Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!
Naslovna Blog Stranica 81

Kako je 4P zamenilo 4E?

2

Otkako su 4P uvedena 1950-ih, oni predstavljaju osnovu marketing miksa za uspešno pozicioniranje proizvoda i usluga na tržištu. Ovaj model nam govori da su osnove za uspeh proizvod, cena, pozicija i promocija, i u vremenu u kom je nastao, a čiji su principi marketinga bili „product centric“ igrao je veliku ulogu.

Danas je brend najbitniji asset kompanije, i samim tim, brendovi moraju da se povežu sa potrošačima i zauzmu poziciju u njihovom umu, ali i u srcima. Zato ako želimo da imamo uspešne brendove, moramo uključiti u marketing mix i 4E: Engagement, Experience, Exclusivity and Emotion. Svaki od 4E su bitni u mixu i imaju jedinstven uticaj na razvijanje brenda i njegove poslovne rezultate.

Engagement – Po istraživanju Forbsa, naši potrošači svakog dana vide hiljade različitih poruka. Brand engagement tu igra bitnu ulogu, zato je i jedan on najbitnijih i najpoželjnijih marketing ciljeva danas. Engagement je proces izgradnje i održavanja posvećenosti brendu od strane njegovih kupaca i omogućava kompanijama da konstantno komuniciraju sa svojim potrošačima i na taj način vremenom grade lojalnost prema svom brendu. Snažan engagement na brendu nam omogućava pozitivan uticaj na potrošače prilikom razmatranja kupovine, drži ih verne brendu, gradi community i kroz konstantnu i transparentnu komunikaciju sa potrošačima dobija feedback, koji dalje pomaže da unapredimo proizvod ili uslugu. Odličan primer dobrog brand engagementa je Netflix, koji svakom korisniku kroz AI algoritme pravi predloge šta da gledaju i, kako kaže njihov CEO, na svetu postoji preko 33 miliona različitih Netflixa. Sephora je, takođe, dobar primer. Ona konstantno komunicira sa svojim potrošačima, traži feedback i na osnovu njega unapređuje svoje poslovanje.

Experience – Naši potrošači žele da znaju da su nam bitni, da ih razumemo i da smo povezani, pa samim tim žele od brendova jedinstven, ali sa druge strane i smislen, logičan experience. Jedinstven experience brenda postaje sve važniji kako bi se brendovi dublje povezali sa svojim kupcima i dobili željenu pažnju od njih. Da bi bio efikasan, brend experience mora biti ukorenjen u priči koju kompanija priča, ali i da se obraća što većem broju ljudskih čula – tj. vidu, sluhu, dodiru, mirisu i ukusu.

Bitnost experience-a se najbolje vidi u ovim turbulentnim vremenima kada se svi suočavamo sa uvećanim troškovima proizvodnje i kada smo svi primorani da dižemo cene. Brendovi koji su drugačiji, koji imaju jedinstven i autentični experience lakše podnose povećanja cena, jer su njihovih potrošači spremni da plate više.

Somersby je jedan od naših brendova gde dosta polažemo na jedinstvenom experience-u. Somersby nas podseća kako je život lep. U tim malobrojnim trenucima, koje možemo da odvojimo za sebe, hladni i osvežavajući ukus upotpunjuje momenat uživanja. Savršen je za trenutke koje posvetiš sebi, kada možeš da zastaneš i opustiš se uz svoje omiljene rituale. Potrošači prepoznaju sve to i baš zato, iz godine u godinu, Somersby raste i ima sve veću bazu lojalnih ljubitelja ovog sajdera.

Exclusivity – Exclusivity jeste bitan za brend, ali je njegova izgradnja veliki izazov. Za uspeh, potreban je brend personality, ali i engagement. Samo autentičan i dosledan brend personality može biti održiva tačka diferencijacije i istaći ga kao originalan i jedinstven. Radi se o „posedovanju“ ekskluzivne pozicije u svesti kupaca.

Emotion – Emotional branding je ono što brendu pomaže da izgleda drugačije i menja pitanje iz – „kako ćemo prodati naš proizvod“ u „zašto mi prodajemo naš proizvod“. Naše emocije „odlučuju“ i „kupuju“ umesto nas. Na kraju, naše akcije se formiraju na osnovu asocijacija i osećanja koje imamo prema brendu, zajedno sa našom subjektivnom istorijom o njemu. Stoga je za brendove od suštinskog značaja da uspostave pozitivnu ili „ispravnu“ asocijaciju na brend i da se emocionalno povežu sa kupcima. Uspostavljanje „pravih“ asocijacija na brend pomaže u oblikovanju pozitivnih percepcija kupaca oko brenda i izgradnji snažnog afiniteta, koji dovodi do znatno povećane preferencije prema brendu među kupcima, stvarajući angažovanje i povećavajući lojalnost kupaca.

