Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!
Naslovna Blog Stranica 80

Brend od poverenja je dugoročni proces

0

Vuk Kosovac, Head of Retail, Executive Board Member, OTP banka Srbija govorio je za Mark Club o bankarstvu sa društvenim uticajem.

Zelena agenda je strateško usmerenje OTP banke u Srbiji. Zašto?

Kao jedna od vodećih kompanija u Srbiji, svesni smo odgovornosti koju imamo prema svom okruženju. Upravo zato, usvojili smo ESG strategiju koja podrazumeva strateški planirane aktivnosti u pogledu zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i etičkog korporativnog upravljanja. Odgovornost na svim poljima predstavlja temelj našeg poslovanja, za nas ekonomski rast podrazumeva odgovoran odnos prema prirodnim resursima i okruženju i zato smo odlučili da među prvima u Srbiji uvedemo koncept zelenog bankarstva. Da ovo nisu samo fraze, govore brojne inicijative koje kreiramo i podržavamo, a naše opredeljenje pokazuje i rad na minimalizovanju karbonskog otiska banke. Naš konkretan doprinos je, recimo, što se banka u potpunosti snabdeva električnom energijom iz obnovljivih izvora. Na krovu naše centralne zgrade imamo solarnu elektranu iz koje proizvedena električna energija ide direktno u sistem snabdevanja EPS-a, putem kojeg dolazi do svih naših filijala. Trenutno kreiramo nove, zelene bankarske proizvode, kojima želimo da podstaknemo i naše klijente da budu ekološki odgovorni. Zahvaljujući ovoj viziji, danas smo predvodnik zelene tranzicije u bankarskom sektoru, a ekološki održivo poslovanje je jedno od naših strateških usmerenja.

Očekuje li se od jedne banke da se bavi pitanjima ekologije i da daje svoj doprinos smanjenju karbonskog otiska?

Smatram da je danas apsolutno neophodno da svi, i kao pojedinci i kao kompanije, budemo svesni uticaja klimatskih promena na naš svakodnevni život, i da budemo spremni da damo svoj doprinos u zaštiti životne sredine. Smatram da smo to dužni i sebi, i svojoj deci i zajednici u kojoj živimo i radimo, jer direktno utiče na kvalitet naših života. Vođeni upravo ovim ciljem, ovogodišnje izdanje našeg preduzetničkog konkursa Generator Zero bilo je posvećeno nagrađivanju i podršci rešenjima koja doprinose smanjenju karbonskog otiska. Konkurs je iznedrio fenomenalne inovacije koje značajno utiču na smanjenje karbonskog otiska, a Francusko-srpska privredna komora, nagradila je naš društveno-odgovorni angažman i potvrdila značaj Generatora prestižnim priznanjem Grand Prix. Verujem da je OTP banka primer kako se može ostvariti pozitivan uticaj na sredinu i motivisati svoje klijente i korisnike ka održivom poslovanju.

Šta danas znači bankarstvo sa društvenim uticajem?

Značajan uspeh banke u poslovnom, finansijskom smislu, podrazumeva i posvećenost i odgovornost za razvoj našeg društva u celini. Naš društveni angažman, osim zaštite životne sredine, temelji se na odgovornosti prema tržištu, zaposlenima i zajednici. Krajem 2019. godine pokrenuli smo inicijativu Generator dobrih dela, sa ciljem povećanja vidljivosti socijalnog preduzetništva u Srbiji, a koja će svoj nastavak dobiti i u oktobru ove godine. Banka se odazvala i pozivu Koalicije za dobročinstvo i priključila kampanji „Spasimo hranu, spasimo humanost“, koja se organizuje povodom obeležavanja Nacionalnog dana davanja. Takođe, podrška i ulaganje u sport, kao i promocija olimpijskih vrednosti, predstavljaju jedno od najznačajnijih oblasti u segmentu korporativnih aktivnosti OTP banke, koja je već 20 godina sponzor Olimpijskog komiteta Srbije. Ujedno, ovo je ubedljivo najduže sponzorstvo u srpskom sportu i primer uspešne saradnje između poslovnog sektora sa jednom ovako uglednom sportskom institucijom. Osim sporta, OTP banka ulaže i u kulturu. Tokom naše dugogodišnje saradnje sa galerijom Matice srpske, pružili smo podršku brojnim projektima posvećenim očuvanju nacionalnog kulturnog nasleđa. Ove godine banka je podržala i nagradni književni konkurs izdavačke kuće Booka za originalan i neobjavljen roman na srpskom jeziku.

Zašto je digitalizacija u bankarstvu neophodna za unapređenje korisničkog iskustva?

Poslednjih godina svedočimo sve većoj upotrebi tehnologije u svakodnevnom životu. Pandemija je ovaj proces ubrzala, ali i značajno preorijentisala potrošače na onlajn svet. Danas vam telefon nije samo sredstvo za komunikaciju sa prijateljima, porodicom, već i glavni alat putem kojeg kupujete, radite ili čak i uzimate kredit. Sa promenom navika potrošača, došlo je i do drugačijih očekivanja od banaka. Korisnici danas žele brze, jednostavne i bezbedne usluge – bez odlaska u ekspoziture, čekanja u redovima i obimnih procedura. Upravo zbog toga smo u proteklom periodu radili na unapređivanju naših digitalnih servisa i aplikacija. Uveli smo brojne novine koje omogućavaju da se putem mobilnog telefona obavi veliki broj transakcija, kao što su onlajn keš kredit, plaćanje mobilnim novčanikom – digitalnom karticom u telefonu – kroz mCardApplePay, a od ovog leta i kroz Google Pay uslugu, kao i Pay by Link za generisanje linka za bezbedno plaćanje karticom, a koji se šalje kupcu mejlom ili telefonom, što je dosta praktično za trgovce koji nemaju POS terminal. Istovremeno, nakon razgovora sa korisnicima, lansirali smo novu, unapređenu verziju m-banking aplikacije. Takođe, fokusirani smo i na segment malog i srednjeg preduzetništva i pronalaženja mogućnosti da pomognemo malim biznisima da poboljšaju i unaprede prodaju uvođenjem e-commerce usluge, koja im otvara novi kanal prodaje ka njihovim korisnicima.

