Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!
Naslovna Blog Stranica 4

Ko je Jasna Stokić i da li treba da joj verujemo?

Na ulicama Srbije mnogo je reklama. Na internetu još više. Stavite sebe u poziciju prosečnog potrošača koji ima različite potrebe: od kupovine bele tehnike, preko  čokolade kojom želite da počastite dete za povratak u školu, sve do ambicije da savladate nemački jezik u školi jezika. Možda samo želite da šopingujete kad su sezonska sniženja. Za sve to ćete morati prvo da podignete novac sa bankomata.

U Srbiji, prodajom svih ovih stvaribavi se „Jasna Stokić”.

Ako nemate novca, Jasna će vam ga svesrdno ponuditi u ime banke, čiji god uslovi da vam više odgovaraju. Ali, obzirom da radi za izuzetno šaren dijapazon industrija, da li joj zaista verujemo?

Jasno je da Jasni brendovi veruju

Brendovi joj očevidno veruju, čim je u ovolikoj meri biraju: samo na tržištu Srbije, Jasna u različitim reklamnim formatima predstavlja preko 10 brendova. Ona je jedan od, u ovom trenutku, najpopularnijih stock modela u svetu sa više od 50.500 fotografija na sajtu Shutterstock, 53.586 fotografija na sajtu Adobe Stock, 48.184 fotografija na sajtu Dreamstime.

Koja je tajna Jasninog poslovnog uspeha?

Stock platforme funkcionišu po logici algoritamskog uspeha, a slike koje se najviše preuzimaju postaju češće prikazivane. Drugim rečima, Jasna se pokazala kao komercijalno uspešna. Tako se stvara lančana reakcija poverenja: algoritam veruje podacima, brendovi veruju algoritmu, a potrošači veruju licu koje deluje pouzdano. Tako uspeh stock fotografije više nije estetsko već tehničko pitanje.

Brendovi zapravo ne biraju, već slede preporuku. Jasna je postala lice poverenja po inerciji. Ovi izbori dešavaju se kao posledica letargije, koja je prirodno nastupila usled postojanja algoritma koji pokreće digitalni svet. Algoritam će targetirati ono što uspešno radi na velikom broju ispitanika.

Ipak, ako se brend reklamom obraća svima, a nikome konkretno, koliko mu možemo verovati?

Kako SIVO vidi Jasnu?

Kampanja, koju su kreirale kreativna direktorka agencije SIVO Nataša Milutinović i kopirajterka Milica Amidžić, za cilj je imala da ukaže na problem korišćenja generičkih rešenja u marketingu, za koja se brendovi sve češće odlučuju.

Sa tom idejom, kreiran je LinkedIn profil Jasne Stokić kao Marketing specijalistkinje.

Žena bez identiteta je dobila ime, prezime i profesiju. Jasna Stokić je postala all-around prodavačica sa iskustvom u brojnim industrijama i reklamnim kampanjama za velike brendove. Na njen LinkedIn profil stigli su pozivi za konekcije od strane stručnjaka iz reklamne industrije, dok su postovi na temu kampanja u kojima je učestvovala dobili brojne preglede.

Zašto je naše tržište toliko voli?

Jasna je paradigma prosečne istočnoevropske lepote. Postavilo se pitanje da li je potencijalno Ruskinja ili Ukrajinka (vodeći se poreklom fotografa: Vadym Drobot i Roman Samborskyi) ali konkretnih podataka o njenom identitetu nije bilo nigde. Jasna je paradigma ekonomske persone, post-humanistički subjekat bez identiteta i ogledalo globalnog stanja u tržišnim komunikacijama.

Jasnina profesionalna valuta je prilagodljivost i transparentnost. Ona sebe besprekorno uklapa u svaki brif. Ona nema svoj lični kontekst koji bi je uklopio u neku konkretnu branšu ili industriju, shodno tome, funkcioniše svuda. Sve u vezi nje deluje poznato, pitomo, pouzdano.

U psihologiji percepcije, ovaj fenomen poznatosti stimuliše nizak nivo emocionalne aktivacije. Upravo kao i lica koja zaboravimo čim ih upoznamo, stock fotografija retko kada nosi visoku memorijsku vrednost.

Da li verovati Jasni?

Marketing koji igra na sigurno i čiji je Jasna agitator, postao je simptom inflacije generičkog sadržaja na tržištu. Sve što je masovno proizvedeno, obraća se svima i nikome pojedinačno. A to dovodi do devalvacije poverenja među korisnicima brendova.

Šta možemo da uradimo?

Kada brend jasno definiše svoju personu i proveri kako konkurencija komunicira kroz copy competitive analizu, lakše pronalazi autentičan glas. Fenomen Jasne Stokić je zapravo pokazatelj šta se dešava kada se ta analiza zanemari: tržište brzo sklizne u ponavljanje istih lica, tonova i narativa.

Kad brendovi prestanu da pričaju svima i počnu da se obraćaju nekome konkretno, komunikacija će dobiti lice, a brendovi će zauzvrat, od svojih potrošača dobiti poverenje. Istinski dijalog sa potrošačima neće nastati iz pozicije podataka, već iz kreativnosti i građenja odnosa koji se temelji na razumevanju sa njima. Algoritmi će pronaći publiku, ali samo ljudska kreativnost može pokrenuti ljude. A tek kada se kreativno obraćamo ljudima sa kapacitetom za kreativno razmišljanje, dobijamo istinsku vrednost reklamne poruke.

