Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!
Naslovna Blog Stranica 20

Finansijska nezavisnost žena je preduslov za uspešnu poslovnu priču

Iako se u svim globalnim političkim dokumentima govori o jednakim pravima muškaraca i žena u pogledu pristupa mogućnostima (od pokretanja poslovnog poduhvata, do upravljanja, od zapošljavanja do političkog angažmana), ženski paradoks je i dalje prisutan: žene su većina stanovništva sveta, ali nisu dovoljno zastupljene u pristupu mogućnostima. Mnogo se priča o rodnoj ravnopravnosti, ali sam razgovor ne može mnogo da pomeri ili da promeni stanje stvari. Potrebna su dela, potrebno je ostvarivanje promena i pružanje pomoći i podrške promenama, jer se samo na taj način može postići ravnopravnost. U svakom pogledu. I u poslovnoj sferi.

Kada smo kod poslovnosti, opšte je poznato da su žene na globalnom nivou daleko manje uključene u njoj. Žene čine više od polovine svetske populacije, ali globalnom BDP-u doprinose sa samo 37 odsto. U poslednjem izveštaju Svetske banke o globalnom Findex-u se čak kaže da više od milijardu žena još uvek ne koristi ili nema pristup finansijskom sistemu.

Pošto privreda ne može da radi punim potencijalom ako polovina njenog stanovništva ne može u potpunosti tome da doprinese, preduzimaju se akcije za pomoć i podršku na globalnom nivou za veće uključivanje žena u poslovnom svetu.

Svakako da u svemu ovome, Makedonija nije izuzetak. I ovde je situacija ista, kao na regionalnom i na globalnom nivou. Nedovoljno se primećuje da žene žele da budu produktivne i da rade nešto što ih ispunjava i gde mogu mnogo da doprinesu, zato što imaju mnogo drugih uloga koje treba da ispune na odgovarajući način.

U kontekstu rešavanja ovog problema, posebno važnu ulogu imaju finansijske institucije. Banke, kao jedan od ključnih pokretača privrede, treba da se fokusiraju na pružanje veće podrške i podsticaja ženskom preduzetništvu. Istovremeno, potrebno je više pažnje posvetiti podizanju finansijske pismenosti. Finansijska pismenost žena je godinama na dnevnom redu, ali istraživanja pokazuju da je svaka četvrta žena u svetu i dalje finansijski nepismena…

Izuzetno je važno pristupiti i jednim vidom pozitivne „diskriminacije“ prilikom kreiranja finansijskih ponuda namenjenih preduzetnicama. Primer ovakvog pristupa je kreiranje posebnih finansijskih paketa sa povlašćenim kamatnim stopama, uz olakšavanje procedura za bankarsko poslovanje, uz niže bankarske troškove. Sve ovo deluje kao svojevrsni stimulans za razvoj ženskog preduzetništva.

Svesna ovakve uloge i svojstva činioca u bankarskom sistemu Makedonije, Halkbank AD Skoplje je razvila čitavu platformu za podršku ženskom preduzetništvu i za povećavanje finansijske slobode žena. Simbolično, kroz kampanju koja se fokusira na „haljine sa džepovima“, pokrenut je čitav program za podizanje svesti i hrabrosti, za edukaciju, umrežavanje i finansijsku podršku ženama koje su deo, ili sanjaju da budu deo poslovnog sveta.

Za Marketing mreža magazin tekst napisala:
Maja Naumovska Saveska, Head of Corporate and Marketing Communications,
Halkbank Skopje

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Malo drugačiji osvrt na komunikacije

Ako zamislimo da su eksterne komunikacije fotografija „provučena“ kroz filter, onda su interne komunikacije njen original. Nekim fotografijama, odnosno organizacijama koje su posvećene internom PR-u, potrebno je samo malo pojačati boje za eksterni nastup. Onim kompanijama koje nisu posvećene internim komunikacijama, jedino rešenje je „fotošop“.

Činjenica je da će sve što je na fotografiji ulepšano alatima, „uživo“ pokazati svoje pravo „lice“. Original fotografije prikazuje kulturu i celokupan put zaposlenog u kompaniji (employee journey). A da li je svaka organizacija hrabra toliko, da napravi selfi bez filtera?