4P je i danas dobar model i predstavlja osnovu za uspešno kreiranje proizvoda i usluga. Međutim, tokom godina, potrošači i njihove navike su se menjali, kanali komunikacije su evolvirali, i prelaskom sa marketplace-a na marketspace, brendovima je sve teže da se diferenciraju na osnovu samog proizvoda. Marketing mora da prati sve promene i primeni nove alate u svom marketing mixu.

Za Mark Club tekst napisao:
Milan Perić, Marketing and Communications Director, Carlsberg Srbija

Remarkable poslovni uspeh dolazi iz jakog tima

0

Sanja Bušić, Marketing direktor za tržišta Zapadnog Balkana, Baltičke zemlje, Češku, Slovačku i Mađarsku u kompaniji PepsiCo, govorila je za Mark Club koju ulogu u kreiranju biznisa budućnosti igraju marketing sektori kompanija.

Remarkable brend je dosledan sebi kroz vreme

0

Bojana Nenadović, Marketing Director, Coca-Cola HBC (Srbija, Crna Gora, Kosovo) i dobitnica Mark Awards priznanja u kategoriji CHIEF MARKETING OFFICER OF THE YEAR – MULTI COUNTRY, koje dodeljuje Marketing mreža najuspešnijim stručnjacima iz kompanija u Srbiji. Tim povodom govorila je za naše specijalno izdanje Mark Club.

Kako biste ocenili razvoj tržišta marketinških komunikacija u Srbiji u poslednjih godinu dana? Šta se promenilo, i u kom smeru idemo?

Ništa značajno se nije promenilo, osim što smo još jednom svedočili kako se globalni potresi neminovno prenose i na naše prostore. Kao što je pandemija uticala da oglašivači dramatično smanje budžete ili prestanu da se oglašavaju, baš u trenutku kada je tržište počelo da se oporavlja, usledila je nova kriza zbog rata u Ukrajini, koja je ponovo dovela do pregrupisavanja redova.

Na nivou komunikacija, nastavljen je trend da se brendovi sve više okreću ka važnim društvenim pitanjima, među kojima su ekologija, položaj žena, prava dece i manjina, zdravlje sa fokusom na mentalno zdravlje, i da oko njih grade kampanje.

Koliko je danas izazovno voditi marketinške komunikacije jedne od najvećih kompanija i to na nekoliko tržišta?

Rad sa velikim brendovima, kao što su Coca-Cola, Fanta, Rosa, uvek je izazovan. Sa jedne strane imate snagu imena i ono što brend zaista po definiciji i jeste, a sa druge strane imate velika očekivanja potrošača, koji od omiljenog brenda uvek očekuju nešto više i drugačije, novo iskustvo.

Sa svakom novom komunikacijom, kampanjom iili projektom, imate odgovornost da pomerite granice, ali i ostanete dosledni identitetu i vrednostima tog brenda. Lako je upasti u zamku toga da se, u želji da ponudimo nešto skroz drugačije – ili lokalno relevantno, udaljimo od suštine našeg brenda, što potrošači teško opraštaju.

Kako biste opisali REMARKABLE brend? Koje karakteristike on ima i kako komunicira sa potrošačima?

REMARKABLE je onaj brend koji zna iza čega stoji i koji je dosledan sebi kroz vreme. Zna za šta se zalaže, i ne boji se toga da ima stav. Remarkable su oni brendovi koji su angažovani i aktivni, čineći dobro za zajednicu čiji su deo. Ne boje se da pokreću razgovore na teme koje ih zanimaju, ne podilaze masi i nikada ne prave kompromis sa sopstvenim kvalitetom.

Kako ispričati lokalnu priču globalnog brenda? Koliko je važna lokalizacija komunikacije?

Iako je godinama centralizacija bila fokus kompanijama, u poslednje vreme globalni brendovi se, u odgovoru na potrebe potrošača, okreću lokalizaciji i povezivanju sa demografijom regiona u kojoj su. Ljudi žele nešto blisko, sa čime mogu da se povežu, a brendovi žele da izgrade odnose sa potrošačima.