Kampanja: „Ko je Jasna Stokić?“

Agencija: SIVO

Nataša Milutinović, Creative Director

Milica Amidžić, Copywriter

Koautorke kreativnog koncepta i teksta.

Kako smo povezali obnovljive izvore energije i CSR?

0

Početkom 2024. godine kompanija NIS je obeležila značajan jubilej – 15 godina programa „Zajednici zajedno“, jednog od najvećih CSR programa u našoj zemlji. Ovaj Program jedinstven je po mnogo čemu: po broju realizovanih projekata, broju lokalnih zajednica koje u njemu učestvuju, broju stanovnika naše zemlje čiji je život unapređen putem ovih aktivnosti. Posle decenije i po, iza nas je više od 1.000 projekata, odnosno više od 180 adaptiranih i rekonstruisanih obrazovnih i 45 zdravstvenih ustanova, 145 izgrađenih ili opremljenih igrališta i sportskih terena, 40 infrastrukturno unapređenih  ustanova kulture.

Iako je program „Zajednici zajedno“ dao značajne rezultate, posle 15 godina našli smo se pred očekivanom dilemom – kako dodatno unaprediti našu saradnju sa lokalnim zajednicama. Poseban izazov bio je i to što se u međuvremenu izmenio čitav koncept CSR-a, kao i činjenica da NIS kao jedna od najvećih kompanija u Srbiji ima i posebnu odgovornost da sprovodi aktivnosti u skladu sa nacionalnim prioritetima i potrebama lokalnih zajednica.

Bilo je zanimljivo analizirati i kako se sama podrška Kompanije zajednici u okviru Programa menjala tokom vremena. Tako se od podrške projektima usmerenim na realizaciju pojedinačnih događaja, kao što su izložbe i festivali, Program danas može pohvaliti podrškom velikim infrastrukturnim projektima koji osiguravaju dugoročni benefit širim ciljnim grupama. Ovakva transformacija Programa ne iznenađuje, jer smo svi svesni koliko se i sam CSR promenio. Donacije nisu same po sebi dovoljne, potrebe zajednice su velike, očekivanja zainteresovanih strana rastu, dok su resursi ograničeni. Kada tome dodamo zakonsku regulativu i prakse matičnih grupacija ili konkurencije, dolazimo do zaključka da baviti se CSR-om danas i pre recimo deceniju, ima potpuno druge okvire, ali i ciljeve.

Uzimajući u obzir sve navedeno, kao i činjenicu da je NIS jedna od vodećih energetskih kompanija u jugoistočnoj Evropi, koja ima kapacitet da dobre prakse iz „svoje kuće“ prenese i na zajednicu, odlučili smo se da ciklus programa „Zajednici zajedno 2024“ usmerimo na projekte u oblasti obnovljivih izvora energije. Baš kao što je u Kompaniji godinama unazad fokus na izgradnji solarnih elektrana na objektima Kompanije, iz biznis i ekoloških motiva, odlučili smo da podstaknemo i ustanove od javnog značaja da iskorače i iskoriste energiju Sunca. Na taj način ujedno podržavamo energetski razvoj 13 partnerskih gradova i opština učesnika Programa. Ovakvom odlukom želimo da zajedničkim snagama pružimo doprinos u borbi protiv klimatskih promena i uspostavimo odgovorniji odnos prema prirodnim resursima.

Ekološke principe koje implementiramo u procese Kompanije, preneli smo i na zajednicu koja se pokazala kao vrlo spremna za inovacije. Bilo je skepse i rezervisanih mišljenja o tome da li su projekti u oblasti OIE ono što je na listi prioriteta zajednice. Ali, prevagu je odnela činjenica da smo ovakvim odabirom teme pronašli još jednu „nišu“ da prednost modernih tehnologija i inovacija dodatno integrišemo u CSR projekte, iako su u njima već zastupljene (kao npr. u projektima digitalizacije nastavnog procesa, zatim u opremanju zdravstvenih ustanova modernom opremom koja ima neuporedivo veću efikasnost i dijagnostički potencijal, itd). Zbog toga smo, zajedno sa našim partnerima iz lokalnih samouprava i resornog Ministarstva, naoružani informacijama prikupljenim od kolega eksperata u oblasti energetike, konkurs Programa posvetili isključivo temi OIE. Na taj način, postali smo prva kompanija u zemlji koja je samostalno sprovela i finansirala konkurs u oblasti OIE u koji je uloženo 144,5 miliona dinara u cilju finansirana izgradnje 40 solarnih elektrana na objektima ustanova koje posluju u različitim oblastima.

