komunikaciju. Kako se menja način konzumiranja medija, kako inflacija utiče na medije i medijski sadržaj, koliko razumemo i koristimo veliku količinu podataka, kako tehnologija utiče na korisničko iskustvo kada je konzumiranje medija u pitanju i kako da izađemo na put bez karbon dioksida su teme kojima se ove godine bavi agencija Kantar u svom velikom godišnjem istraživanju koje su nedavno predstavili.

Budućnost konzumiranja
Kada je konzumiranje medija u pitanju izveštaj Kantar kaže da je tokom 2022. godine kvalitet tehnike za reprodukciju slike i video sadržaja, narodski rečeno TV, sve bolji i bolji i da su ekrani sve veći i veći. To je dobar preduslov, uz sve veću brzinu i razvoj interneta, za dalje napredovanje striming platformi i gledanja sadržaja na zahtev. Takođe, ove godine YouTube je u premijum opciji izbacio reklame. Ono što je zanimljivo je da su striming platforme krenule da emituju linearni program, odnosno ono što zovemo redovan program koji se uživo emituje. S tim je povezan i trend koji je krenuo eskalacijom situacije u Ukrajini i porastom inflacije, a to je otkazivanje pretplate na razne vrste platformi. Tako su neke osim svog živog programa pokrenule i segmente reklamnih blokova tako da se advertajzing iz prinude ušunjao na mala vrata kako bi se obezbedila sredstva za nastavak neometanog rada platformi za gledanje sadržaja. Najrazvijenija tržišta, u koja gledamo kada su trendovi u pitanju, su prva povukla te poteze – Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Nemačka.

Čak 89 odsto anketiranih oglašivača je reklo da razmatra u planovima za narednu godinu da se oglašava kroz strimovan sadržaj na nekoj od platformi sa pretplatom. Ono što je definitivno je da će se dogoditi veći balans kada je u pitanju oglašavanje na televiziji i na pomenutim platformama. Samim tim i trend ulaganja u produkciju video sadržaja ostaje i tokom naredne godine.

Upravljanje troškovima i medijska inflacija
Inflacija kao bitan faktor života u proteklih skoro godinu dana optimizovala je sve budžete, počevši od kućnih, a i dalje do onih za oglašavanje. Globalno, prema istraživanju Kantara, televizija je ove godine poskupela najviše svoje oglase, u odnosu na ostale medija, za čak 31 odsto. Koristeći merenje medijske prisutnosti pojedinih brendova Kantar je utvrdio da se sve više okreću alternativama televiziji, odnosno da se ponovo koriste bilbordi, radio i sponzorstva kao neizostavni delovi medija miksa. S druge strane brojni alati vezani za digitalnu komunikaciju omogućavaju bolje targetiranje korisnika i njihovih navika kada je surfovanje internetom u pitanju. To je posebno izraženo kada su navike u kupovini u pitanju tako da je verovanje da će se rast e-komerca nastaviti i u 2023. godini.

Kao što smo u situaciji otkazivanja pretplata videli, kupci su očigledno spremni da promene svoje navike kako bi uštedeli odnosno kako bi inflacija što manje uticala na njihov kućni budžet. Percepcija tržišta u Velikoj Britaniji je da brendovi koji ne ulažu u marketing imaju manje troškove, a samim tim i manje cene. To je po njihovom mišljenju najčešće radnja iz kraja, kaže 54 odsto ispitanih. Njih 45 odsto svaki dan kupuje u ovim radnjama, a 10 odsto traži hranu i piće isključivo na akcijama. Uprkos percepciji javnosti brendovi kažu da će nastaviti da ulažu u marketing. To je taktika koja je tokom krize 2008. godine dala rezultat i veruju da će to i ovaj put biti slučaj.

