Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!
Naslovna Blog Stranica 13

dentsu: Tempo napretka: izdanje generacije Z

REGION – Marketinška grupacija dentsu izdala je novi izveštaj „Tempo napretka: izdanje generacije Z“. Izrađen u saradnji sa Imagen Insights, kompanijom za istraživanje stavova novih generacija, izveštaj prikazuje ključne trendove u medijima i tehnologiji kroz oči generacije Z.

Rezultati istraživanja pokazali su kako čak 68% potrošača iz generacije Z u SAD-u rado gleda reklame na internetu ako im to omogućava besplatan pristup zanimljivom materijalu, dok je 65% potrošača iz generacije Z u Italiji izjavilo da im je važno da kompanije pružaju informacije o tome kako su njihovi proizvodi napravljeni (npr. uslovi radnika u fabrikama).

Što se online privatnosti tiče, čak 58% potrošača iz generacije Z u Hong Kongu izjavljuje da uvek postavlja najviše postavke privatnosti na društvenim mrežama.

Tempo napretka: izdanje generacije Z fokusira se na deset ključnih trendova koji imaju potencijal redefinisati medijsku i marketinšku industriju, uključujući transformativnu ulogu generativne veštačke inteligencije, evoluciju monetizacije na tehnološkim platformama i rastuću važnost ekonomije integriteta.

Celo istraživanje pročitajte ovde.

Izvor: HURA

Kako lansirati telefon na drugačiji način?

Poslednjih skoro dvadeset godina, lansiranja telefona prati isti kalup – curenje brižljivo selektovanih informacija koje prenose tehnološki mediji gradi se uzbuđenje pred lansiranje, zatim neko bitan izađe i predstavi telefon pred dobro selektovanom publikom, koja se dobro izbombarduje specifikacijama, objavi se zaštitno lice, obično sportista ili glumica trenutno u žiži, i stavi se neki jako komplikovan slogan na engleskom.

Izgleda da je Xiaomi Srbija pokušao da sve to okrene naglavačke za lansiranje Redmi Note13.

Možda ste primetili bilborde sa Strahinjom Ćalovićem na beloj pozadini i sloganom “Veoma dobar telefon“, što je tačno kako bi većina zagriženih Xiaomi korisnika opisala ovaj telefon. Čini se da ni Strahinja nije nasumično izabran, jer deluje kao da u videima, koji prate kampanju, glumi istog onog antiklimaktičnog lika koga inače glumi u svojim videima.

Recimo, u videu pre lansiranja Strahinja dovodi do apsurda sve trope faze „građenja uzbuđenja” – telefon je blurovan, jer ne smemo da znamo koji je, ali nam Strahinja objasni da možemo da izguglamo, ubeđuje se sa režijom da video nema smisla ako ne kaže ljudima detalje telefona.

Sve specifikacije prevedene su na narodski jezik u seriji videa – baterija od 5000 mAh postala je „veoma velika baterija”, punjač od 120w postao je „veoma brz punjač” itd.

Posebno treba istaći da je ovaj ton ispraćen u celom eko-sistemu kampanje. Na isti način predstavili su i lansiranje cene, popust, bundle. To se možda najbolje vidi na stranici kampanje na Xiaomi sajtu, umesto da prepričavamo.

Da li je ovaj ton komunikacije najbolji za svaki brend? Sigurno NE, ali bitno je da se podsetimo da je Xiaomi i dalje izazivač na tržištu elektronike.

Bitno je i da razumete koji tačno telefon je u pitanju – Redmi Note13 serija zapravo je najprodavaniji model Xiaomi telefona, njihov mass-market flegšip, odnosno kao što Strahinja kaže u videu „onaj telefon na koji pomisliš kada kažeš najbolji odnos cene i kvaliteta”.

Redmi Note serija iz godine u godinu dominira prodajom, iako nema najbolje specifikacije, niti jedinstvene funkcionalnosti. To je zaista samo veoma dobar telefon. U svetu zatrpanom ponudama, notifikacijama i distrakcijama, to je osvežavajući paket zbog koga će mnogi zapravo primetiti da je neki brend lansirao novi telefon.

Ovu nesvakidašnju, ali veoma uspešnu i zapaženu kampanju Xiaomi kancelarije u Srbiji sproveli su marketinška agencija Žiška, kao idejni tvorac i RED Communication, kao medijski partner. A ako vas je zainteresovalo koje karakteristike ima ovaj “veoma dobar telefon”, trk na Xiaomi sajt.