Jasno je. Interna komunikacija oblikuje kulturu, a kultura, znamo već, jede strategiju za doručak. Istina, dobre poslovne rezultate moguće je ostvariti bez rada na efikasnoj organizacionoj kulturi i bez strategije i plana komunikacije sa svojim internim stejkholderima. Moguće je, ali tada se vrednost brenda može dovesti u pitanje. A kao poslodavcu vam, u tom slučaju, nijedan filter neće pomoći.

Dakle, „filterima“, bilo da su samo „bold glamour“ ili AI – izmenjena realnost, može se komunicirati superiorna slika o brendu, ali se na taj način ona ne može održati. Superiornom je mogu učiniti i zadržati samo ljudi. Informisati, involvirati, inspirisati zaposlene. Ta tri velika „i“ u oblasti internih komunikacija, najbolji su način da original fotografije bude verodostojan. A verodostojnost zavređuje poverenje (i krajnih potrošača/korisnika).

Ovde se, potom, osvrćemo na važno pitanje – koliko se danas, u eksternim komunikacijama, „lični“ opis brenda menja prejakim „fejs tjunovanjem“?

Eksterne komunikacije pomažu biznisu da izgradi poverenje između relevantnih javnosti i brenda.

Komunikatori, kroz eksterne komunikacije, upravljaju reputacijom brenda, krizama, odnosima sa medijima i svim drugim biznis akterima, organizuju događaje, kreiraju (digitalni) sadržaj i promovišu CSR/ESG projekte.

Velika vidljivost konkurencije stvara buku na (sada primarnim) digitalnim kanalima te zahteva od komunikatora kreativnost i dobro osmišljen storytelling koji će napraviti razliku. Da li umaramo savršenim, „isfitriranim“ storytellingom i superlativima? Da li je zbog „filtera“ sve teže steći poverenje onih kojima šaljemo poruke?

Kako se komunikacija brenda naslanja na kvalitet proizvoda/usluge i celokupno korisničko iskustvo (customer journey), onda je spoj vrednosti i kvaliteta brenda, zapravo, original fotografije, u ovom kontekstu.

Prema tome, ključni zadaci komunikatora su da:
– ukaže na važnost kontinuiranog strateškog bavljenja internim komunikacijama;
– pronađe adekvatan način da iskomunicira odgovor na ključno (zajedničko) pitanje svih ciljnih publika – šta tvoj brend radi za mene;
– napravi optimalan miks kanala komunikacije kojima će plasirati primarne poruke tako da izostane potreba za prevelikom upotrebom filtera.

Čini se da je, dolaskom digitala, prestala da važi ona krilatica: „Neka novine pišu šta žele, sve dok (mi) je slika lepa (isfiltrirana, prim.prev.)“.

Digital „čelendžuje“, suočava i pamti.

Za Marketing mreža magazin tekst napisala:
Bojana Savić, PR & Digital Manager, MPC Properties

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Razumevanje potrošača i agilnost ključni za uspeh

Kozmetička industrija jedna je od najbržih industrija kada je u pitanju vreme koje prođe od opažanja nekog trenda ili začetka trenda, do toga da se na tržištu pojave proizvodi koji odgovaraju na novonastale potrebe korisnika. L’Oreal je, uprkos svojoj veličini, jako agilna kompanija u reagovanju i odgovaranju na aktuelne trendove i potrebe potrošača. Naš internacionalni tim u Parizu bavi se istraživanjem i uočavanjem trendova u najranijoj fazi i blagovremenim reagovanjem i razvijanjem proizvoda koji odgovaraju na te trendove.

Iako mi lokalno ne razvijamo proizvode, veliku pažnju posvećujemo razumevanju lokalnog konteksta i domaćih potrošača, da bismo mogli lokalno da ponudimo najbolje moguće i najrelevantnije proizvode iz širokog L’Oreal portfolija. Pored uobičajenih istraživanja navika potrošača, kontinuirano pratimo lokalne trendove na društvenim mrežama, rezultate prodaje, kao i novitete koji se stalno pojavljuju na tržištu, da bismo u svakom trenutku razumeli šta je to što je trending u industriji koja se toliko brzo menja.

Pored toga što se menjaju navike i potrebe potrošača, ubrzano se menjaju i kanali kroz koje je do potrošača moguće doći. Digitalnu transformaciju u L’Orealu shvatamo veoma ozbiljno. Za nas digital nije nešto što ostaje u okvirima jednog odeljenja, već je kompanijski projekat u koji su na ovaj ili onaj način uključeni svi.