Šta za Vas znači REMARKABLE poslovni uspeh?

Svest potrošača se promenila i očekivanja koja imaju od kompanija su značajno porasla. Ovo je uticalo na klimu u poslovnom svetu u kojem profit prestaje da bude jedini kriterijum za uspeh. Danas morate da pokažete brigu prema korisniku i u situacijama kada to ne donosi direktnu korist ili čak predstavlja gubitak. Ukoliko nije praćen poverenjem, korporativnom kulturom koja klijenta stavlja u centar pažnje i društvenom odgovornošću, sam profit u jednoj godini ne predstavlja faktor stabilnosti na koji kompanija može dugoročno da se osloni. Jedino uspeh iza kojeg stoji kombinacija svih ovih elemenata može da se nazove REMARKABLE poslovnim ostvarenjem.

 

Uspeh nikada ne dolazi preko noći

0

Aleksandra Stevović, Brand Manager, PepsiCo i dobitnica Mark Awards priznanja u kategoriji BRAND MANAGER OF THE YEAR, koje dodeljuje Marketing mreža najuspešnijim stručnjacima iz kompanija u Srbiji. Tim povodom govorila je za naše specijalno izdanje Mark Club.

Ko danas stvara brend – potrošači ili korporacije?

Brendove stvaraju inovatori, tj. oni dovoljno motivisani, pasionirani i sposobni da reformišu postojeće ili stvore potpuno nove alate potrebne za prevazilaženje svakodnevnih izazova, kao i mehanizme za što jednostavniji i ispunjeniji život. Prisetimo se da su najveći globalni brendovi u okviru IT industrije, maloprodaje, medija i telekomunikacija, zapravo vizije pojedinaca koje su, uz neraskidivu vezu sa potrošačem, izgradila tada mala preduzeća – danas najveće svetske korporacije. Da bi brend opstao i ostao uspešan neophodno je da njegovi kreatori pruže za početak upotrebnu, zatim i dodatnu vrednost onima koji taj brend kupuju, izgrade odnos sa potrošačem, te na kraju opravdaju očekivanja za buduće ponude i jednog dana, uz malu dozu sreće, postanu „lovemark“.

Da li se uspešni brendovi rađaju slučajno?

Uspeh nikada ne dolazi preko noći. Naravno da postoji mnogo primera globalnih brendova koji su slučajno nastali, ali kako su postali uspešni je sasvim drugo pitanje. Ono što ne može biti koincidencija jeste veština izgradnje tih istih brendova, podrška organizacije i konstantno unapređivanje kako bi se kretali u koraku sa vremenom. Neosporno je da iza svakog uspešnog brenda, pored hrabrosti, stoji mnogo utrošenog truda, resursa, učenja, uspona i padova da bi se pronašla prava formula za uspeh. S obzirom na vreme u kom živimo, svedoci smo pojave da se na dnevnom nivou iznedri neki novi brend u našem vidokrugu, što se može primetiti i po društvenim mrežama gde je broj inovativnih ponuda nemerljiv, a targetiranje sve preciznije. Da li će, na primer, jedan takav brend postati uspešan, umnogome zavisi od njegove svrhe, distinkcije, priče, dobrog brendinga, emotivne povezanosti sa potrošačem, ali, takođe, i od trenutka u kom se lansira.

Da li je građenje brenda sprint ili maraton?

Uvek maraton. Na tom putu, kako možemo da posmatramo strateški pristup izgradnje brenda, često će se pojaviti i određeni sprintevi pride, što će predstavljati taktičke aktivnosti koje će samo osnažiti poziciju brenda na tržištu.

Dizajn i naziv proizvoda – da li i na koji način utiču na uspeh brenda na tržištu?

Svakako da utiču, ali isključivo kao simbioza svih krucijalnih parametara za distinkciju jednog brenda. Različite vizuelne specifičnosti i pisane poruke na proizvodu predstavljaju samo deo fundamentalnih znakova prepoznatljivosti. Naziv proizvoda i logo neizostavno idu „ruku pod ruku“ uz ličnost brenda i dizajn, pa je tako u moru robnih marki koje će se primetiti na polici, nezaobilazan vizuelni momenat – onaj gde se naš brend ističe, gde je privlačan i atraktivan za oko potrošača, kako bi što lakše i brže doneo odluku o kupovini.

Za mene je neuporedivo važnija priča koju brend deli sa okruženjem, tj. ona nit koja nas povezuje. Uspostavljanje komunikacije sa ciljnom publikom je, po mom mišljenju, vrlo važan aspekt postojanja jednog brenda. Konzistentnost u „pričanju priče“, jasna i jednostavna poruka, kao i adekvatan odabir kanala od primarne su važnosti za dalji uspeh brenda.

Koji projekat biste izdvojili u 2021. godini na koji ste najponosniji, a koji je ostvario izuzetne poslovne rezultate?

Radeći u FMCG industriji, količina projekata vrlo brzo prestane da se pamti i broji (smeh). Kao i svake godine, i 2021. ih je bilo mnogo, kako strateških, čiji su današnji pokazatelji kontinuirani dvocifreni rastovi, na koje smo kao celokupan komercijalni tim veoma ponosni, tako taktičkih koji su obezbedili da sačuvamo ili unapredimo svoje tržišne pozicije u važnim trenucima. Velika većina je ostvarila vrhunske rezultate, te ono što bih izdvojila, ali i objedinila, može se sumirati u zajedničkog imeniocu – inovacije. Prošla godina bila je godina inovacija u svakom smislu. Samo na Clipsy brendu lansirali smo nove proizvode u gotovo svim potkategorijama, dok je Pardon postao bogatiji za jednu dodatnu ekstenziju aktuelnog portfolija.