Prijatno nas je iznenadila spremnost čelnika ustanova da se upuste u oblast obnovljivih izvora energije, a još prijatnije smo bili iznenađeni kada se na konkurs javilo i nekoliko ustanova sa ciljem povećanja kapaciteta postojećih solarnih elektrana. Zahvaljujući ciklusu programa „Zajednici zajedno 2024“ danas je 21 ustanova već završila izgradnju solarnih elektrana na svojim objektima, od kojih su neke već puštene u probni rad, dok će preostalih 19 biti završeno do kraja tekuće godine. Tako danas, sa ponosom možemo pogledati solarne panele na krovovima Predškolske ustanove „Majski cvet“ i Sportskog centra u Velikom Gradištu, OŠ „Miloje Čipčić“ u Novom Bečeju, zatim u OŠ „Petar Petrović Njegoš“ u Zrenjaninu, koja je najveća škola srednjeg Banata i koja i sama aktivno učestvuje u projektima očuvanja životne sredine. Zatim, tu su i solarne elektrane na Gerontološkom centru Pančevo, OŠ „Mladost“ u Beogradu, Institutu za voćarstvo u Čačku i brojnim drugim podržanim ustanovama, čijim zaposlenim, korisnicima i učenicima i na ovaj način poručujemo da smo zajedno na putu zelene energije i odgovornog upravljanja resursima koje delimo.

 

Poznata imena dobitnika prestižnih Mark Awards 2025 priznanja

Marketing mreža objavila je imena dobitnika prestižnih Mark Awards priznanja koja će, 28. oktobra na svečanoj ceremoniji u Sava Centru, biti uručena stručnjacima iz kompanija u Srbiji za lične poslovne i profesionalne uspehe. Za priznanja ove godine nominovano je čak 39 stručnjaka, a stručni žiri doneo je odluku da nagradi njih deset u 11 kategorija, koji su u 2024/25. godini ostavili trag na tržištu Srbije.

U kategoriji Chief Marketing of the Year nagrada je pripala Bojani Knežević, Head of Marketing and Corporate Affairs, Air Serbia, dok je Zorana Antić, Marketing Director Skin Care Adria-Balkan, L’Oreal, dobitnica priznanja u kategoriji Chief Marketing Officer of the Year – Multi Country.

Arsenije Ivanović, Head of Creative and Campaigns, Shoppster, proglašen je dobitnikom u24 kategoriji Brand Manager of the Year. Jelena Šarenac Gavrilović, direktorka za korporativne komunikacije, Henkel Srbija i Henkel Adria, istakla se u kategoriji PR/Corporate Communications Manager of the Year, a stručni žiri doneo je odluku da joj dodeli i Specijalno priznanje za lični doprinos razvoju struke.

Employer Branding Manager of the Year je Katarina Stevanović, Employer Branding and Communications Partner, Nordeus. Digital Marketing Manager of the Year je Dijana Vučković, Digital Communications and Media Manager, Forma Ideale, a CSR/ESG Manager of the Year je Ana Boroš Todić, Senior Corporate Communication Expert, A1 Srbija.

Anđela Đurić, Brand Manager Multicounty, L’Oreal Adria-Balkan, osvojila je nagradu u kategoriji Rising Star of the Year, za marketing profesionalce do 30 godina. Velibor Mudrić, Senior Brand Manager – Adriatics, Nomad Foods (Frikom), osvojio je titulu Brand Innovator of the Year, dok je Milena Đorić Gudurić, direktorka Sektora za marketing i komunikacije, AikBank ad Beograd, dobitnica u kategoriji Super Hero of the Year, za marketare koji su, uprkos brojnih krizama i izazovima tržišta hrabro nastavili sa komunikacijom ka ciljnom grupom.

Žiri Mark Awards činilo je 15 uglednih profesionalaca – direktora kompanija, direktora kreativnih, PR i digitalnih agencija, kao i jedan predstavnik organizatora, odnosno strukovnog medija iz Srbije. Ove godine žiri je radio u sastavu – Aco Tomašević, CEO, Neoplanta; Đorđe Vuksanović, Senior Transformation Director, A1 Srbija i A1 Slovenija; Dragana Dimitrijević, Growth Director, AMA Group; Igor Vranjković, Marketing Director, Heineken Hrvatska; Jelena Goločorbin Stojadinović, Managing Director, Salveo CEE East; Kristina Milinčić, generalna direktorka, Sava Centar; Maja Saveljić, direktorka sektora marketinga i komunikacija, UNA; Marina Bulut, CEO, Baby Food Factory; Miloš Milutinović, generalni direktor, DP Lux Group – Belodore; Nataša Bojanić Brukner, Executive Director, Leo Burnett; Nataša Filipović, Managing Director, Ovation BBDO; Nikola Maravić, Senior Director Global Marketing, Carlsberg Group (Danska); Srđan Maletić, CEO, Intesa Invest; Violeta Kovačević, Group CFO, MK Group; Vladimir Đorđević, CEO, Paysera Serbia i Ivana Parčetić Mitić, Founder & CEO, Marketing mreža.

Cilj Mark Awards nagrade jeste da podstakne i motiviše marketing i komunikacijske stručnjake iz kompanija u Srbiji, ali i ukaže stručnoj javnosti na njihove potencijale, talente, kreativnost i sposobnost za postizanje vrhunskih poslovnih rezultata i prepoznatljivost brenda. Mark Awards je nagrada kojom Marketing mreža želi da promoviše profesionalne uzore, ali i da svoj doprinos unapređenju i razvoju struke u Srbiji.