Usklađivanje ta dva zahteva je izazovno, a posebno ako vodite globalno velike brendove, koji na svim tržištima teže konzistentnosti u komunikaciji. Dodatno, ako su u pitanju tržišta koja imaju različite navike potrošača, specifičnu turističku sezonalnost, drugačije praznike, čitava jednačina postaje još kompleksnija.

Sve ovo traži od nas dobro razumevanje lokalnog konteksta, potrošača i njihovih navika. Međutim, sama lokalizacija sada više nije dovoljna. Hiperpersonalizacija sadržaja je ono što će vam u marketingu dati najbolje rezultate.

Na koji način jedan brend utiče na kulturu jednog podneblja? 

Veliko je pitanje da li brend utiče na kulturu nekog podneblja ili podneblje utiče na brend kulturu. Lično mislim da globalni brendovi mogu da imaju veći uticaj na popularnu kulturu, nezavisno od podneblja, dok lokalni brendovi svakako više pozajmljuju iz kulture odakle potiču i u njoj traže inspiraciju, neminovno vremenom postajući deo njene istorije, obeležavajući čitave generacije ili epohe.

Ko je potrošač 3.0 i šta očekuje od vašeg brenda?

Potrošač 3.0 očekuje da brend kome poklanja svoje poverenje bude aktuelan, relevantan i da deli njegove vrednosti. Najbolji marketing za brend ovih dana nije reklama, to je akcija koju preduzimate. Bilo da se radi o zaštiti životne sredine, mentalnom zdravlju ili ljudskim pravima, potrošač želi da je njegov omiljeni brend aktivan.

Potrošač 3.0 želi da do svog brenda može da dođe lako i brzo, bilo da kupuje online ili u fizičkoj radnji. Kvalitet mora da bude neupitan i konzistentan u svakom trenutku, ali zato iskustvo treba da bude iznova novo i uzbudljivo. Brendovi moraju da budu deo najlepših doživljaja i uspomena potrošača, i da pronađu svoje mesto u tome.

Brend mora da bude i aktivan na svim kanalima komunikacije. Veoma je važno da brend čuje i odgovori, zato zaboravite na automatizovane poruke na društvenim mrežama. Personalizujte sadržaj. Ko-kreirajte vašu narednu kampanju sa potrošačima, tako ste dobili najbolje brend ambasadore!

Zašto je važno da potrošači znaju ko su ljudi koji grade njihove omiljene brendove?

Nisam baš sigurna da jeste. Mislim da je mnogo važnije da mi koji gradimo njihove brendove upoznamo dobro ko su oni – kako i kada konzumiraju naše proizvode, šta im je važno, koje su im potrebe i kako da zadržimo njihovu pažnju i opravdamo njhovo poverenje i novac. Važno je da znamo gde se kreću, kako komuniciraju, šta ih pokreće i uzbuđuje, i na kraju dana, gde kupuju. S obzirom na to da radimo u digitalnom dobu, nikad je lakše saznati sve o našem potrošaču, a opet, nikad je teže na pravilan način staviti u kontekst sve dostupne informacije.

Koji projekat biste izdvojili u 2021. godini na koji ste najponosniji, a koji je ostvario izuzetne poslovne rezultate?

Posebno zadovoljstvo uvek osetim kada vidim da neki mali brendovi od kojih ne očekujemo mnogo, u trci sa nekim mnogo poznatijim i većim brendovima, uspeju da pronađu put do srca potrošača. Neke koje bih izdvojila su Next limunade, Aquarius, Romerquelle, ali i naša nova gazirana voda, Rosa Homolje, čiji brend postupno gradimo.

Međutim, najveći momenat ponosa u meni budi jedan veliki tim, koji je zajedno uspeo u tome da za Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora 2021. bude najbolja poslovna godina, uspešnija i od godine pre pandemije. Svako u svom domenu, dali smo doprinos, svaki veliki i mali projekat, svaka proizvedena flaša na liniji, isporučena limenka u radnji, i najmanja inovacija, promocija i komad egzekucije pojedinačno bili su šraf tog uspeha.

Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez velike požrtvovanosti celog tima i neverovatne želje da uvek pronađemo način da izazov bude rešen, čak i kada na početku izgleda nemoguće. Naravno, posebno sam ponosna na svoj direktan tim ljudi, od kojih svakodnevno učim kako se pomeraju granice i razmišlja van očekivenih okvira.

Šta za Vas znači Mark Awards priznanje i kako će ono uticati na Vašu dalju karijeru?