Vole li potrošači u Srbiji nove proizvode? Imaju li poverenja da isprobaju nešto novo?

Srpski potrošač mora sve da proba. Mi smo narod koji kada odlazi na pijacu obavezno bocne komad sira ili pršute. To nam je u krvi. Svaku jasno iskomuniciranu i dobro pozicioniranu inovaciju potrošači primete, kupe da probaju i onda se dešava baš ta razlika koju prave REMARKABLE brendovi – ponovljena kupovina. Nije dovoljno samo doneti inovaciju na tržište i onda je pustiti niz vodu. Potrebno je da se u jednom određenom periodu tom proizvodu neguje i gradi imidž kako bi kasnije počeo samostalno da „živi“, pronašao svoje mesto na polici, i ključno, zadržao se tu ukoliko je naišao na odobrenje ciljne grupe.

Zašto je važno da potrošači znaju ko su ljudi koji grade njihove omiljene brendove?

Brend menadžeri su, prvenstveno, ti isti potrošači, takođe. I ne samo brend menadžeri. Svi zaposleni u kompaniji, od kolega sa proizvodne linije, preko komercijaliste do partnera iz agencija, zajedničkim snagama učestvuju u građenju reputacije jednog brenda i samim tim predstavljaju njegove glasnogovornike. Ne treba zaboraviti važnost komunikacije i prenošenja poruke „od usta do usta“, gde svaki postojeći ili potencijalni potrošač može dobiti verodostojnu informaciju o tome šta smo skoro „izbacili“ na tržište ili čuti neku zanimljivost o proizvodima, na primer, kako se prave Clipsy batačići, upravo od ljudi koji se bave tim određenim brendom. Mi činimo tzv. tim „pozitivnih preporuka“. Kao korporativnim brend ambasadorima, itekako nam je značajno da potrošači imaju poverenje u naše planove, komunikaciju i promociju, jer se upravo svaka kampanja i plasira u korist krajnjeg potrošača i njegovih potreba.

Šta za Vas znači Mark Awards priznanje i kako će ono uticati na Vašu dalju karijeru?

Sama nominacija za Mark Awards donela mi je ogromno zadovoljstvo, mnogo novih kontakata, ali i dodatnu motivaciju i odgovornost, posebno prema mlađim članovima marketing sektora kompanije PepsiCo, sa kojima ću u narednom periodu još intenzivnije sarađivati. Kako je ovaj konkurs nagrađivanja pojedinaca osmišljen tako da zaista svako od nominovanih bude jednako predstavljen struci, kolegama na uvaženim pozicijama, kao i široj javnosti, bilo mi je neizmerno drago što sam jedna od ovogodišnjih kandidata za brend menadžera godine. Priznanje ovog tipa zasigurno pruža ličnu satisfakciju, potvrdu da sam napravila nešto kvalitetno, zapaženo i čime će se moja porodica ponositi, što mi je najveća nagrada.

 

Ko su korisnici TikToka u Hrvatskoj?

REGION – Dentsu Creative u Hrvatskoj je početkom 2022. godine pokrenuo TikTok diviziju kroz koju oglašivačima i brendovima nudi usluge kreiranja komunikacijske strategije i kreativnog smera za TikTok, vođenje TikTok profila, uslugu produkcije sadržaja i naravno, neizostavan deo pokretanja influencer kampanja na samoj platformi. Vrednost kroz nativni sadržaj ovde je najveći izazov, ali ujedno i najzabavniji deo.

Kako bi kreiranje sadržaja bilo relevantno korisnicima TikToka, potrebno je poznavati njihove navike, potrebe i izazove, te biti u mogućnosti potpuno prirodno preneti željenu poruku, a istovremeno podstaknuti korisnike na akciju.

Ko su TikTok korisnici u Hrvatskoj?

Prema rezultatima dentsu CCS panel istraživanja, ukupno 525 hiljada ljudi u Hrvatskoj, u dobi od 16 do 64 godine, koristi TikTok barem jednom mesečno. Aplikaciju otprilike podjednako koriste muškarci (51%) i žene (49%), a većinu korisnika čine oni u dobi od 16 do 34 godine.

Redovni korisnici TikToka, oni koji koriste TikTok barem jednom nedeljno, čine 14% hrvatske populacije, odnosno 380 hiljada građana u dobi od 16 do 64 godine, dok prevladavaju oni u dobi od 16 do 24 godine. Svaki treći je stalno zaposlen, a mnogi rade i povremene poslove. Ostale čeka velika životna promena – prvo zaposlenje. Važno im je smišljati nove ideje i biti kreativni, raditi stvari na svoj način te biti vrlo uspešni; žele da ljudi prepoznaju njihova postignuća.

Najviše vremena provode online, u proseku 24 sata nedeljno, dok 21 sat provode na internetu putem smartphone-a. Na internetu su najčešće kako bi saznali nove informacije ili pak kako bi saznali nove teme o kojima mogu pričati. Svaki treći smatra da bi bio/la izgubljen/a bez društvenih medija.

Više informacija pročitajte na sajtu HURA-e.

Dani komunikacija od 20. do 23. aprila u Rovinju

REGION – Festival Dani komunikacija održaće se od 20. do 23. aprila 2023. godine pod nazivom „F*** advertising. Love advertising.“ Najveći svetski kreativci, najuticajniji pojedinci unutar komunikacijske industrije, futuristi i evanđelisti samo su neki od predavača koje organizatori festivala, HURA i IAB Croatia, najavljuju.

Now&10: Tradicionalni vs. digitalni mediji

Marketing mreža objavila je danas novu epizodu Now&10 serijala. Ovaj serijal, kroz različite teme, analizira tržište marketinških komunikacija u Srbiji u periodu od 2012. do 2022. godine.