Autor teksta: Žiška

A zašto si se vratila?

REGION – „Zašto si se vratila?“ ključno je i pitanje kampanje koju je agencija 404 kreirala u sardanji sa Solidarna Fondacijom i More Magnets iz Hrvatske.

Sigirno ste mnogo puta bili svedoci ovom pitanju, a da niste znali pozadinu priče. Ali pozadina je poražavajuća, a govori da je svaka treća žena u Hrvatskoj doživela neki oblik nasilja. Na jedno prijavljeno porodično nasilje dolazi deset neprijavljenih i u proseku treba šest godina i sedam povrataka nasilniku dok žena zaista napusti taj nasilan odnos, a sve zbog finansijske zavisnosti.

Glavni cilj kampanje „ŽIVOT IMA CENU“ je prikupiti finansijska sredstva za pomoć ženama i deci koji su preživeli nasilje. Pružajući im finansijsku podršku, žele ih osnažiti po odlasku iz nasilne okoline i započinjanju novog života, navodi se na LinkedIn stranici Fondacije.

Pretnja je pretnja

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) započinje medijsku kampanju „Pretnja je pretnja“, posvećenu sistemu prevencije i zaštite novinara i novinarki koja će trajati do kraja marta.

Cilj kampanje je da ukaže da već dugi niz godina brojni medijski radnici i radnice širom Srbije dobijaju pretnje, isključivo zbog toga što profesionalno, objektivno i nepristrasno rade svoj posao.

Najveći broj pomenutih pretnji su tako formulisane i „spakovane“ da Krivični zakonik ne može da ih prepozna kao takve, usled čega ne mogu ni da budu procesuirane.

Kampanja “Pretnja je pretnja” ukazuje da je neophodno izmeniti i dopuniti Krivični zakonik čime bi se olakšala pravna kvalifikacija pretnji i ugrožavanja bezbednosti novinara koje se često odbacuju zbog pravne neutemeljenosti.

U sklopu ANEM kampanje publikovan je “Leksikon pretnji” koji sadrži istinite pretnje koje su novinari i novinarke iz Srbije primili putem različitih komunikacijskih kanala. Leksikon će biti distribuiran putem dnevnih i nedeljnih novina, digitalnih medijskih platformi i društvenih mreža. Elektronska verzija “Leksikona pretnji” nalazi se na sajtu Bezbedni novinari: https://bezbedninovinari.rs/page/pretnja-je-pretnja

Video spot “Upakovane pretnje” koji je ANEM uradio u saradnji sa autorom Veljkom Golubovićem i agencijom New Moment deo je medijske kampanje “Pretnja je pretnja”: https://bezbedninovinari.rs/page/pretnja-je-pretnja

Kampanja se realizuje u sklopu projekta “Izgradnja sistema prevencije i hitnog reagovanja u slučajevima pretnji i napada na novinare u Srbiji“ koji ANEM sprovodi uz podršku Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji.

Ovaj projekat obuhvata aktivnosti Stalne radne grupe za bezbednost novinara i koordinaciju SOS sigurne linije za prijavljivanje pretnji ili drugih slučajeva koje novinari osećaju kao ugrožavanje. SOS sigurna linija otvorena je 24 časova, sedam dana nedeljno sa operaterima koji su članovi SRG, ali i advokatima koji se bave zastupanjem novinara i redakcija uz pružanje besplatne pravne pomoći novinarima koji smatraju da im je ugrožena bezbednost.

Stalna Radna grupa za bezbednost novinara održava sastanke u različitim gradovima širom Srbije na kojima učestvuju lokalne kontakt tačke iz osnovnih i viših javnih tužilaštava i MUP-a kao i lokalni novinari čija je bezbednost ugrožena. Na ovim sastancima se razgovara o rešenim i nerešenim slučajevima i drugim problemima sa kojima se lokalni novinari, mediji i institucije suočavaju u nastojanjima da omoguće bezbedan rad medijskih profesionalaca.

U sklopu projekta prvencije i zaštite novinara, ANEM širom Srbije organizuje specijalizovane tematske treninge posvećene bezbednosti novinara, redakcija, studenata – budućih medijskih radnika i predstavnika nevladinog sektora koji se bave medijskim izveštavanjem.

Kako ćemo u budućnosti razlikovati pravu informaciju od lažne?

0

Predviđa se da će ai u narednih nekoliko godina dovesti do gomilanja netačnih informacija, zbog čega je grupa međunarodnih eksperata već počela sa radom na postavljanju etičkih smernica za korišćenje veštačke inteligencije u komunikacijama.