Za razliku od drugih strukovnih nagrada na tržištu Srbije, Mark Awards nagrade dodeljuju se pojedincima za lične poslovne i profesionalne uspehe, odnosno pojedincima koji su ostavili trag na tržištu marketinških komunikacija u Srbiji u prethodnom periodu.

Više informacija i spisak dobitnika sa biografijama i obrazloženjima članova žirija dostupno je na sajtu https://mark-awards.rs/dobitnici/ .

Ovogodišnji partneri Mark Awards su Sava Centar i Ananas E-commerce, kreativna agencija partner je Ovation BBDO, dok je medijski partner UNA TV.

Agencije za tržišne komunikacije beleže pad prihoda

U nastavku objavljujemo rezultate poslovanja agencija za tržišne komunikacije u Srbiji za 2024. godinu.

Nakon poslovno uspešne 2022. i pada neto dobiti u 2023, a pod uticajem inflacije, prošla godina donela je i pad poslovnih prihoda za veliki broj agencija za tržišne komunikacije u Srbiji. I broj zaposlenih u ovoj grupaciji agencija pada.

MMS COMMUNICATIONS/PUBLICIS ONE nalazi se na samom vrhu liste po poslovnom prihodu i na petom mestu po neto dobiti. Prema podacima koje je našoj redakciji dostavila ova agencija, udeo kreativnih agencija u ukupnom prihodu ove agencije u 2024. godini iznosio je 33,08%, odnosno oko 1,71 milijardu dinara. Broj zaposlenih u medijskom delu biznisa brojao je 80. Takođe, treba napomenuti da u je u Agenciji za privredne registre Republike Srbije MMS Communications registrovan kao pravno lice u okviru koga posluje sedam ogranaka, među kojima su i agencije Leo Burnett i Saatchi&Saatchi.

Na drugom mestu po poslovnom prihodu nalazi se agencija NEW MOMENT NEW IDEAS COMPANY. Ova agencija zabeležila je u 2024. rast poslovnog prihoda za 5,66%, ali veliki pad neto dobiti za 67,12%. Broj zaposlenih smanjen je za 2,78%.

Na treće mesto po poslovnom prihodu iz 2024. godine popela se agencija MCCANN BEOGRAD. Ova agencija je u 2024. zabeležila rast poslovnog prihoda od 27,87%, stabilan rast neto dobiti za 60,08% i pad broja zaposlenih za 4%.

Četvrto mesto po poslovnom prihodu pripalo je agenciji FULLHOUSE OGILVY. Ova agencija zabeležila je u 2024. godini rast poslovnog prihoda za 13,68% i pad neto dobiti za 13,65%. Broj zaposlenih porastao je za 14%.

Peto mesto po poslovnom prihodu pripalo je agenciji OVATION BBDO, koja je zabeležila rast od 44,84%. Neto dobit smanjena je za 10,52%, a broj zaposlenih ostao je na istom nivou.

U TOP 10 agencija po poslovnom prihodu iz 2024. godine nalaze se i agencije: STUDIO NEXUS, MEDIA TREE, EXECUTIVE GROUP, CHEIL CENTRADE ADRIATIC i SMART VISION.

U Agenciji za privredne registre Republike Srbije registrovana su ukupno 129 pravnih lica koje se primarno bave tržišnim komunikacijama (nudeći, pre svega, uslugu integrisanih komunikacija).

Ukupan poslovni prihod agencija za tržišne komunikacije u 2024. smanjen je za 6,77%, dok je neto dobit povećana za 39,96%. Broj zaposlenih u agencijama za tržišne komunikacije smanjen je za 6,75%.

Detaljnu tabelu sa rezultatima agencija možete naručiti po ceni od 950 evra + PDV putem mejla hello@marketingmreza.rs

IPRA nagrada za agenciju V+O Communication Srbija

0

Na svečanoj ceremoniji održanoj u Akri, glavnom gradu Gane, agencija za odnose s javnošću V+O Communication Srbija osvojila je prestižnu međunarodnu nagradu IPRA Golden World Award 2025 u kategoriji Zdravlje, za kampanju „Dobrodošla bebo: Na putu kroz roditeljstvo“, realizovanu u saradnji sa brendom Rosa voda i uz institucionalnu podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije.

Nagradu je uručila Nataša Pavlović Bujas, globalna predsednica IPRA za 2024 – 2025. godinu, koju je u ime V+O Communication Srbija preuzela Marija Đoković, Client Service Director agencije.

Kampanja „Dobrodošla bebo“ obuhvatila je edukaciju za više od 70% patronažnih sestara u Srbiji, izradu stručnih video sadržaja sa psiholozima i psihijatrima, organizaciju panela i radionica sa roditeljima širom zemlje, kao i kreiranje informativnih brošura u saradnji sa Institutom za mentalno zdravlje. Pristup kampanje bio je višeslojan, ali ujedinjen istim ciljem: osnaživanje roditelja, pružanje relevantnih informacija i stvaranje mreže podrške u najranijim fazama razvoja deteta.