Naš fokus i investicije u različite digitalne kanale drastično se povećao tokom proteklih nekoliko godina. To je reflektovano i u našoj organizacionoj strukturi gde sada imamo cele timove koji se bave influencer marketingom, sajtovima, e-trgovinom, kampanjama na društvenim mrežama itd.

Influenseri su već neko vreme integralni i nezaobilazni deo svake naše kampanje, bilo da lansiramo novi proizvod koji treba približiti potrošačima ili novu uslugu, kao na primer „virtual try on“. Sa influenserima gradimo partnerske odnose i imamo višegodišnje uspešne kolaboracije. Veoma vodimo računa o tome da naše saradnje sa njima budu iskrene i autentične, kako bi i sam sadržaj koji oni prave o našim proizvodima bio takav. Nedavno smo imali sjajnu regionalnu kampanju kojom smo krajnjim potrošačima hteli da predstavimo novu uslugu virtuelnog isprobavanja boje za kosu na našim Garnier sajtovima. Sama činjenica da je alat dobar, da svako na lak način može da proveri kako mu stoji određena nijansa boje za kosu (što pomaže kod ispravnog odabira), omogućila je i da influenseri naprave veoma zanimljiv sadržaj za svoje kanale na društvenim mrežama. Ova kampanja uspešan je primer saradnje gde se ujedno i influenserima olakšava pravljenje sadržaja, a samom krajnjem potrošaču prenosi zanimljiva poruka.

Kako se potrošači više okreću novim platformama i kako razvijaju drugačije navike kupovine, tako i mi menjamo svoje načine rada i prilagođavamo se novoj realnosti. Naše kampanje danas je nemoguće zamisliti bez aktivacija sa influenserima na Instagramu i TikToku, ili e-commerce aktivacija kod naših najvećih retailera, što samo pre par godina nije bio slučaj. U ovoj industriji, a i u većini FMCG, razumevanje svojih potrošača i agilnost u promeni ustaljenih načina rada ključna je da se ostane relevantan.

Za Marketing mreža magazin tekst napisao:
Vladimir Milojević, Marketing Director Hair Care, L’Oreal Adria-Balkan

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Šta će lojalnost značiti u retail 3.0 eri?

Odnos između brenda i kupca, oduvek je bio u fokusu tržišnog nastupa. Kroz vreme, tržišne okolnosti su se menjale usled različitih uticaja, a po svom značaju i intezitetu svakako se izdvaja tehnološki razvoj. No, danas svakako ne možemo izostaviti činjenicu da živimo u izuzetno dinamičnom okruženju, u okolnostima koje se konstantno menjaju, brže nego ikada. Neretko ono što je juče delovalo kao moguća budućnost, već u sledećem trenutku predstavlja stvarnost.

I eto nas pred konstantnim izazovom. Kako održati snažne veze sa našim kupcima, a onda i ostvariti nove i uspešno ih nadograditi u poverenje, čiji će krajnji i najznačajniji rezultat biti lojalnost? Da bismo adekvatno odgovorili na ovo pitanje, pre svega, moramo razumeti kako su se očekivanja potrošača kroz vreme menjala.

U osnovi postoji saglasnost da je početak onoga što danas nazivamo retail 1.0 zapravo bila pojava mesta prodaje na kojima smo mogli pronaći “sve što nam treba pod jednim krovom”. Zadovoljenje kupovnih potreba vremenom je nadograđivano različitim pogodnostima, pri čemu su one često bile deo šire prodajne strategije, koja u samom fokusu nije imala isključivo kupca.

Korenite promene dogodile su se sa pojavom interneta, pa se retail 2.0 najčešće vezuje za mogućnost kupovine u online okruženju. Tu možemo sagledati sve prednosti modernih tehnologija i brze mogućnosti transformacija. U tom smislu, dobar primer je i Amazon, koji je uspeo da, u relativno kratkom vremenu, od online prodavnice knjiga, postane najveća globalna e-commerce platforma.

Kupac više nije morao da odlazi na mesto prodaje, došao je u mogućnost da brzo i jednostavno pronalazi ponudu i što je najvažnije da je upoređuje i ocenjuje. Naravno, sve to je ostvarilo i ključni uticaj na lojalnost, pri čemu on dobija novu ulogu i počinje da učestvuje u izgradnji i održavanju reputacije brenda.