Upravni odbor Međunarodne asocijacije za odnose s javnošću – IPRA, na čijem je čelu predsednica Nataša Pavlović Bujas, formirao je zajednički odbor sa istaknutim univerzitetskim profesorima i stručnjacima sa čak 4 kontinenta kako bi definisao etičke smernice za korišćenje veštačke inteligencije (AI) u komunikacijama. Ohrabrujuće je i motivišuće da je sve još uvek u ljudskim rukama, kao i da je jedna globalno važna incijativa koordinirana iz Beograda, odakle Nataša i predsedava ovom organizacijom.

Nakon formiranja zajedničkog odbora, Nataša Pavlović Bujas, predsednica IPRA-e i vlasnica komunikacijske agencije Blumen group iz Beograda, je izjavila: „Ovo je izuzetan primer saradnje između akademske zajednice i stručnjaka iz prakse u regulisanju ključnih aspekata našeg rada. Ova saradnja pretenduje da smanji jaz između prakse i akademske zajednice: reč je o saradnji sa ciljem anticipiranja budućnosti i definisanja granica za korišćenje AI-a koji će se primenjivati na globalnom nivou. Kao IPRA, već smo započeli naš rad na definisanju opštih etičkih standarda korišćenja AI-a. Ovo je novo poglavlje i novi nivo za nas i čitavu međunarodnu zajednicu stručnjaka za odnose s javnošću“.

Članovi zajedničkog odbora su:
Prof. Dr. Dejan Verčič, Univerzitet u Ljubljani, Slovenija
Prof. Dr. Flora Hung-Baesecke, Univerzitet Tehnologije u Sidneju, Australija
Dr. Marko Selaković, S P Jain School of Global Management, Ujedinjeni Arapski Emirati
Prof. Dr. Yang (Alice) Cheng, NC State University, SAD
Prof. Dr. Ana Tkalac Verčič, Univerzitet u Zagrebu, Hrvatska
Dr. Nikolina Ljepava, Američki univerzitet u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
Gđa. Svetlana Stavreva, MSc, DipM, bivša predsednica IPRA-e, član borda Međunarodne asocijacije za odnose s javnošću

Odbor ima za cilj da nakon detaljnog istraživanja i analize teorije i prakse, iznedri konačan dokument sa etičkim smernicama za korišćenje AI-a u komunikacijama. Dokument će biti predstavljen na IPRA događajima tokom 2024. godine.

Vernost kupaca u 2024. treba nagraditi nezaboravnim iskustvima

Tokom dugogodišnjeg iskustva u marketingu i prodaji, bio sam svedok uticaja cena na potrošače u Srbiji i širem regionu, kako u B2B tako i u B2C sektorima. Slična situacija je prisutna i na mnogim drugim manje ili podjednako razvijenim tržištima. Fenomen “žutih cena” postao je glavni adut u privlačenju kupaca, gotovo da se osećamo prevarenim ako platimo regularnu cenu. Pitanje ko skida kajmak, ritejleri ili brendovi, često je tema rasprave na sajtovima i društvenim mrežama.

Na to pitanje nemam konačan odgovor, ali ono što istraživanja i moje dugogodišnje iskustvo pokazuju jeste da potrošači sve manje veruju brendovima i postaju sve manje lojalni. Umesto toga, okreću se generičkim proizvodima, tzv. “private label” proizvodima i većim pakovanjima. Dolazak Lidla u Srbiju dodatno je podstakao ovaj trend, što je rezultiralo intenzivnom konkurencijom, gde se brendovi trude da se nose s njom koristeći različite promocije, popuste i druge marketinške strategije.

Međutim, tradicionalni programi lojalnosti koji zavise od popusta i materijalnih nagrada više nisu jedina opcija. Sve češće imam priliku da kreiram i učestvujem u trendu koji menja pejzaž lojalnosti – Experience Based Rewards ili nagrada zasnovanih na iskustvu.

Uveren sam da FMCG brendovi ne mogu pobediti u trci sa diskonterima ukoliko se takmiče na polju popusta. Možda mogu parirati kratkoročno, ali dugoročno gube. Naravno, postoji čuveni Kejnsov kontraargument: “U dugom roku svi smo mrtvi”, pa se menadžeri često odlučuju za poteze koji forsiraju kratkoročni povrat investicija (ROI). Poslovna mudrost leži u pronalaženju zlatnog preseka između ova dva pristupa i uravnotežavanju između njih.

