today-is-a-good-day
Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

PROJEKAT

spot_img

ISPRATI

Kako do cirkularne ekonomije?

Koncept cirkularne ekonomije jedna je od onih tema bez kojih nema razgovora ili analiza ekonomskih i privrednih pitanja. Kako to biva, često je vrlo usko povezan sa drugim vrlo popularnim konceptom – održivošću. Ipak, bez obzira na našu sklonost da previše upotrebljavanu terminologiju otpišemo kao trendove ili trivijalnosti – cirkularna ekonomija i održivost zavređuju daleko više pažnje i promišljanja. Ideja mog teksta nije da krene analitičkim putem, ali jeste da kroz opšti okvir pojma cirkularne ekonomije, istakne njen značaj i pokaže kroz primer šta se pod ovim pojmom konkretno može podrazumevati.

Model cirkularne ekonomije stoji naspram predominantnog modela linearne ekonomije, kojim se i dalje vodimo u svim aspektima života i koji podrazumeva praktično nekontrolisanu i neprestanu upotrebu prirodnih resursa protokom osnovne sirovine, od proizvodne trake, preko potrošača, do na kraju deponije, gde se put proizvoda završava. Jasno je koje su posledice takvog razvojnog puta, međutim, nije uvek jasno kako na efikasan način sa istog sići. Naspram navedenog, stoji model cirkularne ekonomije, gde se insistira na principu zatvaranja kruga, što zapravo znači da bismo o procesu trebali da razmišljamo u kontekstu „proizvod – otpad – proizvod“. U ovom modelu praktično ono što postaje otpad u jednom procesu proizvodnje i upotrebe, istovremeno može postati proizvodna sirovina u nekom drugom. Uopšteno posmatrano, cirkularna ekonomija predstavlja okvirni pojam za aktivnosti koje smanjuju, ponovo koriste i recikliraju materijale u procesima proizvodnje, distribucije i potrošnje.

Ovakav princip inherentno podrazumeva održivost, odnosno stabilan i dugoročan razvoj. Da bi održiv razvoj bio realnost mora se dugoročno ulagati u sirovinsku i energetsku efikasnost, zamenu fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, kao i u proizvodnju i trgovinu održivim proizvodima, što sve doprinosi zatvaranju kruga „proizvod – otpad – proizvod“. U tom kontekstu fokus se vraća na proizvod, ali ne u smislu njegove krajnje svrhe, odnosno na nešto što će na kraju postati samo otpad, već na to kakav je proces njegove proizvodnje, da li se proizvod može reciklirati i kakav mu je direktan uticaj na životnu sredinu.

Koncept cirkularne ekonomije mora biti primenljiv na svaku granu industrije, odnosno proizvodnje, uključujući i prehrambenu, i konkretno mlekarsku industriju kojoj pripada i Mlekara Šabac, kompanija za koju radim već tri godine.

Kao deo prehrambene industrije proizvodnja mleka je specifična po tome što je to zaista neprekidan proces, koji se odvija 24/7, 365 dana u godini. Količina svih sirovina koje se koriste u kompletnom procesu proizvodnje i plasiranja mleka i mlečnih proizvoda, predstavlja ogroman uticaja na životnu sredinu, a samo na nivou neophodnih energenata za proces proizvodnje zahtevi naše industrije su izuzetno visoki. Sve ovo znači da se tokom čitavog procesa stvara i značajna količina otpada, kao i nusproizvoda, što je u slučaju mlečne industrije surutka i permeat.

Kada radite u prehrambenoj industriji zaista morate imati širu sliku i, pre svega, usvojiti princip inovativnosti gde ništa, a posebno ne organski otpad ne sme da se posmatra kao „otpad“, već kao sirovina koja ima svoju dalju upotrebnu vrednost, i to je zapravo suština cirkularne ekonomije i održivog poslovanja. Za Mlekaru Šabac deo tih inovacija čini i projekat koji smo nazvali ’surutkovod’, a koji smo izveli u saradnji sa kompanijom SET Green Technology, koja je pored mlekare izgradila svoje postrojenje, elektranu na biogas. Ovim strateškim projektom planiramo da u potpunosti iskoristimo nusproizvode, kao što su surutka i permeat, za proizvodnju održive električne i toplotne energije. Prva faza je okončana izgradnjom surutkovoda između naše dve kompanije, a nakon početka druge faze, odnosno puštanja u rad postrojenja za proizvodnju biogasa, Mlekara će čak 16% ukupne mesečne potrebe za električnom i toplotnom energijom generisati nazad od njih, tj. iz prerade sopstvenih nusproizvioda.

Model cirkularne ekonomije i održivosti može postati dominantan način života, ali napor i podršku moraju da ulože svi – od države, preko privrede, do krajnjeg potrošača.

Za Mark Club tekst napisala:
Maja Bađin Georgijević, Rukovodilac korporativnih poslova i komunikacija, Mlekara Šabac

PROJEKAT

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!