Sama nominacija među ovakvim profesionalcima je veliko priznanje, i nagrada je sama po sebi. Ona čini da sam samo još čvršća u ubeđenju da to što radimo ima smisla i da je zapaženo van okvira same kompanije i ostvarenja poslovnih ciljeva.

Prestižna nagrada nosi sa sobom uz osećaj prestiža, i odgovornost. Odgovornost da budemo REMARKABLE i u godinama koje slede.

Korporativne komunikacije ne moraju da budu dosadne

0

Kada smo početkom 2020. otvorili profil Delta Holdinga na TikToku izazvali smo potres na domaćem tržištu. Počelo je od običnog pitanja znatiželjnih – šta je TikTok, da bi se kod onih upućenijih pitanja formirala kroz šok – šta traži ozbiljna kompanija na takvoj mreži? Ugrozićete svoju reputaciju u takvom okruženju!

Vrlo brzo, sa napredovanjem mreže i uticajem koji je ostvarivala, došlo je do promene reakcija – hej, baš ste zabavni! Nalog vam je odličan! Svaka čast na viziji! Danas je sve više pozitivnih komentara i ocena da smo na ovoj mreži, među prvima u Srbiji iz korporativnog sveta i biznisa, napravili ozbiljan iskorak u korporativnoj komunikaciji.

OK, ne moramo shvatiti preozbiljno ni prve, ni druge komentare, možda su oni lični i pojedinačni, ali jasno je svima šta se zapravo dogodilo. Vođeni davno stečenim navikama, uplašeni od naglih promena, teško nam je da prihvatimo da se vreme menja i da ono što je donedavno izgledalo nemoguće, nelogično ili neprihvatljivo, danas biva – opravdano, logično i korisno.

U ovom kratkom pripovedanju, odnosno, istinitoj storiji iz našeg života, krije se odgovor na pitanje – kakve su danas korporativne komunikacije, kako da budu prihvaćene od najšire publike i, ako ćemo krajnje iskreno i iz srca – kako da ne budu dosadne?

Tajna je, kao i uvek, u razumevanju konteksta, vremena i prostora u kome radimo. U razumevanju ljudi i njihovog ponašanja.

Mi u Delta Holdingu, a ovde iznosim naš case study, komunikacije smo prilagodili realnosti.
A ona kaže da:

  • živimo u 21. veku, i to u njegovoj trećoj deceniji;
  • komuniciramo sa različitim publikama, koje su, pre svega, sve do jedne, na društvenim mrežama, zatim na internetu kao takvom, a tek onda u klasičnim medijima.

Ako su uslovi takvi, kakva može i treba da bude naša komunikacija?

Možemo, na primer, da se publici obratimo u veoma kratkoj, multimedijalnoj formi, jer kao što znamo, vreme je danas najvažniji resurs, a pažnja je ono čega najmanje ima. U samo par klikova naši klijenti, potrošači, korisnici, budući zaposleni, prelaze na nov sadržaj, ukoliko ono što im mi nudimo nije dovoljno zanimljivo i ne pogađa njihove vrednosti. Prelazak na nov sadržaj nije tek puki čin – to je davanje poverenja nekome ko niste vi.

Možemo, dakle, kao što mi radimo već neko vreme, da svoje oglase za posao nudimo preko LinkedIna, Instagrama, YouTube-a, a zašto ne i Tiktoka. Možemo, zaista, da iskoristimo sve što nam je dostupno da sebe predstavimo onima do kojih nam je stalo.

U kom tonu im se obraćamo?

Možemo, naravno, da idemo utabanim putem i obučemo klasično odelo sa kravatom ili ešarpom, da govorimo ozbiljno i strogo, ali… moramo li, zaista?! Možemo da izaberemo da duhovitost, pokazivanje mekše (ljudske?) strane i topao pristup nisu neprijatelji profesionalnosti.

U našoj poslednjoj kampanji za zapošljavanje Mladih lidera odlučili smo da nam inspiracija bude dobro poznati junak društvenih mreža @dudewithsign. Odabrali smo jеzik koji je našoj publici nedvosmisleno jasan i blizak, upućujući im poruku da smo im bliži nego što možda misle, da govorimo istim jezikom i delimo iste vrednosti.

Ovo je, naravno, samo jedan primer, a u našoj praksi ih ima mnogo. Na svakom koraku govorimo običnim jezikom, ako treba i žargonom (kulturnim, dabome) ako je to način na koji govore ljudi kojima želimo da se obratimo. Koristimo kanale koje oni koriste, jer želimo da budemo tamo gde su oni.