U istraživanju Loyalty Trends 2024 report koje je sprovela organizacija Open Loyalty sa više od 100 senior eksperata iz oblasti loyalty marketinga vidimo da je to jedan od ključnih trendova u narednim godinama. U jednoj rečenici, lojalnost potrošača treba nagrađivati više nagradama koje uključuju neko nesvakidašnje produženo iskustvo, a ne samo trenutnu stimulaciju putem popusta. Ovaj vid nagrađivanja lojalnosti svakako ne isključuje popuste kao najvažniji kratkoročni stimulans već je kvalitativni dodatak produbljenu i građenju dugoročnih odnosa.

Dakle, suština nagrada zasnovanih na iskustvu su ekskluzivna, nezaboravna iskustva i trenuci koji ostaju u srcima i umovima kupaca, a koji imaju veze sa brendom.

– VIP događaji: pozivnice za ekskluzivne događaje, lansiranja proizvoda ili ture iza kulisa.
– Putovanja i outdoor: neobične lokacije i aktivnosti, road trip, rafting, planinarenje, skijanje i sl.
– Ekstravagantne zabave: VIP pristupi koncertima, predstavama ili sportskim događajima, često sa ekskluzivnim prilikama za susrete. Nije reč samo o gledanju; reč je o tome da potrošači budu deo samog događaja.
– Gastronomska uživanja: večere za stolom kuvara, ekskluzivni gastronomski događaji, časovi kuvanja sa poznatim kuvarima.
– Wellness: Učesnici mogu dobiti pakete za wellness, vikende posvećene fizičkom zdravlju ili personalizovane konsultacije o zdravlju.
– Obrazovanje: Za intelektualno radoznale, programi lojalnosti nude radionice, seminare ili kurseve prilagođene njihovim interesovanjima.

Uticaj Experience Based Rewards
Dakle, zašto prelazak na nagrade zasnovane na iskustvu? Odgovor leži u emocionalnoj vezi. Ove nagrade stvaraju intimnu vezu između brenda i njegovih kupaca. Radi se o tome da se osećaju vrednim, prepoznatim i deo ekskluzivne zajednice.

Za sve iznad navedene segmente lično sam imao priliku da se uverim u stepen zadovoljstva koje se stvara kod kupaca ili partnera koji budu nagrađeni na taj način, a smartpoint adria ima veliko iskustvo u kreiranju i izvođenju takvih poslovnih događaja najrazličitijih profila (žurki, VIP događaja, tim bildinga, outdoor aktivacija). Ako želite da nagradite vaše potrošače ili poslovne partnere javite nam se!

Za Marketing mrežu tekst napisao:
Bojan Balaž, Business Development Manager, smartpoint adria

Zakuni se u zakon

Autonomni ženski centar, simbolično na Međunarodni dan žena, pokreće važnu kampanju koja poziva građanke i građane da se pridruže borbi protiv zloupotrebe i neovlašćenog deljenja intimnih fotografija i snimaka. Pod sloganom „Zakuni se u zakon“ kampanja nosi snažnu poruku i direktno poziva na potpisivanje peticije koja ima jasan cilj – donošenje zakona koji neovlašćeno deljenje intimnih sadržaja kvalifikuje kao krivično delo.

Ova praksa, koja se često naziva i „osvetnička pornografija“, iako se širom sveta ide ka izbacivanju korišćenja tog termina, sve je rasprostranjenija pojava u našem društvu. Žrtve ovakvih zloupotreba su najčešće žene svih uzrasta, koje osećaju sramotu i doživljavaju emocionalnu patnju i osudu društva, te postaje preovlađujući oblik seksualnog nasilja kojim se ozbiljno krše privatnosti, intima i dostojanstvo devojčica, devojaka i žena. Zbog toga, peticija ima za cilj unapređenje zaštite žrtava putem ustanovljavanja krivične odgovornosti učinilaca ovih dela.

„U kampanji su iskorišćena najčešća obećanja i zakletve kojima se muškarci služe kako bi ubedili potencijalne žrtve da bez zadrške pošalju svoje intimne fotografije i snimke. ‘Krupne’ reči i obećanja kao što su: „majke mi“, „svega mi“, „očiju mi“, „dece mi moje“, vrlo se lako pogaze, te su s namerom smeštene u formu zakonske izjave. Ovim jednostavnom, a upečatljivom porukom, Autonomni ženski centar želi da ukaže na to koliko je apsurdno da jedinu zaštitu predstavljaju ponekad olako izgovorene reči kada je u pitanju ovako ozbiljna i intimna tema. Šaljemo poruku državi, posebno Radnoj grupi Ministarstva pravde koje radi na izmenama i dopunama Krivičnog zakonika, kao i društvu u celini, da je zakon jedina prava zaštita“, ističe Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra.