Odgovarajući na potrebe i želje potrošača, a ujedno prateći pomenute svetske trendove, i Mercator-CG je kupcima obezbedio novu uslugu – mogućnost kupovine u IDEA online prodavnici. Pomenuta usluga će u narednom periodu biti dodatno unapređena.

Nakon svega navedenog, dolazimo do retail 3.0 koncepta, u kome kupci svesni svojih mogućnosti očekuju jedno složeno iskustvo u kome online i offline dimenzija postaju jedno. Brzina online odgovora, nametnula je ista očekivanja i na mestu prodaje, a uzrok tome je veoma jasan – internet je prestao da bude okruženje kome pristupamo po potrebi i postao prirodan nastavak našeg životnog okruženja.

Zahvaljujući tome, pitanje razumevanja i pružanja relevantnog i brzog odgovora na potrebe svakog pojedinačnog kupca postaje imperativ u izgradnji lojalnosti. To je upravo ono ka čemu konstantno težimo i u našoj kompaniji. Da biste bili prepoznati kao brend koji je uz svoje kupce, morate živeti svakodnevicu zajedno sa njima, konstantno analizirati potrošačke trendove i na bazi zaključaka kreirati sisteme pogodnosti koje donose direktne benefite, ali i jedno posebno iskustvo, kako u fizičkoj, tako i u internet prodavnici.

Dakle, lojalnost 3.0 predstavlja rezultat jednog složenog odnosa između brenda i kupca, pri čemu je neophodno konstantno revidirati i primenjivati inovativne i sveobuhvatne strategije. Koliko ćemo u tome biti uspešni, zavisi od nekoliko faktora.

Na prvom mestu to je stepen personalizacije, odnosno tranzicija sa modela “kupi i ostvari pogodnosti”, na model “budi (to što jesi) i ostvaruj pogodnosti”. Oni koji uspeju da svoju ponudu prilagode pojedincima, biće prepoznati kao tržišni lideri.

Zatim, tu je i potreba da budemo dosledni u svim kanalima komunikacije. Kupci žele da imaju iskustvo koje ni u jednom trenutku nije uslovljeno načinom na koji ostvaruju interakciju sa brendom, odnosno ponudom. Sasvim je očekivano da ono može započeti online, a završiti se offline i obrnuto. Istraživanje, ostvarivanje kontakta, razmena iskustva i kupovina, samo su neki od segmenata putovanja koje nikada ne prestaje, pa je samim tim izazov dodatno veći.

I naravno, tu je i očekivanje odgovornog poslovanja, kao i spremnost kupaca da uzmu aktivnu ulogu u razvoju brenda, pa stoga ne čudi što ih često uključuju u svoje procese, stvarajući aktivne zajednice koje se postaju jedna nova generacija ambasadora.

I za kraj, možemo sve sumirati u jednu jednostavnu istinu – ako želimo da podstaknemo razvoj lojalnosti u retail 3.0 eri, mi moramo preduzimati sve korake kako bismo u svakom trenutku omogućili svojim kupcima da dobiju vrednost koja prevazilazi njihova očekivanja.

Za Marketing mreža magazin tekst napisala:
Jelena Doderović, Marketing Director, Mercator-CG (Crna Gora)

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Kupac je uvek u centru naše pažnje

Miroslava Jeremić, Group Marketing Director u Pet Network International, govorila je za četvrto izdanje Marketing mreža magazina o kako je tekao proces rebrendiranja Pet cetra u Srbiji i Hrvatskoj, ali i kada je pravi trenutak za rebrendiranje i transformaciju brenda.

