Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

OGLAŠAVANJE

spot_img

ISPRATI

Da li je brendu potreban detox od društvenih mreža ili ipak ne?

Da li znate koliko vremena dnevno provodite na telefonu? Da li redovno proveravate svoj “screen time” posebno na društvenim mrežama? Po poslednjim istraživanjima iz avgusta 2024. godine koje je objavio Kepois, 84% ukupne populacije starije od 18 godina je na društvenim mrežama. Vreme koje u proseku provodimo na njima je 2 sata i 20 minuta. Kod mlađe populacije ova brojka je znatno veća.

Zaključujemo da su danas svi na društvenim mrežama, a kada kažem svi posebno mislim na one koje brendovi targetiraju kao svoje kupce ili korisnike usluga. Stoga nije ni čudno da su naši ekrani preplavljeni oglasnim i prodajnim porukama koje se utrkuju za klik. Konzumacija raznoraznog sadržaja na dnevnom nivou velika je i izuzetno je teško privući pažnju korisnika da zastane i odgleda ili pročita nešto do kraja. Da li smo postali svega siti? Kome je potreban detoks – brendovima ili nama?

Koliko god smo svesni problema koji je zahvatio celo društvo, a posebno decu i mlade, i dalje nismo u stanju da kažemo dosta i okrenemo se nekim dugim aktivnostima. Gde je granica? Šta treba da se desi da prelomimo da uđemo u proces detoksa.

Uticaj društvenih mreža može biti različit, od pozitivnog do izuzetno negativnog na psihičko stanje čoveka. Da li znamo da napravimo razliku i da prepoznamo kada nam je potrebna pauza? Kod stabilnog odraslog čoveka možda to i nije toliki problem, ali sa bolestima svesti koje nam je donelo moderno doba nekada nismo ni svesni tog negativnog koje može znatno da utiče na ponašanje čoveka. Preterani konzumerizam i materijalizam, koji intenzivno utiču na sve, a posebno na mlade da sebe porede sa drugima i imaju potrebu konstantno da kupuju nove stvari, čine da brendovi budu sve prisutniji, što direktno, što preko influensera koji danas jako lepo žive naplaćujući svoj uticaj.

Društvene mreže svedene su na to da njihovim korišćenjem dođete do stanja svesti da poželite nešto da kupite, da budete kao neko, da putujete kao neko…da trošite. Da li se to može zaustaviti? Da li možemo da prestanemo da koristimo društvene mreže? Mislim da smo već duboko zagazili u digitalnu eru te da nema povratka nazad, barem ne na ona vremena koja pamtimo. Ali, da li je to nužno loše ili postoji neko rešenje?

Iako smo svesni činjenice da je cilj dobrog marketinga finansijska dobit, sve se više ističe značaj stvaranja zajednice i povezivanje brenda i kupca kroz neke druge nivoe. I upravo u tome vidim neku svetlu tačku koja može napraviti balans između konzumerizma i slobode, u smislu oslobađanja od negativnog uticaja društvenih mreža. Naime, marketari su sada više nego ikada svesni da je teško privući pažnju korisnika i da više nije dovoljno samo slikati ili snimati proizvod.

Naprotiv, takve slike će samo izazvati skrol i momentalni gubitak pažnje. Pokretanje priče oko brenda, stvaranje zajednice i izazivanja želje da budete njen pripadnik jeste nešto što su još odavno shvatili neki od najvećih svetskih brendova kao što su Apple, Nike ili Red Bull. Kada pogledamo njihove profile možemo primetiti da proizvoda nigde nema, jer fokus u komunikaciji uopšte nije na njemu, već na osećaju koji želi da se izazove kod korisnika, da požele da budu i sami deo tog kulta i te priče.

Afirmativne su i priče malih brendova, koji su napravili veliki uspeh na platformi koja je dugo smatrana “dečijom”, a danas broji preko milijardu korisnika širom sveta. Neposrednost u komunikaciji, dokumentovanje puta ka uspehu, padova i grešaka, doprineli su tome da kroz empatiju i podršku algoritma na TikToku ljudi iz komšiluka preko noći postanu zvezde i ostvare neverovatne poslovne rezultate. I sve to bez skupe produkcije, samo korišćenjem kamere telefona. Pa zar to nije ohrabrujuće? Zato je preporuka da se brendovi fokusiraju na davanje vrednosti kroz sadržaj i da kroz svoje društvene mreže pričaju priču o sebi ili o ljudima koji čine njihovu zajednicu, da se približe korisnicima i daju im na značaju, svesni da bez njih oni ne bi danas bili tu gde jesu. Video kao format je postao dominantan i olakšava taj zadatak. Edukativni postovi, pozitivne i motivišuće priče, dokumentovanje procesa i povezivanje sa zajednicom koraci su ka stvaranju zdravijeg i dugotrajnijeg odnosa između potrošača i brenda.

Da se vratim na pitanje sa početka – da li je brendovima potreban detoks od društvenih mreža? Nikako. Oni sada više nego ikada treba da budu prisutni na njima i iskoriste sve prednosti besplatnog promovisanja svojih proizvoda ili usluga, ali pristup treba da bude prilagođen novoj eri korisnika koji su digitalno i društveno osvešćeni.

A da li je nama potreban detoks? To ostavljam na nama da sami procenimo.

Za Marketing mreža magazin tekst napisala:
Ivana Bogdanović
Director of Marketing and Corporate Communications, Addiko Bank

OGLAŠAVANJE

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!