U okviru nove epizode pod nazivom „Tradicionalni vs. digitalni mediji“ o tome šta je digitalni marketing značio 2012. a šta znači danas, kao i kada će digital premašiti TV u Srbiji, govori devet vrhunskih stručnjaka iz kompanija NIS i Delta Holding, kao i agencija Kliping Beograd, Chapter 4 PR, Cheil Centrade Adriatic, Webtise, Nova Communications i Propulsion.

Cela epizoda dostupna je našem YouTube kanalu:

Zašto su influenseri važni za industriju lepote?

0

Bilo da se radi o malim novim brendovima koji postaju viralni na TikToku sa svojim inovativnim sadržajem, o velikim brendovima iza kojih stoje gigantske korporacije, ili pak o slavnim ličnostima poput holivudskih glumica, koje lansiraju svoje linije, uticaj industrije lepote stalno je prisutan i ima ogroman značaj u životima potrošača.

Da bi jedan brend bio uspešan, prepoznat i blizak svojoj ciljnoj grupi on mora, pre svega, da izgradi poverenje, svest i autentičnost kod svoje potencijalne publike. Potrošači su edukovaniji nego ikad pre, informacije su im dostupne i ažurirane neverovatnom brzinom, ponuda proizvoda i brendova se povećava iz dana u dan, te je za brendove veoma značajno da budu prepoznati i po svojim vrednostima koje prevazilaze samo kvalitet proizvoda. Danas potrošači žele brendove sa svrhom i misijom.

Da li biste kupili proizvod koji vam preporuči osoba koju ne poštujete iz bilo kojih razloga? Verovatno ne! Ali ako vidite da taj isti proizvod koristi osoba koju cenite, delite iste vrednosti i interesovanja, velike su šanse da ćete i bez puno istraživanja pojuriti da kupite isti, jer želite takvu kosu, ten ili jedostavno samo imate poverenje da je izbor pravi.

Brendovi danas prave celokupne marketinške strategije zasnovane na toj činjenici. Bilo da se kreiraju sadržaji koji kreću od recenzije proizvoda, preko manje ili više poznatih činjenica o sastojcima ili jednostavnim uputstvima za korišćenje, oni su neizostavni deo svake ozbiljne kampanje. Ovakve sadržaje brendovi koriste da dopru do publike koja prati odabrane influensere, da izgrade poverenje sa istom i da iskoriste kreativnost influensera kako bi promovisali proizvod na drugačiji i jedinstven način.

Zato je odabir influensera, koji će biti lice brenda, jednako važno kao i odabir bilo kog drugog medijskog kanala u okviru svake kampanje. Sada sa sigurnošću možemo reći da influenseri i jesu jedan nov, moderan i dinamičin medijski kanal, koji je ujedno i najbrže rastući.

Pre selekcije influensera, moramo upoznati svoje potencijalne potrošače, njihova očekivanja i trendove koji ih pokreću. Važno je odabrati influensere čije se imidž i sadržaji koje kreiraju, poklapa sa očekivanjima naše ciljne grupe, kao i da su prisutni na kanalima i platformama relevantnim za publiku kojoj se obraćamo.

Strategija brendova kroz vreme se menja i sve više budžeta se izdvaja za ovakav vid plasiranja proizvoda. Zbog toga je izuzetno bitno da postavimo jasne ciljeve, indikatore i ključne parametre unapred kako bi smo znali da li je jedna influenser kampanja uspešna ili ne, i u kojoj meri. Kolaboracije sa influenserima mogu imati veoma različit krajnji cilj. Nekada je to građenje svesti o postojanju određenog proizvoda, nekada je direktna prodaja preko UTM linkova, a često i samo angažovanje ciljne grupe i pospešivanje dodatne konverzacije. Ali, u svakom slučaju, komunikacija je ključ. Kada influenseri znaju šta je to što vi želite da postignete, uz transparentnost i autentičnost, kao osnovne postulate, vi dobijate sadržaj koji performira bolje i obezbeđuje bolji ROI.

I pored jasnih parametara kampanje, influenser marketing ne garantuje rezultate u smislu prodaje, građenja brend imidža ili broja klikova. Ne postoje standardne metrike za merenje uspeha. Ovo je, složićete se, deo digitalnog marketinga u kojem su merni pokazatelji najmanje zastupljeni, a pouzdanost istih na ne tako zavidnom nivou i verovatno jedini digitalni kanal koji je eksplodirao pre nego što je postojao pravi benčmark za uspešnost. To su rizici koji brendovi prihvataju i služe nam da konsolidujemo svoje naredne korake, da unapredimo planiranje i da neprestano tražimo nove načine plasiranja kreativnog i edukativnog sadržaja.

Ako na to dodamo svakodnevna unapređivanja platformi i kanala kao što su TikTok, Instagram, Facebook ili YouTube, mogućnosti za kreiranje jedinstvene, dopadljive i zabavne kreative su neograničene. Instagram izgleda želi da postane TikTok, TikTok teži da postane YouTube, TV postaje sve više digital… Šta je sledeće?

Predviđa se da će globalno kozmetičko tržište dostići blizu 500 milijardi dolara do 2030. godine. Imajući u vidu stalno pojavljivanje novih brendova i izbora, koji su dostupni kupcima, svima nam je potreban način da se izdvojimo iz mase, izgradimo poverenje, podstaknemo razgovore i povećamo prodaju, a odabir pravih influensera bez sumnje može pomoći u tome.

Za Mark Club tekst napisala:
Marija Čortan, Marketing Director Hair Care & Coloration Adria-Balkan HUB, L’Oréal

Korisnik je jedini i najveći trend

0

Milija Zeković, CEO, SBB Srbija i Telemach Montenegro govorio je za Mark Club o kvalitetnom korisničkom iskustvu – šta ovaj termin danas znači iz ugla kompanije, a šta iz ugla korisnika.

Kompanija SBB ove godine slavi 20 godina uspešnog poslovanja. Šta su, po Vašem mišljenju, bili odlučujući faktori u poslovnoj politici koji su omogućili da SBB danas ima vodeću poziciju u mnogim segmentima tržišta u jugoistočnoj Evropi?

