today-is-a-good-day
Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

PROJEKAT

spot_img

ISPRATI

Izašao stoti broj časopisa Refoto

Izašao je stoti broj časopisa za kulturu fotografije – Refoto. Na skoro 10 hiljada strana, sa do sada objavljenih 28.084 fotografija i sa tradicijom od 17 godina, Refoto je ostvario i prevazišao osnovnu ideju koju su imali oni koji su ga osmislili, a to su: Slobodan Vukadinović, Dragoljub Tošić, Mitar Trninić i Vladimir Červenka, navodi se u saopštenju Refoto-a. Sve ono što je urađeno tokom ovih godina sublimirano je u jedinstveno izdanje koje se u potpunosti razlikuje od dosadašnjih, navodi se u saopštenju. Sasvim slobodno bi mogli reći da je u pitanju foto-monografija ili almanah fotografije jer ovaj jubilarni broj jeste sve to. Koncipiran po sistemu jedna strana – jedan fotograf – jedna fotografija, na svakoj strani nalazi se naslovna strana, kratak sadržaj određenog broja i “haiku” citat iz teksta koji je pratio portfolio fotografija autora. Na stranama jubilarnog broja časopisa Refoto prikazane su odabrane fotografije autora koji su na neki način obeležili određeni broj. Kriterijum nije bilo objavljivanje na naslovnoj strani niti pripadnost određenoj kategoriji, već jedan razlog, a to je dobra fotografija.
“Ideja časopisa Refoto jeste da na stručan, informativan, aktuelan i razumljiv način objasni suštinu uređivačkog koncepta, pobudi radoznalost ljubitelja fotografije, pre svega, i privoli ih da i sami učestvuju u kreiranju sadržaja. Časopis se prvi put pojavio pod imenom Foto 1996. godine. Iz štampe su izašla tri broja, da bi nakon toga usledila pauza, uslovljena opšte poznatim problemima koji su zadesili zemlju. Ipak, redakcija nije mirovala, tako da se 2001. pojavljuje novi broj, ovoga puta sa promenjenim nazivom i na latiničnom pismu. Ovo je dovelo do izmene koje su bile vizionarske. Iako u početku nije bilo baš najjasnije zašto je to tako, ubrzo je postalo razumljivo: počeli su da se javljaju svi oni koji se bave fotografijom i kojima je, kada su ga pronašli na kioscima ili kod prijatelja, Refoto bio pravo otkrovenje. Tako je bez velike pompe i reklame Refoto pronašao svoj put i postao regionalni časopis – ono čemu se redakcija potajno nadala. Svoju misiju uticaja na fotografsku scenu u našoj zemlji, ali i region, časopis ostvaruje putem radionica, učešća na fotografskim dešavanjima, konkursima, putem rubrika namenjenih kritici i komentaru…”, piše u saopštenju za medije.
Refoto u stalnim rubrikama predstavlja poznate jugoslovenske i strane fotografe, obaveštava o najnovijim tehničkim i tehnološkim dostignućima u klasičnoj i digitalnoj foto-tehnici, kroz foto-škole objašnjava fotografsku teoriju i praksu, a najnoviji modeli fotoaparata i opreme, sa svim njihovim karakteristikama i mogućnostima, predstavljeni su u posebnom, stručnom bloku. Kultura fotografije je, naravno, nezamisliva, bez svežih informacija o foto-izložbama, foto-konkursima i drugim fotografskim novitetima kod nas i u svetu.

PROJEKAT

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!