Pet centar u Srbiji i Hrvatskoj promenio je logo, ceo vizuelni identitet i komunikaciju. Kako je tekao ovaj proces i koju poruku kupcima šalje novi vizuelni identitet?
Proces rebrendiranja Pet centra u Srbiji i Hrvatskoj bio je rezultat sveobuhvatnog i pažljivo planiranog višemesečnog rada, koji smo počeli analizom tržišta, istraživanjem mišljenja kupaca i sagledavanjem trendova i konkurencije. Ključno je bilo ustanoviti šta kupci očekuju od retailera koji se bavi prodajom hrane i opreme za kućne ljubimce i predvideti buduće trendove. Nakon toga, usredsredili smo se na kreiranje novog vizuelnog identiteta, imajući u vidu tradiciju i ekspertizu, koju imamo iza sebe i način na koji ćemo ključne prednosti i snage brenda preneti u novu komunikacionu platformu i vizuelni identitet. Novi vizuelni i komunikacioni pravac predstavljaju Pet centar, ne samo kao bilo koji pet šop, već kao pet partnera, koji je pravi saveznik na svakom koraku odrastanja ljubimaca, a istovremeno je i podrška vlasnicima kućnih ljubimaca. Jedan od ključnih zaključaka koje smo doneli na osnovu istraživanja je da za kategoriju, koja se zasniva na čistoj ljubavi, retaileri u našoj industriji mahom se fokusiraju na KAKO – popusti i cene, a ne na ZAŠTO – kućni ljubimci. Ovo nam je bila glavna osnova i prostor za kreiranje novog pozicionog slogana koji sada glasi To je velika ljubav.

Kada je pravi trenutak za rebrendiranje i transformaciju brenda?
Pravi trenutak za rebrendiranje dolazi kada kompanija prepozna potrebu da se prilagodi promenama u okolini, tržištu ili potrebama i navikama kupaca. Odluka o transformaciji brenda može doći i kada postoji distanca između onoga što brend predstavlja i kako ga kupci doživljavaju, ili kao odgovor na intenzivnu konkurenciju.

U našem slučaju, prepoznali smo potrebu za repozicioniranjem brenda u cilju transformacije i modernizacije velikog nasleđa, tradicije i ekspertize koje gradimo već 25 godina, i kako bismo još kvalitetnije gradili zajednicu sa sadašnjim i budućim ljubiteljima kućnih ljubimaca.

Cilj nam je bio da predstavimo Pet centar kao omni-channel retailera, koji nije fokusiran samo na funkcionalni šoping, već kao partnera koji kupcima pruža potpuni experience na svakom koraku.

Koliko je rebrendiranje važan, a u isto vreme i neizvestan korak za jedan brend?
Rebrendiranje je važno za unapređenje i razvoj brenda i veoma je bitno prepoznati pravi tajming za ovakvu poslovnu odluku. Rebrending može biti i izazovan korak, jer postoji rizik da se izgubi prepoznatljivost brenda.

Vrlo je važno identifikovati sve prednosti brenda, koje je neophodno zadržati ili unaprediti, i balansirati između inovacija i očuvanja esencije brenda.

Pažljivo smo pristupili ovom procesu kako bismo obezbedili da novi identitet zadrži srž onoga što čini naš brend prepoznatljivim, a to su najširi asortiman, ekspertiza, usluga i lojalnost.

Zašto je vizuelni identitet brenda njegovo “prvo i pravo lice”?
Vizuelni identitet je prvo što kupci primete i povezuju sa brendom, i može biti presudno za stvaranje lojalnosti. Vizuelna prezentacija brenda ostavlja prvi utisak i često formira osnovu za kasnije interakcije.

U današnjici gde je prvi utisak od suštinskog značaja, vizuelni identitet postaje ključan za uspostavljanje veze sa potrošačima.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Media horizonti 2024: Srbija i region

Medijska industrija u Srbiji i regionu prolazi kroz značajne promene pod uticajem digitalizacije, promena u potrošačkim navikama i globalnih socio-ekonomskih događaja.

Tradicionalni mediji, poput televizije i štampe, suočavaju se sa izazovima prilagođavanja digitalnom dobu, dok digitalni mediji nastavljaju da rastu i diverzifikuju svoje ponude.

Dominacija digitalnih platformi
Digitalni mediji će nastaviti dominaciju medijskim tržištem. Rastući broj korisnika interneta i mobilnih uređaja podstiče potražnju za digitalnim sadržajem.

Streaming platforme, podcasting, i društvene mreže biće ključni igrači, a tradicionalni mediji moraće da se prilagode ovom trendu.

Jedna reklamna kampanja moraće da ima potpuno različite vidove dizajna, poruke i contenta na svim medijskim platformama. Pre svega zbog različite publike, njenih navika i percepcije proizvoda i usluga. Online platforme, uključujući portale i digitalne izdavače, dominiraće, što će podstaći razvoj novih formi komunikacija, novinarstva i distribucije informacija.