Faktori u poslovnoj politici zahvaljujući kojima je United Grupa, koja je izrasla iz SBB kompanije, danas vodeća telekomunikaciona i medijska kompanija na tržištu od 40 miliona ljudi urezani su u naš DNK. Kompanija je nastala kao mala lokalna kablovska TV mreža sa samo osam zaposlenih, sa jasnom vizijom usluga visokog kvaliteta i integracije medijskih i telco usluga. Uz to, rekao bih da gajimo kulturu inovacija, koje leže duboko u svemu što radimo. Grupa je danas sinonim za najkvalitetnije inovativne telco usluge u ovom delu sveta, čiji su korisnici najzadovoljniji na svim tržištima poslovanja, a SBB kao deo Grupe posluje sa tom vizijom punih 20 godina.

Koji su ključni trendovi na tržištu telekomunikacija u ovom trenutku, posebno ako govorimo o pristupu ka korisnicima?

Korisnik je jedini i najveći trend. Telco operatori se od nastanka industrije utrkuju kada je reč o inovacijama, ali imati ideju i jasnu viziju o budućnosti razvoja proizvoda i upravljati njome interno danas je značajna komparativna prednost. Kada na to dodate personalizaciju i razvoj sadržaja, kao i customer centric kulturu, rekao bih da imate ne samo trendsetera, već i lidera na tržištu.

Da li komunikacija sa korisnicima danas pravi ključnu razliku na tržištu? Šta korisnici danas očekuju od telco kompanije?

Najbolji servis i adekvatnu korisničku podršku u svakom trenutku. Dakle, kvalitet komunikacije je važan, gotovo jednako kao i kvalitet interneta, televizije ili bilo koje druge usluge. Jasno da bez dobrog proizvoda, dobra komunikacija nema mnogo uspeha, ali ukoliko imate dobar proizvod, a ne vidite i ne čujete korisnika, to svakako ne vodi uspehu. Zbog toga sam ponosan da smo se, mi kao kompanija, i u tom polju godinama razvijali, da konstantno unapređujemo zadovoljstvo naših korisnika, da smo prošle i ove godine, dva puta zaredom, dobili Ookla priznanje za to, kao i da su naši korisnici, prema istraživanju agencija, najzadovoljniji u zemlji.

Kvalitetno korisničko iskustvo – šta ovaj termin danas znači iz ugla kompanije, a šta iz ugla korisnika?

Svako od nas je korisnik različitih usluga i svi želimo da za naš novac dobijemo najbolju uslugu. Kada to postane filozofija svih zaposlenih u jednoj kompaniji, onda kao razultat imate zadovoljne korisnike.

S aspekta korisnika znači sve, ali i za kompaniju, takođe. To znači mnogo sati treninga, obuka, promena internih procedura, konstantno praćenje i merenje zadovoljstva korisnika, ali dugoročno obezbeđuje stabilnu korisničku bazu, a samim tim i veće opšte zadovoljstvo.

Customer experience ili human experience – šta približnije definiše brend pristup ciljnoj grupi SBB-a? 

I jedno i drugo. Bez obzira na tehnologiju i na telekomunikacije, kao biznis, u centru svega što radimo su ljudi, kako naši korisnici, tako i naši zaposleni, koji su, takođe, naši korisnici. Duboko verujemo da bez zadovoljstva zaposlenih nema ni zadovoljstva korisnika, i zato na oba ova cilja uzajamno i svakodnevno radimo. A njihova mera je uspeh naše kompanije.

Šta za Vas znači REMARKABLE poslovni uspeh?

Podrazumeva se – biti uspešan u poslu koji radiš, ali još mnogo više od toga – na prvom mestu biti čovek, svestan uloge koju kao pojedinci i kompanije imamo u društvu, biti jedinstven, inovativan, prepoznatljiv, sa jasnom idejom na koji način želite da promenite, pomognete ili podržite svoje kupce, korisnike, ali i sve druge pojedince i zajednicu, spreman na nove izazove, otvoren za nove ideje, radoznao sa željom da drugima pružiš priliku. Mnogo je faktora koji treba da se dese da bi nečiji poslovni rezultat danas bio REMARKABLE i ostavio traga na druge. Ali činjenica je da tu mogućnost danas imaju mnogi. Potrebno je samo malo sreće, dobrih ideja i hrabrosti!

 

Sve naše različitosti smatramo bogastvom

0

Maja Vujašković Đureinović, Country Communication Manager, IKEA South East Europe i dobitnica Mark Awards priznanja u kategoriji PR/CORPORATE COMMUNICATIONS MANAGER OF THE YEAR, koje dodeljuje Marketing mreža najuspešnijim stručnjacima iz kompanija u Srbiji. Tim povodom govorila je za naše specijalno izdanje Mark Club.

Kako biste ocenili razvoj komunikacijske industrije u Srbiji u poslednjih godinu dana? Šta se promenilo, i u kom smeru idemo?

Čini mi se da je prethodni period bio dosta izazovan za našu industriju. Ogromne i nagle promene u svetu uslovile su i promene u načinu života i očekivanju potrošača, poremećaje u lancima nabavke, probleme sa tradicionalnim biznis modelima…Podržati biznis u ovim okolnostima, a pritom ostati dosledan vrednostima brenda postao je zadatak koji traži novi pristup, više fleksibilnosti, agilnosti, kreativnosti…

S obzirom da radite u globalnoj kompaniji, u kojoj meri lokalni timovi imaju slobodu kada je u pitanju kreiranje sopstvenih komunikacijskih strategija?