Natalija Racković, direktorka agencije V+O Communication Srbija, povodom dobijanja ovog prestižnog priznanja izjavila je: „Da biste dobili ovako značajno svetsko priznanje, potrebno je, osim strateškog promišljanja i pažljivog vođenja projekta, da izuzetno dobro poznajete koje segmente društva možete unaprediti, kako u saradnji sa relevantnim institucijama i partnerima to da ostvarite, ali i da duboko razumete klijenta i njegovu industriju. Neizmernu zahvalnost dugujemo Rosa timu na ukazanom poverenju i partnerstvu na Community Related projektima koje traje duže od jedne decenije. Srećna sam što smo zajedno uspeli da napravimo značajne pomake u segmentu roditeljstva i podrške porodicama.

IPRA (International Public Relations Association) Golden World Awards predstavlja jedno od najznačajnijih globalnih priznanja u oblasti odnosa s javnošću, koje svake godine nagrađuje kampanje iz celog sveta prepoznate po strateškom pristupu, društvenoj odgovornosti i stvarnom uticaju na zajednicu. U snažnoj međunarodnoj konkurenciji, žiri je prepoznao značaj i društvenu vrednost kampanje „Dobrodošla bebo“, koja se bavi podrškom roditeljstvu u ranom periodu.

Pored ovog uspeha, V+O Group iz Grčke osvojio je dve IPRA nagrade u kategorijama: Organizacija događaja i komunikacija uživo za 9. konferenciju „Naš okean: Okean mogućnosti“ i u kategoriji životna sredina „Coca-Cola za Tesaliju: Od krize do akcije“, čime je dodatno potvrđen međunarodni kvalitet i profesionalna izvrsnost celog V+O tima.

Za krunu večeri, Esther Amba Numaba Cobbah, predsednica Instituta za odnose s javnošću (IPR) Gana, preuzela je funkciju nove predsednice Međunarodne asocijacije za odnose s javnošću (IPRA) 2026, nasledivši Natašu Pavlović Bujas. Sa prostora afričkog kontinenta, Ester je prva osoba imenovana na ovako visoku poziciju u IPRA – 70 godina staroj globalnoj organizaciji PR profesionalaca, pa je ovo istorijski trenutak i dodatni izvor ponosa za sve koleginice i kolege sa ovog kontinenta.

Señor kreirao basne koje najmlađe uče o problemu trovanja životinja

REGION – U saradnji sa Udruženjem BIOM, Señor je kreirao slikovnicu „Basne koje čuvaju prirodu“, koja najmlađe uči o važnosti očuvanja prirodne ravnoteže i podiže svest o nezakonitom trovanju divljih životinja u Hrvatskoj.

Ljudi ponekad u prirodi postavljaju otrovne mamce kako bi uklonili predatore i zaštitili stoku i druge domaće životinje. Ali otrov ne bira žrtvu. Iako su najčešća meta grabljivice poput vukova ili čagljeva, posledice su mnogo dalekosežnije. Stradavaju i druge ugrožene vrste, poput beloglavih supova i surih orlova, koje — iako nisu nameravana meta — često postaju žrtve konzumiranjem otrovnih mamaca.

ZAČARANI KRUG
Iako nezakonito, trovanje divljih životinja u našim krajevima normalizovano je već generacijama. Sredinom prošlog veka, trovanja su se u selima sprovodila grupno — bio je to događaj u kojem je učestvovala cela zajednica. Nakon što je trovanje postalo ilegalno, ovaj čin više nije bio tako javan, ali je i dalje vrlo prisutan i opasan po ljude, životinje i ekosistem.

NIJE BAJKA, VEĆ BASNA
Kako bi ovaj problem približio najmlađima, Señor je kreirao slikovnicu „Basne koje čuvaju prirodu“. U formi basni u stihu, kroz ilustrovane likove vuka, mrava, risa i dobrodušnog lovca, na slikovit i deci razumljiv način objašnjava se važnost očuvanja prirode i podstiču se roditelji na razgovor s decom o odgovornom postupanju prema prirodi i skladnom suživotu sa svim živim bićima.

Basne je osmislio i napisao Jurica Ćorluka, Señorov Head of Creative, dok ilustracije potpisuje Damir Mazinjanin. Slikovnica se u digitalnom obliku može preuzeti putem linka, a može se naći i na policama dečjih biblioteka širom Hrvatske.

„Lidl. Isplati se.“ produbljuje emotivnu vezu potrošača sa brendom

U vreme kada potrošači sve više vrednuju autentičnost, poverenje i društvenu odgovornost, kompanije pronalaze nove načine kako da istaknu svoj doprinos društvu i dublje se povežu sa zajednicom u kojoj posluju. Upravo je to uradio Lidl svojom prvom internacionalnom kampanjom u kojoj je predstavljen slogan „Lidl. Isplati se“. O tome šta se to u Lidlu isplati, i na koji način ovaj slogan povezuje kompaniju i potrošače, razgovarali smo sa rukovodiocem sektora Corporate Affairs u Lidlu Srbija, Marijom Kojčić.

Lidl je nedavno predstavio svoju prvu internacionalnu kampanju i novi slogan „Lidl. Isplati se.“. Šta ova kampanja i novi slogan komuniciraju potrošačima i onima koji vole Lidl?