Izveštaj čije delove smo vam predstavili je izuzetno zanimljiv, ali je i obiman zato smo tekst podelili u dva dela. Za sedam dana će vam agencija Kliping i Marketing mreža preneti kako platforme za oglašavanje planiraju da reše probleme u domenu obrade podataka o ličnosti i ono što je najzanimljivije je kako da mediji, ali i oglašivači postanu svesniji ekoloških problema, odnosno kako da smanje svoj karbonski otisak.

Tekst pripremio: Kliping Beograd

Medijska pismenost građana Srbije najviša u protekle tri godine

Od svih medija, građani Srbije najviše vremena provode uz društvene mreže, oko 100 minuta dnevno, 57 minuta provedu slušajući radio, štampi posvećuju 28 minuta dnevno. Građani su 2021. godine prosečno provodili nešto preko sat vremena dnevno uz televiziju (68 minuta), a sada se njihovo poverenje u televiziju, kao i vreme koje provode uz ovaj mediji povećalo na skoro sat i po vremena (88 minuta), pokazuju rezultati istraživanja CeSID u okviru programa „Nova pismenost“, koji partnerski sprovode Propulsion i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID).

Menažer programa Nova pismenost Goran Zarić izjavio je: ““Građani svoju medijsku i digitalnu pismenost ocenjenjuju kao “zadovoljavajuće”. Mladi su najčešće na Instagramu, dok je 66% tinejdžera svakodnevno na TikToku. Putem televizije se primarno informiše publika starija od 40 godina. Skoro polovina ispitanika i dalje navodi da veoma retko ili nikad ne proverava izvore informacije koju su čuli ili pročitali. I pored pomenutih medijskih navika, ubedljivo najveće poverenje građana iskazano je za informacije koje dobijaju putem ličnih kontakata (76%), dok najmanje poverenja ispitanici imaju za influensere kao kanale informisanja (18%)”.

Četvrti ciklus istraživanja u okviru programa Nova pismenost pokazuje da je indeks medijske pismenosti najviši u protekle tri godine i trenutno iznosi 3,97 od idealnih 6, dok je kod indeksa digitalne pismenosti primećen pad u odnosu na prethodni istraživački ciklus i on sada iznosi 10,68 od maksimalnih 15.

Zarić je istakao da program Nova pismenost od ove godine meri i indeks medijske i digitalne pismenosti kroz rodnu prizmu: “Veoma je zanimljivo da je kod žena zabeležena viša vrednost medijske (4,06) i digitalne (11,00) pismenosti u odnosu na muškarce”.

Prikupljeni nalazi ukazuju da građani svoje mogućnosti u pogledu kritičkog razmišljanja i procenjivanja sadržaja koji se emituju u medijima ocenjuju nešto bolje nego u kriznim, pandemijskim godinama. Međutim, kako indeks medijske pismenosti još uvek nije dostigao vrednost iz perioda pre pandemije čini se da je preplavljenost informacijama o korona virusu i situaciji u zemlji i inostranstvu, sada zamenila trenutna međunarodna politička i ekonomska kriza izazvana agresijom Rusije na Ukrajinu, što je ponovo uticalo na niže nalaze kada je u pitanju proveravanja izvora informacija, ali i toga da li tekst potkrepljuje tvrdnju koja je izneta u naslovu.

Istraživanje pokazuje i da građani Srbije sve više uviđaju značaj zaštite ličnih podataka na internetu. U ovom istraživačkom ciklusu zabeležen je najveći procenat ispitanika koji znaju da zaštite lične podatke na internetu (59%), a takođe i najviši procenat ispitanika koji su u nekoj meri doživljavali neprijatnosti u komunikaciji putem interneta, u vidu vređanja, prozivanja, ismevanja, pretnji (42%).

Istraživanje je sprovedeno na populaciji starosti između 12 i 60 godina, kako bi razumeli budući donosioci odluka i drastične razlike između navika “Generacije Z” i “Bejbi bumera”. Rezultati istraživanja reflektuju medijske navike i ponašanje građana, ali i njihov odnos prema medijskoj i digitalnoj pismenosti u proteklih godinu dana.