IKEA je globalni brend koji je na svakom tržištu vođen istom vizijom da “kreira bolju svakodnevnicu za što veći broj ljudi“. Ovakva vizija je dosta široko postavljena i kao takva relevantna na svakom tržištu. Iako se trudimo da kreativni deo naših kampanja bude relevantan lokalno, po pitanju osnovnih ciljeva smo usklađeni i gradimo IKEA-u kao jedan brand globalno, koji bi na svakom tržištu trebao da bude prepoznat po pristupačnim rešenjima za dom i pozitivnom uticaju na ljude i planetu.

IKEA tradicionalno podržava LGBT+ populaciju u Srbiji i svoj stav javno zagovara. Zašto je za Vašu kompaniju značajna inkluzija i različitost?

Inkluzija i različitost je deo DNA otiska IKEA-e. Mi verujemo da svako ima pravo na isti tretman i šanse za razvoj bez obzira na bilo koji aspekt svog identiteta. Sve naše različitosti smatramo bogastvom IKEA-e i verujemo da smo zahvaljujući njima bolja kompanija. Tu prvenstveno mislimo da naše zaposlene i važnost stvaranja inkluzivnost radnog mesta, a onda za zalaganje za ove vrednosti u široj zajednici. Verujemo da je ovakav pristup dobar ne samo za nas, zaposlene, već i da je dobar za biznis. Brojne relevantne studije govore o tome koliko su timovi u kojima različiti članovi tima donose različita mišljenja i poglede na svet kreativiji i uspešniji. Mi smo, takođe, brand za široku populaciju i verujemo da ukoliko su naši zaposleni inkluzivni oni mogu bolje osetiti i razumeti potrebe naših potrošača, i stvoriti za njih okruženje u kojima su komforni da slobodno razgovaraju o svojim navikama života kod kuće, za koje im mi onda možemo ponuditi relevantna rešenja.

Vodite više različitih tržišta, da li je strategija woke komunikacije primenjiva baš na svakom tržištu?

Teme oko kojih smo mi najviše angažovani su vezane za održivi razvoj i unapređenje politika koje podstiču poštovanje različitosti i inkluzije. Iako različita tržišta mogu imati drugačiji kulturološki kontekst i društvena pitanja koja su relevantna za njih, ove teme su ipak aktuelne i važne na svim tržištima.

Koliko je „klizav“ woke teren? Kako izbeći potencijalne krize?

Generalno je klizav. Potencijal za krizu je veći ukoliko je angažman brenda vođen komercijalnim interesima, i ukoliko ga ne prati iskren, strateški i dugoročan pristup u kojem je brend voljan da kroz, pre svega, edukaciju zaposlenih, a potom i širu saradnju sa društvenim akterima uloži svoje resurse, finansijske, komunikacione, ekspertske i posveti se promovisanju pozitivnih promena u društvu. To je mnogo kompleksniji i širi angažman od kampanje i suštinski je integrisan u poslovnu strategiju brenda. U tom smislu, mislim da je efekat najznačajniji kad se brend opredeli da deluje u oblastima koje su bliske njihovom polju poslovanja, jer u tim oblastima ima ekspertizu i može da ostvari suštinski pozitivan uticaj.

Da li kompanije moraju da žive iznutra ono što zagovaraju spolja kroz javnu reč?

Apsolutno moraju. Potencijal za pozitivni uticaj kompanija primarno leži u mogućnosti da unaprede status svojih zaposlenih, kao i da promene zagovaraju prema svojim potrošačima, pa i dobavljačima i ostalim partnerima. Ukoliko kompanija ne zagovara svoje ciljeve u okviru ekosistema u kome posluje, ona suštinski gubi potencijal za bilo kakav uspeh tih napora. Takav pristup ne mogu da ocenim kao iskrenu posvećenost nekoj temi. U engleskom jeziku postoji lepa fraza koja kaže “put your money where your mouth is” i mislim da ona dobro opisuje očekivanja današnjih potrošača. U tom smislu vraćam se na odgovor na prethodno pitanje i to koliko je važno da je društveno angažovano delovanje pitanje ne samo za marketing i komunikacije nego pitanje poslovne strategije brenda.

Globalni brendovi često podižu glas o važnim društvenim, ali i političkim pitanjima, kreiraju pokrete, pa i mobilišu svoje fanove. Šta rade domaći brendovi?

Mislim da i domaći brendovi hvataju korak sa globalnim trendovima i da smo u prethodnom periodu svedočili lepim primerima hrabrih i kreativnih kampanja.

Da li je moralno stavljati znak jednakosti između “good” i “advertising”? 

Zavisi. Ukoliko postoji dobar balans između dva dela ove kovanice – poslovnog interesa koji pokušavate da ostvarite advertisingom i opšteg dobra koje promovišete, mislim da u tom slučaju jeste.

Koji projekat biste izdvojili u 2021. godini na koji ste najponosniji, a koji je ostvario izuzetne rezultate?

Na kampanju “Ljubav je uvek dobrodošla” koja se fokusira na promociju prava LGBT+ osoba i nastavak je naše prošlogodišnje kampanje “Ljubav živi izvan 4 zida”. Naročito smo ponosni, jer smo prva kompanija koja je prošle godine jasno istupila sa ovakvim porukama, a ove godine vidimo da se i drugi iz poslovnog sektora priključuju.

Šta za Vas znači Mark Awards priznanje i kako će ono uticati na Vašu dalju karijeru?

Vrlo sam ponosna, jer ga doživljavam kao priznanje kolega kolegama, i momenat koji slavi našu struku i postignuća.

 

Srpska asocijacija menadžera dodelila godišnje nagrade

Srpska asocijacija menadžera i ove godine tradicionalno je održala najprestižnji SAM Gala događaj, u okviru koga je najboljim pojedincima i kompanijama, dodelila godišnje nagrade, za uspehe i doprinose koje su ostvarili ove poslovne godine.

Najboljim menadžerima, liderima 21. veka, ove godine nagrade su dodeljene u četiri kategorije: Menadžer godine, Mladi menadžer godine, Poslodavac godine, kao i Društveno odgovorna kompanija godine.