Za kompaniju poput Lidla, kojoj je prioritet broj jedan osluškivanje potreba potrošača, ovo je bio logičan iskorak u osnaživanju brenda. U slogan „Lidl. Isplati se.“ utkali smo mnogo više od same cene – on oslikava vrednosti koje delimo sa potrošačima: poverenje, kvalitet, održivost i društvenu odgovornost. Naše prethodne poruke fokusirale su se na jednostavnost i pristupačnost. To su naravno i dalje naši principi i DNK našeg brenda, ali današnji potrošač često želi više, a to je sigurnost da pravi dobar izbor, emocionalnu povezanost sa brendom i uverenje da ono što kupuje ima dodatnu vrednost. Ova strategija osvetljava upravo te dublje slojeve odnosa koji gradimo sa potrošačima i zajednicom.

Na koji način se novi slogan „Lidl. Isplati se.“ razlikuje u komunikaciji u odnosu na prethodni, posebno u lokalnom kontekstu?

Dok je raniji slogan bio vrlo racionalan i cenovno orijentisan, „Lidl. Isplati se.“ otvara prostor za emocionalnu dimenziju komunikacije. Na prvi pogled, radi se o finansijskoj uštedi, ali zapravo, reč je o tome šta se zaista isplati – u svakodnevici, u porodici, u poslu. U kontekstu Srbije, kao i svih ostalih Lidl zemalja, to znači da je Lidl vrlo svestan odgovornosti koju ima kao brend koji sa svojim proizvodima i uslugom ulazi svakodnevno u domove i živote svojih potrošača. Zato želimo da budemo pouzdan partner u misiji da život ljudi koji dolaze u kontakt sa našim brendom učinimo jednostavnijim i lepšim – da smo tu kada planiraju rođendane, obavljaju porodične kupovine, spremaju se za putovanja, pripremaju slavu, ali i da smo podrška u sportskim ambicijama kroz naš brend Crivit, majstorijama uz Parkside i još mnogo toga, i to sve na održiv i odgovoran način. U praksi, to znači da naša komunikacija ide dublje – umesto da kažemo „ovaj proizvod je povoljniji“, kažemo „ovaj proizvod ti olakšava dan, daje više za tebe, tvoju porodicu, a i za zajednicu“.

Šta konkretno ovo osnaživanje brenda znači za PR i marketing stručnjake? Da li nova platforma otvara prostor za drugačiji pristup storytellingu i kampanjama?

Apsolutno. Omogućava da ispričamo autentične priče iz života naših potrošača, zaposlenih, dobavljača… Da osvetlimo teme kao što su odgovorno poslovanje, lokalna partnerstva, podrška zajednici i održivost.

Za kolege u PR-u i marketingu, ovo znači još dublje povezivanje sa publikom kroz emotivniji storytelling i sadržaje koji se ne bave isključivo proizvodom kao takvim. Iako Lidl brend nikada nije bio samo ono što se vidi na polici, on sada još više postaje deo identiteta potrošača i ukazuje na jasnu vezu brenda i potrošača. To je ogromna prilika za komunikaciju sa smislenim uticajem, komunikaciju kakvoj svi PR stručnjaci teže.

Koliko se interna kultura Lidla poklapa sa vrednostima koje sada ističete eksterno? Da li je i na tom nivou došlo do promena?

Slogan „Lidl. Isplati se.“ nije samo marketinška poruka – to je način razmišljanja. I upravo zato smo mogli s pravom da ga komuniciramo eksterno.

Naše interne vrednosti su oduvek usmerene ka razvoju ljudi, međusobnom poštovanju, brizi o zajednici i odgovornosti. Naši zaposleni dele vrednosti brenda, a mi smo kao kompanija tu da ih podržimo da i oni ostvare svoje pune potencijale i budemo vetar u leđa za sve što oni smatraju vrednim – mi zato pokazujemo i da se „isplati“ raditi u Lidlu. Pri tom ne mislimo samo na zaradu, već i na sve ostale vrednosti i poslovne prakse koje našu kompaniju čine jednim od najpoželjnijih poslodavaca u zemlji.

I za kraj – za vas lično, šta znači da se nešto isplati?

Za mene lično, isplati se posvetiti i poslednji atom snage mojim sinovima nakon napornog dana. Isplati se za njih, jer verujem da kroz interakciju, igru i razgovor mogu da im pomognem ili ih bar usmerim na putu da postanu dobri ljudi, a isplati se i za mene jer se moj umor uz njih pretvori u snagu, i daju mi dodatnu energiju za sve jednostavne, a ipak najlepše stvari i trenutke koje čine život. Isplati se biti pažljiv, iskren i posvećen – i u privatnom i u profesionalnom životu. Kada kompanija u kojoj radite deli te vrednosti i kada vidite da ih i potrošači prepoznaju, onda znate da radite nešto što ima duboki smisao. I to se, zaista – isplati.

