today-is-a-good-day
Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

PROJEKAT

spot_img

ISPRATI

Kreativne industrije u Srbiji kao novi pokretač razvoja

Kreativne industrije čine skoro petinu ukupnog godišnjeg prometa u Srbiji. Oko 7 odsto zaposlenih u našoj zemlji rade upravo u ovoj oblasti. Zanimljivo je i to da svako peto radno mesto u kreativnom sektoru „otvara“ dva nova radna mesta u komplementarnim delatnostima.
Ovo su podaci koji su izneti na tribini „Kreativna Srbija: ekonomski učinci kulture i kreativnih industrija u Srbiji“ koja je održana nedavno u okviru međunarodnog seminara „Kulturna raznolikost i kulturne industrije u Srbiji“ u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka. Na tribini su učestvovali prof. dr Gojko Rikalović, Ekonomski fakultet u Beogradu, mr Hristina Mikić izvršni direktor SFBC-Grupe za kreativnu ekonomiju, Irena Milojković, savetnik za medije, kulturu i obrazovanje u Ambasadi Australije u Beogradu, mr Dejan Molnar, Ekonomski fakultet u Beogradu i Zoran Hamović, izdavačka kuća Clio.
Da kreativna industrija ima potencijala pokazuje i podatak da „kreativci“ generišu jednu desetinu bruto dodate vrednosti. Ipak, da bi se dobili dobri rezultati, u ovu oblast je potrebno ulagati. -Zbog loše investicione politike i politike finansiranja kulture i kreativnih industrija u periodu 2001-2009. izgubljeno je oko 10% vrednosti BDV u 2009. godini. Ukoliko u Srbiji bude nastavljena ovakva politika investicija i zapošljavanja u kulturi i kreativnim industrijama, u 2013. godini biće ostvaren za 3,5% manji obim bruto dodate vrednosti nego što bi se to moglo postići uz primerenije finansijske i druge mere usklađene sa specifičnostima ovog sektora – kaže mr Hristina Mikić, izvršni direktor SFBC-Grupe za kreativnu ekonomiju.
Kao primer najbolje prakse na tribini je navedena Australija, kao jedna od prvih država koje su ovaj koncept afirmisale još 1994. godine. Danas su u ovoj zemlji kreativne industrije na drugom mestu po brzini razvoja i taj sektor zapošljava oko 5.3% radne snage u Australiji, sa doprinosom od preko 35 milijardi dolara ukupnom BDP-u.
Na međunarodnom seminaru koji je održan u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka, promovisana je i Konvencija o zaštiti i unapređenju raznolikosti kulturnih izraza (Unesko 2005), govorilo se o Međunarodnom fondu za kulturnu raznolikost i aktuelnom konkursu, a predstavljeni su i projekti iz regiona i Srbije koji su dobili sredstva ovog fonda za 2011-tu godinu. Gоsti sеminаrа bili su prеdstаvnci Unеskо Rеgiоnаlnе kаncеlаriје zа kulturu i оbrаzоvаnjе iz Vеnеciје, pоtprеdsеdnicа Unеskо kоmisiје zа Nеmаčku, prеdstаvnik Unеskо kоmisiје zа Srbiјu i nеvlаdinе оrgаnizаciје iz rеgiоnа.
Prezentacije učesnika, fotografije, informacije o konkursu i aplikacioni formular sa objašnjenjima kako ga što uspešnije popuniti, kao i ostale materijale sa seminara možete pronaći na sledećem linku: http://www.zaprokul.org.rs/ArticleDetails.aspx?ID=271.

PROJEKAT

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

1 KOMENTAR

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!