 

WebMind – nova medijska platforma u okviru agencije Represent Communications

Represent Communications, agencija za integrisane komunikacije, obogatila je svoj portfolio usluga novom digitalnom platformom WebMind. Ovaj inovativni medijski projekat pokretaće i istraživaće teme u vezi sa novim Internet tehnologijama, Gaming industrijom, dešavanjima u WEB 3 svetu (Blockchain, Crypto, NFT, Metaverse), Tech indrustrijom, Employer branding-om…

„WebMind još je jedan važan i hrabar iskorak u nizu dugoročnog razvoja i širenja porfolija usluga naše agencije. Tokom 20 godina postojanja uvek smo pratili trendove i potrebe tržišta, te smo i u ovom trenutku prepoznali važnost razumevanja digitalizacije i IT ekosistema koji će raditi na edukaciji i informisanju šire publike, spajanju i razumevanju tech i non-tech sveta i potrebama jednih i drugih. Sa dvadesetogodišnjim iskustvom u strateškim komunikacijama i razvijenom mrežom saradnika, verujemo da možemo doprineti uvezivanju ljudi, kompanija i brendova i razmeni znanja kroz različite kanale koji će doneti benefite za „oba sveta“ koji su nosioci promena u društvu i ekonomiji“, rekla je Tamara Jokanović, generalna direktorka agencije Represent Communications.

„Radićemo na edukaciji i informisanju šire publike i demistifikaciji pojmova digitalnog sveta. Pokušaćemo da se nametnemo kao mainstream digitalni medij, tj. da širem auditorijumu pričamo razumljivim jezikom i približimo teme o digitalnoj revoluciji i decentralizovanom digitalnom univerzumu i prednostima koje donosi. Zašto? Zato što ne želimo da se IT pretvori u još jednu industriju koja je teško razumljiva jer je digitalizacija naša nova svakodnevna realnost i kao takva ne treba da bude „bauk“, dodao je Lazar Jovanović, direktor WebMind-a.

Webmind projekat je osmišljen kao regionalno-relevantna platforma sa tendencijom da postane globalna. Ono što je izdvaja od ostalih platformi sa istom ili sličnom tematikom jeste pre svega sveobuhvatan autorski sadržaj baziran na istraživačkom novinarstvu, tekstovi prilagođeni IT zajednici ali i onima koji žele da zakorače u tu oblast, kao i originalne ilustracije koje svaku fotografiju pretvaraju u mala umetnička dela. Portal www.web-mind.io  predstavlja nezavisnu platformu koja iza sebe ima 20 godina iskustva u komunikacijama i kreiranju kontenta na svim relevantnim kanalima.

 

 

Šta? Šta? Nova Štark kampanja…

Atlantic Štark, u saradnji sa agencijom Ovation BBDO, osmislili su i lansirali novu kampanju za Štark keksiće i napolitanke.

Nema napretka bez održivog razvoja

0

Nema razvoja ukoliko on nije dugoročno održiv, zbog toga su principi održivog razvoja temelj na kojem kompanija Filip Moris bazira svoju budućnost.

Veoma smo ponosni na rezultate koje smo postigli u pogledu našeg uticaja na okruženje, kako naših proizvoda tako i naših operacija. Transformaciju poslovanja i razvoj novih alternativnih proizvoda zasnivamo se na konceptu smanjenja štetnosti od pušenja. To je pristup zasnovan na naučnim dokazima, koji ima za cilj da smanji negativne efekte cigareta na zdravlje nudeći odraslim pušačima, koji bi inače nastavili da puše, mogućnost da pređu na manje štetne alternative.

