today-is-a-good-day
Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

PROJEKAT

spot_img

ISPRATI

Verovali ili ne – Google voli ćirilicu!

Mitovi o ćirilici na Internetu potpuno su pogrešni, a pretraživači će u budućnosti sve više davati prioritet lokalnom sadržaju na nacionalnom pismu, zaključak je panela „Ćirbasters“ koji je održan 27. januara na četvrtu godišnjicu ćiriličkog nacionalnog internet domena .СРБ, u organizaciji Fondacije „Registar nacionalnog internet domena Srbije“ (RNIDS).

Korišćenje raznih jezika i pisama u savremenoj digitalnoj komunikaciji globalni je trend koji je od pre nekoliko godina prisutan na Internetu, pa je i naša ćirilica deo toga. Učesnici panela su se složili da se ćirilica bez problema može koristiti u svakodnevnom životu, i na Internetu i u oflajnu, i da ne postoji nikakav objekativan, tehnološki razlog, za njeno nekorišćenje. Međutim, i pored toga, u srpskoj internet zajednici postoji nekoliko „popularnih“ mitova, koji su potpuno pogrešni.

„Jedan od mitova je da Google ne voli ćirilicu (sajtovi na ćirilici se teže pronalaze, lošije kotiraju i sl). Istina je da Google nema nikakav problem sa ćirilicom, koju podrazumeva kao zvanično pismo za srpski jezik, što se najbolje vidi pri korišćenju njegovog alata za prevođenje – ako se kao jezik za unos definiše srpski, a kuca na latinici, Google će latinički tekst tokom unosa konvertovati u ćirilicu. Osim toga, Google bez problema pretražuje pojmove i na ćirilici i na latinici, a češće prikazuje sajtove sa latiničkim sadržajem iz prostog razloga što je takvog sadržaja mnogo više, pa se određene ključne reči češće nalaze na latinici. Međutim, postoje, naravno, i pojmovi na ćirilici koje Gugl postavlja na prva mesta svoje strane sa rezultatima pretrage, a koji se nalaze i na .СРБ domenu“, rekao je za Marketing mrežu Predrag Milićević, rukovodilac Sektora za razvoj poslovanja i marketing u RNIDS-u.

Prema njegovim rečima, još jedan od mitova je da nema dovoljno ćiriličkih fontova. „Činjenica je da postoje stotine ćiriličkih fontova, od onih sistemskih, koji stižu sa operativnim sistemima i programima, preko onih domaće proizvodnje, do Guglovih fontova, od kojih skoro 10% ima i ćirilicu. Takođe, mit je da je teško pretvaranje teksta iz latinice u ćirilicu i obratno. Istina, lakše je da se ćirilica preslovljava u latinicu, jer je tada preslovljavanje jednoznačno, a nema ni zabune šta da ostane u originalu, a šta ne. Pritom, to rade besplatni alati za transliteraciju koji se jednostavno ugrađuju u MS Office ili u CMS sajta, kao i oni dostupni onlajn ili kao mobilne aplikacije.“

Kako se moglo čuti tokom panela, i neizostavne društvene mreže „rade“ na ćirilici. Od toga da korisnička imena i interfejs mogu da budu na ćirilici, preko ćiriličkih postova, pa do toga da mogu da se koriste čak i #хештегови. Pored toga, u internet mitologiji se pominje i da je ćirilica slabo zastupljena u sadržaju internet sajtova. „Nije sporno da je latinica neuporedivo prisutnija, najviše zahvaljujući zastupljenosti engleskog jezika, na kome je više od polovine svih sadržaja na Internetu, ali ruski jezik je drugi najzastupljeniji jezik, pre svih ostalih (japanskih, kineskih, arapskih, indijskih…), a Rusi pišu ćirilicom“, dodaje Milićević.

Ivan Rečević iz Google Akademije, kaže za Marketing mrežu da iako ćirilica izgleda arhaično, daje neku posebnu draž, osećaj eksluzive i tera ljude da se zaista fokusiraju. „Budućnost i opstanak ćirilice zavise od potrebe ljudi da se izraze i podele – blogove, razmišljanja, kreativnost. Ako imamo samo konzumente, budućnost ne izgleda lepo. Ali ako imamo kreatore koji rade na ćirilici – imaćemo i publiku. Na nama je kao kreatorima i konzumetima Interneta da pišemo tako da nas Google razume. Ako pišete na ćirilici i to naznačite Googleu (uz pomoć pravila za pisanje sadržaja) – Google će vas voleti“, ocenio je Rečević i dodaje da domen lokalizuje sajt u internet prostoru i objašnjava Googleu da se, iako server možda stoji u Nemačkoj, sajt se odnosi na Srbiju.

Poštujući svoja nacionalna pisma, do sada su 24 države, među kojima su i sve najveće zemlje sveta u kojima se ne koristi latiničko pismo (Rusija, Kina i Indija), kao i mnoge arapske i azijske zemlje, uvele i svoje nacionalne internet domene čiji nazivi nisu napisani engleskim alfabetom. Rusija je 12. maja 2010. postala prva država koja je dobila domen i na ćirilici, sa oznakom .РФ. Srbija je druga zemlja koja je 2011. dobila svoj ćirilički domen .СРБ. Potom je Ukrajini dodeljen domen .УКР, a ubrzo zatim dobili su ga i Kazahstan .ҚАЗ i Mongolija .МОН. Tokom 2014. godine i Makedonija je uspela da se „izbori“ za ćirilički domen .МКД, a Bugarska za .БГ. Tokom 2015. su se na Internetu pojavili beloruski nacionalni domen .БЕЛ, ali i generički .КОМ (ćirilički .COM domen, iza kog je isti registar, Verisign) i .ЕЮ (.EU na bugarskoj ćirilici, registar je isti, EURid). Tendencija je da se na Internetu pojavljuje sve više domena na ne-engleskom jeziku i pismu, tako da je i ćirilice sve više.

„Što se lokalne zainteresovanosti tiče, srpska internet zajednica će biti više zainteresovana za ćirilicu onda kada srpska zajednica bude više zainteresovana za ćirilicu i njeno korišćenje u svakodnevnom životu. Oflajn i onlajn. Internet ne ugrožava ćirilicu, naprotiv, pruža joj novu šansu, ali ona mora da se izbori sa višedecenijskim navikama iz oflajna“, zaključuju u RNIDS-u.

Autor teksta: Ivana Parčetić Mitić

PROJEKAT

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!