Ovaj društveni fenomen ima svoje korene u odnosima moći i kontrole. Žrtve, prvenstveno devojčice, devojke i žene, se suočavaju sa ozbiljnim posledicama kada njihova privatnost postane predmet javnog komentarisanja i zlostavljanja. Kroz kampanju se ističe važnost edukacije o posledicama deljenja intimnih sadržaja trećim osobama, ali i o potrebi za pravnom zaštitom onih čiji su privatni sadržaji zloupotrebljeni bez njihove saglasnosti.

Donošenje zakona koji bi osudio i sankcionisao neovlašćeno deljenje intimnih sadržaja predstavlja korak napred u smeru stvaranja društva koje poštuje privatnost i individualna prava svake osobe. Ova inicijativa, usmerena na zaštitu žrtava svih uzrasta, šalje i snažnu poruku da se ovakvi oblici digitalnog zlostavljanja neće tolerisati u našem društvu.

Važno je da se svi građani aktivno uključe u podršku ovoj kampanji, potpisivanjem peticije i širenjem svesti o štetnosti neovlašćenog deljenje intimnih fotografija i snimaka. Samo zajedničkim naporima možemo stvoriti društvo u kome su intimnost i privatnost svake osobe poštovani i zaštićeni. Podržimo kampanju „Zakuni se u zakon“, jer svaki potpis je važan.

Podravka podstiče ravnopravnost ograničenim izdanjem Vegete

0

REGION – Kompanija je povodom Međunarodnog dana žena, lansirala ograničeno izdanje Vegete BIO, saopštila je Podravka.

Kako objašnjavaju iz kompanije, pakovanje, koje predstavlja nastavak saradnje sa agencijom Bruketa&Žinić&Grey, služi kao savetnik za ravnopravnu raspodelu kućnih poslova.

Naime, na pakovanju se mogu pronaći saveti o tome kako se ove obaveze mogu ravnopravno raspodeliti među ukućanima, bilo da je u pitanju iznošenje smeće ili priprema ručka.

Potrošači će, skeniranjem QR koda na pakovanju, biti preusmereni na TikTok profil brenda, gde će moći da pronađu jednostavne recepte za pripremu obroka.

Pored poruke o ravnopravnosti, specijalno izdanje takođe ima za cilj da podseti na profesorku Zlatu Bartl, koja stoji iza brenda Vegeta i koja je ovaj proizvod predstavila pre 65 godina, u trenutku kada su se žene još uvek borile za svoju ekonomsku nezavisnost.

Ograničeno izdanje je deljeno 8. marta, na Međunarodni dan žena, a potrošači će moći da ga pronađu i u odabranim prodavnicama tokom marta.

Kredit k’o kredit

REGION – Bosanska agencija Via Media osmislila je i realizovala novu kampanju za ASA banku. Slogan kampanje je „Kredit k’o kredit“.

Gde je najbolje mesto za razmenu mišljenja o kreditima – kod frizera. Ali nije svaki kredit isti. Kao ni svaka reklama za kredit.

Najveća blaga čuvamo u srcu i malim kutijama

REGION – Barcaffè i slovenačka agencija Herman & partnerji predstavili su novu marketinšku kampanju pod nazivom Najveća blaga čuvamo u srcu i malim kutijama. Ovom kampanjom brend naglašava važnost pozitivnog uticaja i širenja sreće u svakodnevnom životu, navodi se u saopštenju.

Nova komunikacijska platforma donosi osveženje glavne poruke Barcaffea, pozivajući nas da prigrlimo optimističan pogled na svet. Svaka šoljica Barcaffè kafe postaje više od običnog napitka i rađa iskru koja pokreće pravi lanac pozitivnih reakcija, poput domino efekta čiste pozitive.

Srž ove kampanje leži u jednostavnoj, ali snažnoj ideji – sreća je zarazna. Kroz inspirativnu priču o majci i detetu Barcaffè pokazuje uticaj sreće koju jedna osoba može preneti na drugu.

Kreativnu ideju kampanje osmislila je agencija Herman & partnerji iz Ljubljane, na čelu sa kreativnom direktorkom Katjom Petrin Dornik, uz rediteljski potpis Miroslava Miše Terzića.

TV spot možete pogledati ovde.