today-is-a-good-day
Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

PROJEKAT

spot_img

ISPRATI

Odgovorno oglašavanje – peti element marketinga

REGION – Zamislimo preduzetnika koji je, prolazeći pustinjom, primetio da bi to bilo savršeno mesto za odmor. Tako je napravio jednu malu oazu, mesto za umorne putnike i utočište od nemilosrdnog vremena. Poznavajući osnove ekonomije, dobro je proučio i usaglasio četiri dobro poznata marketinška elementa: prodaju, promociju, cenu i proizvod.

Optimistično trljajući ruke, junak se veselio prvim gostima, no za par nedelja počeo se brinuti. Ljudi su pored oaze prolazili, ali na kraju samo nastavljali svojim putem, sumnjičavo je gledajući krajičkom oka. Protagonistu nije bilo jasno zašto njegov proizvod, naizgled kvalitetan i koristan, nije nailazio na prikladnu potražnju. Nije bio upoznat s činjenicom da su putnici u pustinji naviknuti na prevare i zavaravanje, stoga im se oaza činila kao fatamorgana. Napokon je i shvatio koji element nedostaje pustinji. Odgovornost.

Zašto je odgovornost u marketingu, kroz zakonitost i etičnost oglašavanja, toliko važna?
Marketinški stručnjaci trebali bi biti svesni snage kojom ekonomija utiče na ljudske odnose u društvu i na životnu filozofiju uopšteno. Oglašavanje je naš svakodnevni pratilac koji prožima naše raspoloženje i formira naše mišljenje. Svaki dan u našem poštanskom sandučiću, kako u fizičkom tako i elektronskom, nailazimo na nove neželjene ponude, nemilosrdno nas obasipajući informacijama za proizvode koji nas ne zanimaju, a koji često i ne funkcionišu onako kako se oglašavaju. Isto se događa dok hodamo ulicom, učestvujemo u saobraćaju, odmaramo se uz televizijski program ili uživamo u ručku. Nije stvar samo u učestalosti već i stepenu intruzije: oglasne poruke na televiziji (za koje se čini kao da traju celu večnost) redovno su puno glasnije od ostatka programa, pop-upovi nas uporno ometaju dok surfujemo, a na beskorisne letke sve češće možemo naići i na našim automobilima. Zato ne iznenađuje da zbog zavaravajućeg, prikrivenog i sve agresivnijeg oglašavanja javnost često gubi poverenje u savremene tržišne komunikacije, što dovodi do ignorisanja reklamnih poruka i lošeg glasa marketinške industrije. To rezultira još napornijim i agresivnijim oglašavanjem, čime se nastavlja začarani krug.

Jedna od posledica agresivnosti je i groznica ad-blockera koja je zahvatila i Google Chrome koji od 15. februara 2018. godine proverava sve oglase na web stranicama i uklanja one formate koji “nerviraju” korisnike.

Agresivnost se uvukla i u društvene mreže poput Facebooka kojeg napušta sve više pripadnika generacije Y tzv. milenijalsa. Zbog toga je Facebook od 2018. odlučio promeniti algoritam news feeda kojim nastoji smanjiti udeo plaćenih objava, povećati količinu objava kvalitetnog sadržaja (poput objava od prijatelja i porodice) te podsticati društvene interakcije sa svrhom.

Neetično ponašanje se može primetiti i među novim marketinškim zvezdama – influenserima koji sve više koriste prikriveno oglašavanje kako bi sakrili stvarnu prirodu poruka u sadržaju. Oni su ipak neretko, samo oruđe u rukama velikih kompanija među kojima su verovatno najčešće turističke kompanije i hotelski lanci koji nude besplatna putovanja i smeštaje u zamenu za Instagram objave te modne industrije koje često koriste influensere za prikriveno oglašavanje. Takvo oglašavanje sve je više na udaru inspekcijskih nadzora kao što možemo videti na primeru robne kuće Lord & Taylor koja je bila prisiljena sklopiti nagodbu s FTC-em oko optužbi da je koristila prikriveno oglašavanje putem native reklama i 50 influensera.

Problemi su, posebno što se tradicionalnih medija tiče, donekle zakonski uređeni, ali glavna pretnja se javlja putem globalne i decentralizovane mreže sve zahtevnijih i novih interaktivnih komunikacijskih kanala i digitalnih tehnologija koje ostavljaju malu mogućnosti nadzora i intervencije sa strane nekog državnog aparata.

Ne treba zaboraviti kako su i podaci potrošača često puta bili neodgovorno eksploatisani. Pomaci se dešavaju na globalnom planu u skladu s trendovima podizanja svesti o ličnim pravima i slobodama pojedinaca. U tom smeru donesena je i Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka (GDPR) koja je stupila na snagu 25. maja 2018. i donela velike promene na području zaštite ličnih podataka čije će se posledice mogu odraziti na marketinšku industriju.

Uz odgovorno oglašavanje sami uspostavljamo kontrolu i preuzimamo sudbinu u svoje ruke. To nam je u interesu ne samo kao marketinškim stručnjacima, već i kao ljudima. Neke stvari često počnemo ceniti tek onda kada ih izgubimo.

Autor teksta: Vito Kasumović, Search Engine Optimisation & Content Analyst, iProspect, Dentsu Aegis Network
Izvor i foto: HURA

PROJEKAT

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!