Porast video sadržaja
Video će zauzeti centralno mesto među medijskim formatima. Očekuje se da će video-sadržaji, uključujući live streaming, postati omiljeni način komunikacije, kako za zabavu tako i za informisanje. Medijske kuće će se usmeriti na kvalitetan video sadržaj da bi privukle i zadržale publiku.

Personalizacija sadržaja i algoritamsko novinarstvo
Kroz korišćenje veštačke inteligencije, medijske platforme će sve više personalizovati sadržaj prema preferencijama korisnika. Bilo da se radi o preporukama sadržaja ili vestima. Algoritamsko novinarstvo će pružiti personalizovane informacije. To će poboljšati angažovanje publike i zadržati korisnike na platformama duže vreme, a istovremeno postavlja pitanja o etičkim aspektima kontrole i transparentnosti algoritama.

Rast uticaja influensera
Uticaj influensera će i dalje rasti. Kompanije će sve više sarađivati sa influenserima kako bi stvorile autentične veze sa svojom publikom. Ovo će dodatno transformisati tradicionalno oglašavanje, stavljajući naglasak na autentičnost i direktnu vezu između brenda i potrošača. Doći će do ozbiljnije diferencijacije, jer određeni proizvod neće moći istovetno da komunicira svaki popularni influenser.

Razvoj virtuelne i proširene stvarnosti (VR/AR)
VR i AR će postati sveprisutni u medijskoj industriji. Nove tehnologije će omogućiti stvaranje interaktivnih i imerzivnih iskustava za korisnike, dakle potpunog „uživljavanja“ publike u virtuelnost sadržaja. Ovo se posebno odnosi na video igre, ali i na novinarstvo, obrazovanje i zabavu.

Borba protiv dezinformacija i verifikacija informacija
Zbog porasta dezinformacija, medijske platforme će sve ozbiljnije pristupiti borbi protiv lažnih vesti. Implementacija tehnologija za verifikaciju informacija i jačanje novinarskih standarda postaće prioritet kako bi se očuvalo poverenje javnosti. Identifikacija, ograničenje i suzbijanje širenja lažnih informacija kroz fact-checking i edukaciju publike. Kako prepoznati pouzdan izvor postaje ključni elementi borbe protiv dezinformacija. Istina i činjenica dobijaju zlatnu vrednost.

Razvoj podcast formata
Podcasti će nastaviti svoj ekspanzivni rast. Povećana potražnja za audio sadržajem otvoriće prostor za nove formate, kako zabavne, tako i obrazovne.

Lokalni medijski akteri će prepoznati potencijal podcastinga kao sredstva povećanja angažovanosti publike. Medijske kuće će verovatno ulagati u visokokvalitetne video sadržaje kako bi privukle i zadržale raznovrsnu publiku.

Inovacije u oglašavanju
Oglašavanje će se prilagođavati promenama u ponašanju potrošača. Očekuje se veći fokus na ciljanje specifičnih grupa putem personalizovanih reklama. Sveprisutnost mobilnih uređaja dodatno će podsticati inovacije u oglašavanju, poput interaktivnih oglasa i e-trgovine direktno iz oglasa.

E-trgovina se već integriše u medijske platforme. Pratioci direktno kupuju proizvode ili usluge prema preporukama ili informacijama dobijenim putem medijskih kanala. Ovo će stvoriti novu dimenziju iskustva potrošača.

Medijsko tržište u Srbiji i regionu u 2024. godini biće oblikovano digitalnom transformacijom, personalizacijom sadržaja, i rastućim uticajem novih tehnologija.

Kompanije koje budu brzo usvajale ove trendove i prilagodile se promenama imaće ključnu prednost u ovom dinamičnom okruženju.

Praćenje ovih trendova i prilagođavanje novim tehnologijama postaće imperativ za medijske profesionalce kako bi ostali relevantni i zadovoljili potrebe sve sofisticiranije publike.

Za Marketing mreža magazin tekst napisala:
Jasmina Stojanov, Managing Director, Nova communications

Ceo dodatak o medijskim trendovima i fokusu oglašivača u 2024. pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Budućnost nisam ni JA, ni AI, nego MI!

Stefan Gajić, Creative Director u agenciji Direct Media United Solutions, govorio je za četvrto izdanje Marketing mreža magazina o svojoj dosadašnjoj profesionalnoj karijeri, kako se njegov rad našao na Times Square-u među radovima najvećih svetskih faca dizajna, šta za njega, kao mladog profesionalca, znači klijentovo NE, ali i da li danas živimo u eri „rock stars“ ili dolazi do smene generacija u advertising industriji.