Kakva je, onda, naša strategija?

Suština je uvek u kontekstu. Nužno je imati znanje, ali takođe nepohodno je razumeti okruženje u kojem ga primenjujemo i prilagoditi ga vremenu i trenutku u kojem radimo. Nesporna je teorija komunikacija koju smo učili, ali ako je ne prilagodimo (današnjim) uslovima, ona postaje beskorisna.

Nije bilo tako davno, pre samo desetak godina, kada su oglasi za posao objavljivani isključivo u dnevnim novinama. Probajte da danas zamislite takvu situaciju. Ili još bolje, probajte da tako zaposlite mlade, fakultetski obrazovane ljude, rođene krajem 90-ih ili čak početkom ovog veka.

I javite nam rezultat!

Za specijalno izdanje Mark Club tekst napisala:
Tanja Vasojević, Director of Communications, Delta Holding

Značaj istraživanja za građenje uspešnih brendova

0

Bez obzira na to u kojoj se fazi razvoja nalazi biznis ili brend, o kojoj veličini biznisa ili snazi brenda govorimo, u kojem segmentu poslujemo ili planiramo da poslujemo – B2B ili B2C, istraživanja su vitalni deo svake poslovne strategije. U rukama veštih i edukovanih timova mogu biti i odličan alat u svakodnevnom radu, posebno u sektoru marketinga.

Kada želite da identifikujete tržišne trendove, bolje razumete svog potrošača ili donesete neku važnu odluku koja će uticati na dalji razvoj poslovanja, istraživanje tržišta je verovatno najbolje rešenje. Istraživanja nam pomažu da rezultat svog rada ne prepuštamo faktoru sreće, da svoje pretpostavke i osećaje „iz stomaka” proverimo i konačno – donesemo odluke zasnovane na činjenicama.

Upravo nam brojna istraživanja govore i da su one kompanije koje su usredsređene na kupca, odnosno one koje kupca stavljaju u centar i rade sve, uključujući i temeljna istraživanja, kako bi privukle njegovu pažnju, osvojile njegovo srce i zadržale se u njemu, zapravo i najprofitabilnije kompanije. U ovoj misiji istraživačke agencije danas nude široke portfolije metodologija dizajniranih tako da u zavisnosti od potrebe kompanije donesu na sto podatke i uvide na, čini se, većinu pitanja na koja nemamo odgovor ili nismo sigurni u informacije kojima već raspolažemo. Ovo je trenutak kada na scenu stupaju očekivanja koja formiramo kada su istraživanja u pitanju.

Kvalitet dobijenih rezultata istraživanja zavisi od mnogih faktora, i neretko se dovodi u pitanje tokom diskusija koje ih koriste kao osnov za donošenje odluka. Potrebni, ali ne i dovoljni uslovi da se istraživanja postave na stabilnim osnovama su: da se posveti dovoljno vremena za definisanje što jasnijih ciljeva istraživanja, kao i izbor najadekvatnije metodologije da na njih odgovori, uz obavezno usaglašavanje šta konkretno donosi, a možda i još važnije – šta od odgovora ne donosi. Pouzdanost i profesionalizam agencija kojima se istraživanja poveravaju se u ovom slučaju podrazumevaju, uključujući i spremnost da kod klijenata prepoznaju nedostatke u razumevanju materije i svoju ekspertizu upotrebe da zajedno sve unapred definišu. Dalje, ono što je u samom istraživanju najvažnije jeste da rezultati budu što tačniji i da su upotrebljivi, odnosno da se na osnovu njih mogu preduzeti neke konkretne akcije. Samo ovako sprovedena istraživanja pomažu nastajanju i građenju uspešnih brendova.

Možda sve navedeno deluje jednostavno, ili čak podrazumevajuće, ali iz višegodišnjeg iskustva u radu na različitim pozicijama u sektoru marketinga, kao i u menadžmentu kompanije, rekla bih da to nije tako. Kompleksnost se često ispolji u tome da jedno istraživanje ne može da odgovori na sve ciljeve ili da dobijeni rezultati mogu da se tumače na više različitih načina. Sa druge strane, kompanije neretko pokazuju tendenciju da se previše oslanjaju na tačno ono što potrošači kažu u intervjuima, bez uzimanja u obzir okolnosti pod kojima se ispitivanja rade i prirodnu sklonost ljudi da daju poželjne odgovore. Naime, ono što potrošači kažu u anketama i fokus grupama često je u suprotnosti sa onim što zapravo misle i osećaju, i kako se na kraju krajeva ponašaju pri kupovini. U takvim situacijama postoji rizik da se rezultati istraživanja kvalifikuju kao pogrešni.