 

Dvadeset pet godina od Ideas Campusa

Ništa nije ostvareno dok prethodno nije odsanjano. Reči koje je često ponavljao Dragan Sakan, vizionar i osnivač New Moment agencije, odzvanjale su ovih dana u srcu Pirana. U ovom idiličnom gradu održan je regionalni board meeting, posvećen 25. godišnjici Piran Idea – prve škole kreativnog mišljenja u regionu.

Još 2000. godine, Dragan Sakan osnovao je Ideas Campus u Piranu, koji je prerastao u Piran Idea Festival, epicentar kreativnosti i ideja. Kampus je bio više od edukativnog programa – bio je san o svetu gde kreativci iz Evrope i sveta razmenjuju mišljenja, u kojem se advertajzing pretvara u umetnost, a ideje postaju pokretači akcije.

„Saki je verovao da ideja vredi više od svake valute, a da je Piran mesto gde se snovi rađaju. Danas kada slavimo i 25 godina Piran Idea festivala, nastavljamo da gradimo poslovanje na tim temeljima. Balkanska kreativnost ima snagu da osvoji svet – uz srce, emocije i neustrašivost, kao i spremnost na konstantno učenje, prihvatanje promena i praćenje trendova“, izjavio je Žarko Sakan, Managing Director New Moment agencije.

New Moment je tokom četiri decenije svog postojanja izgradio mrežu od preko 250 stručnjaka u devet gradova regiona, realizovao hiljade kampanja, osvojio deset Kanskih lavova kao deo WPP grupe i transformisao mnoge brendove u velike globalne igrače.

„Piran Idea festival nam je pokazao da ništa nije nemoguće ako se sanja dovoljno hrabro, a mi smo se okupili da oživimo taj duh. Istorija New Momenta ispisana je hiljadama ideja koje su oblikovale brendove i menjale advertajzing, a našu budućnost gradimo na uverenju da je promena jedina konstanta i da, verni svom imenu („Nomen est omen“), uvek ostajemo novi. Saki nas je naučio da gledamo srcem, i zahvalan sam našem regionalnom timu što čini da snovi postanu stvarnost. Velika je prednost i čast imati pored sebe tim ljudi koji su u agenciji 15, 20 i više godina“, izjavio je Lazar Sakan, CEO New Moment agencije.

Festival Piran Idea je okupio više od 1.000 predstavnika iz 47 zemalja. Prezentacije legendi advertajzinga inspirisale su hiljade, dok su mnogobrojne nagrade dodeljivane tokom ovog festivala potvrdile njegovu relevantnost za region.

Regionalni board meeting: Sanjari se okupljaju u Piranu

U čast dvostrukog jubileja održan je, regionalni board meeting u Piranu, a okupio je predstavnike New Moment kancelarija iz Beograda, Ljubljane, Sarajeva, Podgorice, Prištine, Skoplja, Tirane, Zagreba i Sofije. Fokus je bio na razmeni ideja, prezentaciji vizija i definisanju strategije za budućnost. Regionalne kancelarije usaglasile su se oko petogodišnjeg plana, i projekata na kojima će zajedno raditi.

New Moment i Piran Idea festival nastavljaju da inspirišu, jer u svetu gde se menja sve, jedna stvar ostaje ista, a to je da snovi menjaju svet.

 

Tradicionalni PR u digitalnom dobu: Stara škola u vrlom novom svetu

0

Znao sam da moram da napišem ovaj tekst u trenutku kada sam u prodavnici video majicu sa printom mamuta ispod koga je na engleskom pisalo: „I am not old, I am just classic“ (Nisam mator, ja sam prosto klasika). U eri društvenih mreža, algoritama i viralnih sadržaja, mnogi smatraju da ono što nazivamo tradicionalnim PR-om čeka ista sudbina kao i glavnog lika sa majice.

Međutim, postoji mnogo razloga zbog kojih sam ubeđen da stari dobri PR neće podeliti sudbinu izumrlog sisara. Pre svega zato što tradicionalni PR i dalje predstavlja temelj ozbiljnog i strateškog upravljanja reputacijom, naročito kada je reč o korporacijama i raznim drugim institucijama i organizacijama. Takođe, ova vrsta odnosa sa javnošću i dalje ima dominantnu ulogu kada je reč o kriznoj komunikaciji. Ali, da ne dužim previše u ovo digitalno doba, u kojem je jedna od glavnih odlika skraćena pažnja za sve vrste pisanog sadržaja. U nastavku nekoliko osnovnih razloga zbog kojih smatram da će žilavi matori momak kog nazivamo tradicionalnim PR-om i dalje uspešno igrati svoju ulogu u narednim godinama.

  1. Kvalitetan sadržaj je osnova

Bez dobrog sadržaja, nijedan kanal ne radi — ni digitalni, ni tradicionalni. Tradicionalni PR često postavlja standarde sadržaja: piše se jasno, strukturirano, s validnim izvorima i porukom. Taj sadržaj se kasnije lako prilagođava i digitalnim kanalima. Drugim rečima, tradicionalni PR je često izvor za digitalnu adaptaciju.

  1. Dugoročna reputacija, a ne samo vidljivost

Digitalni PR često je u prilici da „juri“ metriku (reach, like, share), dok tradicionalni PR gradi strateški narativ brenda koji traje. On oblikuje identitet kompanije u javnosti, kroz pažljivo planirane objave i saopštenja, press ture, PR tekstove i razne druge PR alate.