Laskava titula „Menadžer godine“ zbog izuzetnih poslovnih poteza i rezultata, inovativnosti i vizionarskom pristupu, pripala je Jeleni Galić, predsednici Izvršnog odbora AIK Banke. Primajući nagradu, Jelena Galić je izjavila: Izuzetno mi je draga nagrada jer dolazi od najboljih menadžera naše zemlje. Želim da čestitam svim finalistima i dobitnicima na priznanjima. Citirala bih Ajnštajna koji je rekao da je život kao vožnja biciklom, treba neprestano da idete i ne stajete da ne biste izgubili ravnotežu. Želim nam svima da idemo samo napred, a da nagrade  budu motiv za dalja osvajanja.Nagradu je dodelio predsednik SAMa, Dragoljub Damljanović.

Kao mlada nada poslovne zajednice, prepoznat je Milan Matić, CEO, Delta Transportni Sistem, koji je poneo priznanje u kategoriji „Mladi menadžer“. Nagradu je dodelio Vlastimir Vuković, predsednik Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke. Zahvaljujući na dodeljenoj nagradu Matić je istakoa da je ova nagrada rezultat svih ljudi kojima je okružen i privatno i poslovno i zahvaljujući njima je danas takav čovek. On se zahvalio i asocijaciji, jer iz godine u godinu pokazuje koliko su značajni za privredu kompanije, menadžere koji dobijaju priliku da stiču dragoceno iskustvo.

Kompanija koja je u ovoj godini ponudila najbolje radne uslove i osvojila nagradu „Poslodavac godine“ je Generali Osiguranje Srbija. Nagradu je uručio član žirija, Mihailo Jovanović, ministar informisanja i telekomunikacija.

Dobitnik nagrade u kategoriji „Društveno odgovorna kompanija“ je OTP banka. Nagradu je uručila članica žirija, Neda Lazendić, Country Manager Serbia, WV International.

Pored glavnih kategorija, ove godine, žiri dodelio je i dva posebna priznanja. Želeći da istakne važnost obrazovanja i vrednosti koje kroz školovanje dobijaju naša deca, a ujedno simbolično uputi podršku onima koji utiču na budućnost mladih, žiri je zahvalnost kroz specijalnu nagradu uputio svim prosvetnim radnicima Srbije. Ovo priznanje obrazložio je član žirija i član Upravnog odbora SAMa, Dejan Ranđić, generalni direktor DNA Communications.

Žiri je odlučio da drugo posebno priznanje dodeli medijskoj kući Bloomberg Adria zbog posebnog zalaganja u promovisanju i davanju značaja ekonomskim temama u regionu. Izvršna direktorka SAMa, Jelena Bulatović, nagradu je uručila Vesni Damjanić, glavnoj i odgovornoj urednici Bloomberg Adria.

 

Rebrendiranje je ključno za naš dalji razvoj

0

Subotička Infostud grupa  nedavno je promenila ime u Inspira grupa, a svom najvećem biznisu koji se bavi zapošljavanjem prepustila ime Infostud. Ova informacija dočekana je sa velikim interesovanjem javnosti s obzirom na složenost i kompleksnost procesa rebrendiranja i to kompanije koja postoji više od 20 godina. Pod “kapom” Infostuda posluju čak četiri sajta za zapošljavanje: Poslovi Infostud, HR Lab, HelloWorld.rs  i Startuj.com, dok pod okriljem Inspira grupa nastavljaju da se razvijaju vodeće digitalne platforme u oblasti automobilizma, nekretnina, prodaje delova i osiguranja. Istovremeno Infostud  je ovih dana proslavio svoj 20. rođendan na tržištu rada u Srbiji, što je bio i dodatni povod za intervju sa Darkom Burčulom, šefom marketinga i PR-a Infostuda. Pitali smo ga kako je izgledao ceo proces rebrendinga iznutra, koliko ljudi je bilo angažovano, koliko  dugo se ovaj proces planirao i šta su i Infostud i Inspira grupa dobili ovim promenama.

Zašto se Infostud grupa odlučila za rebrending i šta su vam po tom pitanju ključni ciljevi? 

Primarni razlog je to što se oblast našeg poslovanja toliko raširila i dobila potpuno novu suštinu u odnosu na ono sa čime smo krenuli – tako da samo ime više ne predstavlja ono što smo postali. Sadašnja najveća domaća grupacija digitalnih biznisa odavno je prerasla informativni studentski bilten sa kojim smo počeli.

Ključni cilj je da postanemo prepoznatljivi kao grupa vodećih digitalnih biznisa u Srbiji koja pokazuje da je moguće izgraditi svetski digitalni kvalitet u domaćim uslovima i inspiriše najširu zajednicu na dalji razvoj.

Kako  rebrending tačno da utiče na Infostud grupu, a kako na grupaciju sajtova Poslovi Infostud? 

Poslovi.infostud grupacija je prihvatila ime po kojem je prepoznatljiva u najširim krugovima javnosti i poslovnoj zajednici – od sada se zovemo samo Infostud. Osim ove nominalne promene – želimo i da akcentujemo suštinsku transformaciju koju smo izneli – razvijamo se u pravcu centra za rešenja za tržište rada i jedinstveno mesto gde povezujemo poslodavce i kandidate kroz širok spektar proizvoda i usluga koje daleko prevazilaze postavku oglasa na našim sajtovima. Odavno smo prepoznati kao vodeći kanal za sve usluge u oblasti regrutacije, selekcije, employer brandinga – kao i za zapošljavanje i građenje karijere. Ovim rebrendingom postavljamo osnovu koja će nam omogućiti da se dalje razvijamo kako u oblasti novih usluga i tehnologija, tako i kroz povezivanja sa svim partnerima širom poslovnog i društvenog spektra. Jednostavno rečeno: nismo više samo oglasi i sajtovi – sada smo „one stop shop“ za sve što je u vezi sa  tržištem rada.