Nema sumnje da je potpuni prestanak konzumiranja duvana i nikotina najbolji način za sprečavanje štetnosti od pušenja, ali je iskustvo vremenom pokazalo da apstinencija nije uvek izvodljiva, kao i u mnogim drugim oblastima. Brojne naučne studije su utvrdile da je većina bolesti povezanih sa pušenjem uzrokovana dimom koji se oslobađa sagorevanjem duvana u cigaretama, a ne, kako neki pogrešno veruju, nikotinom koji se nalazi u cigaretama. Zato, konzumiranje nikotina preko alternativnog izvora koji je bolja opcija od cigareta, poput uređaja koji zagrevaju duvan, može pomoći odraslim pušačima da značajno smanje štetnost koju cigarete imaju po njihovo zdravlje.

„Izbegni ili smanji“
Izuzetno nam je važno da poruke koje šaljemo našim potrošačima i sami, ne samo primenjujemo, nego i živimo, jer je za nas i naše brendove važno da sve ono što komuniciramo našim potrošačima prvo primenimo unutar kompanije. Tako naša kompanija na globalnom nivou primenjuje princip smanjenja štetnosti i kada je u pitanju briga o okruženju kroz koncept „Izbegni ili smanji“ koji se primenjuje kako u potrošnji vode, smanjenju otpada pa tako naravno i u potrošnji energije.

Ovaj princip znači da smanjujemo ili izbegavamo potrošnju energije, koristimo čistije izvore energije, kao i da stalno ulažemo u nove tehnologije i inicijative kako bismo u potpunosti prešli na obnovljive izvore. Cilj nam je da ostvarimo ugljeničnu neutralnost u našim direktnim operacijama do 2030. godine, a ova obaveza se odnosi na naše proizvodne pogone, kancelarije, magacine, i vozni park kompanije.

U Filip Morisu u Srbiji smo ovu potrebu da se aktivno uključimo u adresiranje globalnih klimatskih izazova videli kao šansu da u našoj zemlji implementiramo dobre prakse i inovativne projekte u oblasti energetske efikasnosti, korišćenja obnovljivih izvora energije i smanjenja ugljeničnog otiska. Iz godine u godinu pravimo ambiciozne planove i realizujemo različite projekte u cilju povećanja efikasnosti, pa godinama unazad beležimo smanjenja specifične potrošnje električne energije u proseku od 5 do 10% svake godine u odnosu na prethodnu.

Obnovljivi izvori energije
Pored inicijativa optimizacije u energetskom sektoru, veoma važan deo naših napora da smanjimo naš ugljenični otisak su i ulaganja u obnovljive izvore energije. Pilot projekat koji smo pokrenuli 2019. godine planiramo da značajno proširimo u najskorijoj budućnosti i obezbedimo sopstvenu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koja bi pokrila većinu naših potreba. U međuvremenu, trudimo se da maksimalno smanjimo svoj uticaj kroz odgovorno snabdevanje. Sva električna energija koja se koristi u našoj fabrici u Nišu proizvodi se iz obnovljivih izvora energije.

Osim inicijativa vezanih za čistiju energiju, u toku prethodne godine potpuno smo zamenili svoj vozni park hibridnim vozilima što nam je pomoglo da smanjimo emisije ugljen dioksida naših vozila za 34% u poređenju sa 2020.

Iako postoji naučni konsenzus o ciljevima za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, ono što je neophodno je akcija svih činilaca u društvu da bi se ovi ciljevi postigli. Iako su države te koje moraju da iniciraju velike promene, svi činioci u društvu, od privatnog preko neprofitnog do javnog sektora moraju podjednako da se uključe i doprinesu rešavanju ovog gorućeg globalnog problema. Isto se može reći i za segment javnog zdravlja, a upravo koncept smanjenja štetnosti i primena inovativnih tehnologija koje donose bolje alternative mogu da donesu velike promene na bolje. I na kraju, važno je da zapamtimo da svako od nas kao pojedinac može da odigra veliku ulogu kako kroz sopstveno delovanje tako i širenje svesti ljudi oko nas.

Autor teksta: Philip Morris International

Foto: Freepik