  1. Odnosi sa medijima

Izgradnja i negovanje odnosa sa novinarima i dalje je veoma važna za održavanje reputacije. Takve veze ne mogu se zameniti sponzorisanim objavama – one komunikaciju čine dvosmernom i omogućavaju PR profesionalcima da čuju stvarne potrebe novinara sa kojima sarađuju, te bolje razumeju načine na koje svoje poruke treba da plasiraju najširoj publici.

  1. Kredibilitet i autoritet medija

Objava u onome što zovemo tradicionalnim medijima, uz potvrdu i obradu od strane urednika i novinara, nosi veću težinu od samostalne objave na mrežama. Tradicionalni PR se oslanja na proverene izvore i gradi poverenje, a plasirani sadržaji prolaze verifikaciju profesionalaca ili služe kao povodi za neka samostalna novinarska istraživanja.

  1. Krizna komunikacija

U kriznim situacijama brzina je važna, ali su još važnije preciznost, transparentnost i empatija. Tradicionalni PR omogućava strukturisanu, promišljenu komunikaciju putem zvaničnih kanala, u kojima važe jasna pravila, čime se sprečava širenje dezinformacija.

  1. Storytelling

Ljudi vole da im se pričaju priče i to se izgleda neće brzo promeniti. U digitalnom prostoru dominiraju brzina i format — kratke forme, reels, postovi od nekoliko rečenica. Međutim, „ozbiljan“ storytelling — priča koja gradi emociju, kontekst i reputaciju — i dalje zahteva alate kao što su intervjui, autorski tekstovi, tematske emisije, a koje su domen tradicionalnog PR-a. Tu se može ispričati zašto nešto radimo, a ne samo šta smo uradili ili šta želimo da prodamo.

  1. Menadžeri treba da budu prisutni u medijima

Menadžeri ne mogu da budu prisutni samo na digitalnim kanalima. Najvažnije poruke i dalje se šalju putem medija. Reputacija menadžera kao predstavnika kompanije i kao stručnjaka gradi se, pre svega, putem intervjua, autorskih tekstova, izjava za medije…a tu opet ključnu ulogu ima tradicionalni PR.

Prilagodi se ili izumri

Na kraju, nemoguće je osporiti da su digitalni alati izmenili pravila igre i u PR-u, ali to nisu mogli učiniti kada je reč o odnosima sa novinarima, izgradnjom poverenja, stvaranjem i negovanjem reputacije, storytellingom. Zbog toga, uveren sam, tradicionalni PR ostaje stub profesionalne komunikacije, posebno kada su u pitanju kredibilitet i komunikacija u kriznim trenucima. Ali, da se na kraju vratimo i našem junaku sa majice. Izumiranje je posledica nemogućnosti prilagođavanja na novonastale okolnosti. Verujem da tradicionalni PR neće učiniti takvu grešku i nastojati da zanemari potrebe i realnost digitalnog doba. Naprotiv, obe vrste PR-a su tu da zajedno egzistiraju, dopunjuju se, zajedno pričaju priču nekog brenda ili kompanije. Dobar PR profesionalac će znati da u pravo vreme izabere odgovarajući PR alat i najbolji kanal da prenese željenu poruku.

Autor teksta: Igor Jovanović, vršilac dužnosti direktora Centra za odnose s javnošću kompanije NIS

Izašao 11. broj Marketing mreža magazina, na naslovnoj strani Sašo Dimitrievski

Izašao je 11. broj Marketing mreža magazina, na preko 100 stranica najkvalitetnijih intervjua i autorskih tekstova.

Naslovnu stranu 11. broja krasi veliki intervju sa Sašom Dimitrievskim, partnerom u agenciji Pristop Group (Slovenija), koji je govorio o svojoj dosadašnjoj profesionalnoj karijeri i izazovima na tom putu, šta je danas ključ za uspeh jedne agencije, da li je AI doneo tektonske promene u advertising industriju, kao i da li živimo u eri krize talenata.

U ovom broju izdvajamo i dva specijalna dodatka – Agency Reportspecijalni dodatak na temu stvarnog stanja agencijskog biznisa u Srbiji i Rođeni digitalno, specijalni dodatak na temu kako Gen Z menja kreativnu industriju i brendove.

I u ovom broju 13 vrhunskih kreativaca iz svih krajeva sveta napisali su autorske tekstove specijalno za naš magazin. Sve tekstove možete pročitati u septembarskom izdanju.

Ne propustite da pročitate intervjue i autorske tekstove kolega iz kompanija i agencija iz celog regiona: NIS, Yettel bank, Air Serbia, Shoppster Srbija, McCann Beograd, Štark, Novaston, Chapter 4 PR, Cineplexx Srbija, Spellcaster, BlackBox, Collab Agency, Loft 19, Delta Holding, Nova Communications, Ovation BBDO i mnogi drugih.

Izdvojili smo za vas i šest kampanja koje su, po izboru naše redakcije, obeležile Q3 2025. godine, a razgovali smo i sa istaknutim kreativcima o tome da li je „sekunda pažnje“ nova valuta?

Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.