Kako je započela Vaša karijera u advertisingu? Jedna anegdota ili zanimljivost sa samog početka karijere?
Vrlo neplanirano… Znao sam da ću se baviti dizajnom, ali nisam bio siguran u kom obliku tačno… Po povratku sa SVA pre-collage programa u Njujorku video sam se sa Anom Kovačević koja me je povezala sa Popular Communications timom. U Popularu sam proveo godinu dana. Bukvalno sam sedeo i upijao sve što se dešavalo oko mene. Taj period je baza mog celokupnog znanja.

Mnogo mi je smešno kada se setim sebe iz tog perioda, jer sam u tom trenutku imao 18 godina i stvarno sam mislio da znam šta je dizajn i da sam dobar u tome. Bukvalno sam nakon tri dana shvatio da ne znam ništa.

Veliki je šok kada shvatiš da nemaš pojma, ali jedino što sam mogao je da sedim, slušam i radim. Nakon dve nedelje u Popularu znao sam da me samo advertajzing zanima, i to je bilo to.

Da li je advertising Vaš dream job i zašto?
Obožavam svoj posao. Kombinacija kreativnosti, dizajna i strategije nešto je što me ispunjava upotpunosti. Dosta mi znači što mogu da “skačem” sa projekta na projekat… To moj posao čini dosta zabavnim.

Takođe, znam da je to floskula, ali ljudi su izuzetno važni za posao. Imam sreću da radim sa ljudima koji me svakodnevno guraju da budem bolji, a što je još važnije ne dozvoljavaju da mi ego bude previše velik (haha).

Vrlo ste mladi, a već ste na poziciji kreativnog direktora i potpisujete brojne kampanje klijenata. Koja je tajna Vašeg uspeha? 
Pa iskreno, nemam utisak da sam neki “DiReKtOr”… Moj pristup poslu i radu se nije promenio od prvog dana kada sam počeo da radim. Nikada mi nije bila važna titula, već potpuna kreativna sloboda, kao i “da mi ljudi ne vise iznad glave”. Da, te slobode dolaze kada se dokažeš i kada dođeš do neke titule, ali sve to je posledica autentičnosti i hrabrosti. Oduvek sam bio gladan i inspirisan da radim kul stvari koje će (nadam se) pozitivno uticati na ljude i dovesti do nekih promena.

Mislim da je cilj svakog uspeha jasno definisan plan. Kako sebe vidiš? Gde sebe vidiš? Kako da dođeš do toga? Kada sebi zadaš neki plan i strategiju lakše je penjati se do vrha.

Vaš rad našao se na internacionalnoj izložbi o toleranciji u Njujorku, na kojoj su izlagali i velikani svetskog dizajna poput Miltona Glejzera, Pole Šer, Simora Kvasta. O kakvoj izložbi je reč i šta je to značilo za Vašu dalju karijeru?
Ufffff… To je bio jedan od najvećih trenutaka u mom životu. Nikada neću zaboraviti kada me je Mirko Ilić pitao da budem deo projekta Tolerance. Mirko je od samog starta prisutan u mojoj karijeri, smatram ga mentorom i uzorom… A onda kada vas vaš uzor pozove i proceni da ste dovoljno dobri za njegov projekat – ima li bolji “pinch me” momenat?

Ne mislim da sam ni blizu ovih legendi koje ste naveli, ali prilika da se moj rad nađe negde u istom prostoru gde i njihov, da budem na istom projektu, i da se pominjem u istoj rečenici, budi takvu inspiraciju i želju da budem još bolji, da opravdam to poverenje. Večno ću biti zahvalan Mirku na toj prilici.

Izvor: Tolerance Project inc. / Mirko Ilić

Ko ili šta je najviše uticalo na Vaš profesionalni put?
Ne mogu da odredim jednu stvar ili osobu. U mom slučaju to je skup različitih stvari i osoba. Ono što sigurno znam jeste to da su moj put najviše formirali ljudi oko mene. Kada si na početku karijere ne znaš ništa, a ja sam bio dovoljno pametan da pitam i da, što je najvažnije od svega, poslušam. Ono što bih mogao da dam kao savet nekom mlađem jeste da se ne ustručavaju da pitaju.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

Proglašeni dobitnici UEPS priznanja za 2023.