Sa druge strane, dosadašnja Infostud grupa – koja obuhvata i vodeće digitalne platforme u svojim oblastima: polovniautomobili.com, 4zida.rs, prodajadelova.rs, osiguranik.com i ostale – dobila je potpuno novo, adekvatno ime i postala  Inspira grupa.

Ove godine sajt Infostud slavi 20 godina poslovanja. Da li je slučajnost što se rebrending dešava kada i ovako važan jubilej? 

Da li uopšte postoje slučajnosti? Dvadeset godina je prošlo a kontinuirani razvoj nas je doveo na poziciju gde se sada nalazimo – i ove dve činjenice su se odlično poklopile..  Rebrendingom slavimo našu tradiciju unapređenja, inovacija i razvijanja. Prepoznati smo po tome što razvijamo i unapređujemo naš poslovni sistem i tržišta rada u celini.

Koliko je bilo potrebno vremena da se sprovede proces rebrendiga i šta je bilo najteže na tom putu? 

Sam projekat rebrendinga je počeo pre nešto više od godinu dana i bio je vrlo kompleksan – počevši od definisanja ciljeva i uspostavljanja partnerstva u traženju najboljih rešenja  do implementacije na svim našim platformama koje obuhvataju 4 sajta, skoro 20 različitih društvenih mreža i mnogobrojne nedigitalne resurse. Istakao bih saradnju sa Design Buroom – agencijom koja nam je veoma pomogla da ispravno izrazimo povezanost svih elemenata našeg biznisa u prepoznatljivom, savremenom i kvalitetnom novom brend identitetu.

Verovali ili ne,  najteže je bilo uveriti sve interne faktore da moramo da prihvatimo naš identitet koji je skoro celo tržište odavno prihvatilo i prepoznalo i definisati strategiju na osnovu toga. Sam marketinški posao je u odnosu na ovo bio mnogo lakši, bez obzira koliko je bio zahtevan.

U kojoj meri je rebrendiranje izazov za ceo marketing Infostuda? 

Izazov je definitivno bio veliki  i u jednom periodu je obuhvatio sve naše resurse. Obim posla je bio ogroman imajući u vidu koliko su kompleksne naše platforme i koliko intenzivno angažuju i komuniciraju sa korisnicima. Međutim, samim tim je i uspešno obavljen zadatak ogromna pobeda ne samo za marketing tim infostuda,  nego za ceo poslovni sistem Inspira grupe.

Kakva su vam očekivanja, mislite li da će kandidati koji traže posao preko vaših sajtova, dobro odreagovati na novo ime i logo firme? 

Za kandidate u ovom smislu nema nikakve promene – sajtovi preko kojih je celo tržište naviklo da se zapošljava i traži zaposlene – ne menjaju ni naziv ni adrese. Ono što se promenilo je mnogo čistiji, moderniji i pozitivniji dizajn koji treba da bude poveznica sa morem sjajnih mogućnosti koje svako od nas ima kroz razvoj karijere i pronalazak odgovarajućeg posla ili zaposlenog.

U Infostudu smo konstantno posvećeni unapređenju korisničkih iskustava na svim našim platofrmama  pa to ostaje konstanta i sada. Ovo podjednako važi za poslovne korisnike i kandidate koji traže pravo zaposlenje.

Šta vas je naučilo iskustvo u marketingu, u kojoj meri rebrendig utiče na poslovanje kompanije koja je već lider na tržištu zapošljavanja u Srbiji? 

Rebrending je potreban kako bi svaki brend bio aktuelan i u skladu sa društvom i okolnostima koje se stalno menjaju. Ipak, najbolji brendovi poput Infostuda uvek ostaju verni svojoj suštini i osnovnim vrednostima. U našem slučaju to znači da ostajemo posvećeni povezivanju kandidata sa odgovarajućim kompanijama, pomaganju da se se kandidati profesionalno ostvare i izgrađuju svoje karijere i da insistiramo na unapređenju tržišta rada u Srbiji kroz primenu najboljih svetskih poslovnih praksi.

Kakve su vam procene za narednu godinu sa aspekta ponude i potražnje poslova na domaćem tržištu radne snage? 

Bez obzira što ulazimo u godinu neizvesnu sa više aspekata – geopolitički, inflatorno, sirovinski i u smislu opstanka globalnih lanaca snabdevanja – izvesno je da će na našem tržištu i dalje biti evidentan nedostatak kvalifikovanih kadrova za veliki broj zanimanja. Prvenstveno u IT sektoru, u oblasti specijalizovanih profesionalnih zanimanja, kao i onih  poput električara, frizera, vodoinstalatera, vozača…Vodeće kompanije će sigurno iskoristiti nezivesnost da privuku i zadrže deficitarne kadrove  koji će im, kada tržište prevaziđe faktore rizika, pomoći da zadrže liderske pozicije. U tom smislu, očekujem dalji nastavak ulaganja u unapređenje procesa za privlačenje kadrova i employer branding.

Da li će poslodavci više nego ikad u narednoj 2023. biti na mukama da zadrže zaposlene. I, koji bi model u rešavanju ovog problema mogao da se pokaže kao uspešan?  

Najbolji ljudi će nastaviti da imaju globalnu perspektivu i slobodu izbora  – i u tom smislu domaći poslodavci moraju da nastave sa snažnim ulaganjem u ključne HR procese unutar kompanija. Drugi i obavezni faktor ovih aktivnosti je, naravno, komuniciranje ključnih karakterisika svojih organizacija iz ugla zaposlenih. Kao društvo moramo da promenimo paradigmu razmišljanja o radnoj snazi kao nečega čega imamo u izobilju i prihvatimo realnost da je svaki zaposleni vredan, da treba ulagati u zadržavanje, razvoj i zadovoljstvo svih zaposlenih u naših preduzećima.

Kada se to dogodi,  shvatićemo da smo se, skoro preko noći, obreli u zemlji u kojoj je mnogo lepše raditi i u kojoj smo svi daleko zadovoljniji kao pojedinci.