Ovde vidim ključnu ulogu agencija da edukuju kompanije o načinu korišćenja nalaza, a kao izuzetno ohrabrujuću vidim i činjenicu da je u današnje vreme i sa dostupnim tehnologijama zapravo sve lakše testirati konkretne navike potrošača naročito kada su kupovine u pitanju. Tehnologije donose značajnu dodatnu vrednost istraživanjima, kroz mogućnost da u značajno manjim obimima, a samim tim i značajno manjim ulaganjima, dođemo do konkretnih odgovora da li naša rešenja precizno odgovaraju na potrebe kupaca.

Za specijalno izdanje Mark Club tekst napisala:
Katarina Šibalić, Marketing Director, Strauss Adriatic

 

Marketing je kormilar kompanije!

0

Nataša Šarčević, direktorka marketinga i inovacija u kompaniji Atlantic Štark, dobitnica je Mark Awards priznanja u kategoriji CHIEF MARKETING OFFICER OF THE YEAR, koje dodeljuje Marketing mreža najuspešnijim stručnjacima iz kompanija u Srbiji. Tim povodom govorila je za naše specijalno izdanje Mark Club.

Dodeljene nagrade Epica Awards 2022!

SVET – Međunarodni žiri urednika i novinara vodećih svetskih medija koji prate kreativnu i komunikacijsku industriju pregledao je, u okviru takmičenja Epica Awards 2022, preko 3.000 kreativnih komunikacijskih rešenja i doneo odluku o dobitnicima.

Real time advertising, a na bilbordu?!

Svetsko prvenstvo u Kataru je potpuno očekivano kao globalni event, bilo vrlo inspirativno za brendove i marketare i u našem regionu. A kako se izdvojiti u moru komunikacije koja referiše na fudbal, biti zabavan i svež?

Publicis Groupe preko Zenitha širi svoje partnerstvo sa Nomad Foods

Nomad Foods, vodeća evropska kompanija za proizvodnju smrznute hrane, sa brendovima poput Birds Eye, Findus, Iglo, Ledo i Frikom, dodelila je zakup medijskog prostora i medijsko planiranje Zenithu, delu Publicis Groupe, u celoj Adriatic regiji, koja pokriva Hrvatsku, Srbiju, Bosnu, Sloveniju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.

Marketing i dalje privlačan za mlade!

Međunarodno udruženje za marketinške komunikacije (IAA Serbia) i agencija IPSOS Strategic Marketing sproveli su tokom novembra istraživanje o reputaciji marketinške struke u kojoj je učestvovalo 385 studenata i mladih profesionalaca do 5 godina iskustva u struci. Istraživanje je pokazalo da čak 67% ispitanih studenata planira da traži posao u struci, kao i da bi 78% mladih profesionalaca preporučilo prijateljima posao u njoj.

Cilj istraživanja bila je percepcija marketinške struke mladih generacija, odnosno u kojoj meri su spremni da svoje karijere započnu ili nastave u njoj.

Marketing se i dalje opaža kao inovativan i kao oblast koja je atraktivna za zaposlenje i brzo napredovanje. Studenti ekonomskog fakulteta i FON-a koji su učestvovali u istraživanju u vrlo visokom broju (preko 80%) bi želeli da, nakon završetka studija, rade u marketingu. I mladi profesionalci u oblasti marketinga, u velikoj meri zadovoljni su svojim poslom i preporučili bi ga mlađim kolegama.

Generacije koje danas traže posao su drugačije od nekadašnjih, koje su svoje zaposlenje tražile pre 15 i više godina. Tržište rada se promenilo – mnogo je više zanimljivih poslova, priliv radne snage na tržište rada je mnogo manje, a napredak tehnologije doneo je mogućnost rada na drugim tržištima. Uz to, IT industrija se izuzetno razvila i postala novi uzor među poslovima, gde se brzo napreduje i lako dolazi do visoke zarade. Ova studija je pokazala da ni danas marketing nije izgubio na svojoj privlačnosti. Kako najavljuje IAA Serbia, planirano je da rezultati istraživanja posluže kao osnova za pokretanje šire rasprave na temu narednih koraka, kako bi struka nastavila da se prilagođava novim okolnostima i razumevanju mladih ljudu.