Na ovogodišnji UEPS konkurs prispelo je 277 radova, a žiri je nagradio najuspešnije u 2023. godini.

Dobitnik UEPS-ovog Grand Prix-a za 2023. godinu je kampanja Najvažniji poziv u životuagencije Jazavac i utorak, rađenu za Hemofarm fondaciju koji je dobio najviše glasova i najvišu prosečnu ocenu žirija.

Sa najviše osvojenih bodova UEPS-ova agencija godine je Ovation BBDO, a UEPS-ov oglašivač godine postala je Hemofarm fondacija.

Nagrada “Dragan Sakan” koja se godinama tradicionalno dodeljuje ove godine pripala je
kampanji “Kontroliši se” agencije Ovation BBDO. Nagradu je uručio Lazar Sakan.

U znak poštovanja prema svemu što je Vladimir Čeh učinio za srpsku marketing industriju odlukom Upravnog odbora UEPS-a ustanovljeno je i na svečanosti uručeno i specijalno priznanje „Vladimir Čeh“ koje je premijerno pripalo Nebojši Krivokući za podkast “Prešlicavanje” .

Tokom svečanosti ovogodišnja pobednica srpskog Young Lionsa Nevena Petrović predstavila je svoja kanska iskustva i pozvala mlade kolege da uzmu učešće na Young Lions Srbija za 2024. godinu.

Spisak dobitnika možete pogledati ovde.

uKRAŠi praznike!

REGION – uKRAŠI praznike koncept koji ovih dana možete videti u prodavnicama diljem regije, rezultat je programa Sonda Designed By People održanog u Sonda kreativnom centru u Vižinadi, a koji je Krašu omogućio da svojim korisnicima pošalje jedinstvenu prazničnu poruku i istovremeno se uključi u podržavanje razvoja kreativnosti.

Koncept uKRAŠi praznike polaznici su razvili pod mentorstvom Sonde, istraživanjem tradicije božićnog slavlja u Hrvatskoj kroz 20. vek, kada su se članovi porodice okupljali i izrađivali vlastite prazničke ukrase koristeći prirodne materijale ili one koji su se mogli ponovno iskoristiti. Najčešće, to je bio omot od bombona ili zlatni omot čokolade, a u literaturi pronašli su se i primeri gde se spominju omoti bombona iz Kraša. Ovaj praznični duh tradicije polaznici su zatim preveli u savremeni vizuelni jezik i koncept koji podstiče na stvaranje novih porodičnih tradicija. Pomoću ukrasa koji se nalaze na pakovanjima proizvoda i oko kojih su vidljive iscrtkane linije koje upućuju da ih korisnici mogu izrezati, polaznici su željeli podstaknuti ponovnu upotrebu kartonskih pakovanja u svrhu stvaranja ukrasa.

Za projekt su realizovane TV kampanja i digitalna aktivacija u vidu takmičenja za najbolje praznične uKRAŠe, koja i sama podstiče korisnike na ukrašavanje.

Šta sve nema neobična bilbord kampanja?

Tražiš stan sa malom kirijom? Nema. Ili možda posao u struci? Nema.

Ovih dana pojavili su se intrigantni bilbordi i skrenuli pažnju javnosti neuobičajenim komunikacionim pristupom. I to na način koji je relevantan za svaku lokaciju na kojoj se rešenja nalaze, dotičući se i aktuelnih gradskih tema. Pa ćete tako u blizini pijaca saznati da tu ne možete da nađete kamen za kupus, u prometnoj gradskoj ulici da nema parking mesta, a u okolini velikoprodajnog lanca gde je skoro bila tuča oko aparata za vafle – da nema aparat za vafle itd.

U pitanju je novi brend onlajn shopa za mobilne telefone koji već samim nazivom nagoveštava svoju specifičnost – Fonly. Branding i kreativa agencije Leo Burnett pod sloganom „Telefoni i samo telefoni“ osvanuli su na OOH i digital kanalima. Kako bi istakli čime se Fonly bavi, istakli su sve čime se ne bavi.

U vremenu sve veće popularnosti onlajn šoping platformi koje nude doslovno sve na jednom mestu, izazov je bio privući pažnju brendom koji se bavi isključivo onlajn prodajom mobilnih telefona i dodatne opreme za njih.

Dakle, ukoliko tražite jedan svakidašnji i monoton mobile shop brend – nema.