today-is-a-good-day
Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

PROJEKAT

spot_img

ISPRATI

Kako mediji edukuju decu?

REGION – Stručnjaci tvrde da malo ko u Bosni i Hercegovini brine zbog najezde sapunica i drugih medijskih sadržaja sumnjivog kvaliteta. Posledice loših medijskih standarda mogle bi da budu dugoročne. Mediji razvijenih zapadnih država puno pažnje posvećuju obrazovnim emisijama dok u zapadnobalkanskim medijima, posebno u BiH i Srbiji, dominiraju politika i sapunice. Osiromašeni građani tih država, kako odrasli tako i deca, počeli su da se identifikuju sa sultanima, princezama, vojskovođama i raznim drugim likovima.
Eksperti tvrde da razlog za to treba tražiti i u nedostatku kvalitetnih domaćih sadržaja. Urednica dečijeg programa BH radija 1 Snježana Galić podseća da je u vreme nekadašnjeg Radio Sarajeva „čitava ekipa kreirala brojne sadržaje, razne emisije, reportaže, radio igre i kontakt programe“.
„Danas, BH radio 1 sadržaje za decu plasira subotom u jednosatnoj emisiji kontakt tipa „Ringišpil“. Imali smo i rubrike za jutarnji program, a od nove šeme u oktobru 2012. godine startovala je i emisija ‘Odrastanje’ u kojoj angažujemo čitav tim stručnjaka. U okviru dečijeg programa sada je angažovan samo jedn čovek i mislim da bi taj program trebalo kadrovski ojačati“, kaže Snježana Galić.
Ljiljana Zurovac Ljiljana Zurovac

Pogrešna edukacija i izopačeni standardi
Predsednica Veća za štampu BiH Ljiljana Zurovac podseća da bi mediji, posebno javni servisi, pored informativne i zabavne, trebalo da imaju i edukativnu ulogu. Ona tvrdi da su deca i mladi ljudi u BiH danas izloženi velikoj količini informacija koje je u vrednosnom smislu teško selektovati.
„Pogrešnom edukacijom nameću se vrednosti koje naši mladi ljudi slede i prema tome prave standarde. Mi imamo ogromnu količinu mladog sveta koji je polupismen, koji ne čita knjige, koji nema elokvenciju u izrazu upravo zato što mu niko ne govori da bi sebe trebalo da izgrađuje na drugačiji način, a ne samo na onaj na koji se može identifikovati sa lošim serijama, jeftinim ili besplatnim stranim programima koji nemaju nikakve veze s našom kulturom i našim podnebljem“, kaže Ljiljana Zurovac.
Nedostatak domaćeg, kvalitetnog programa usmerava decu ka drugim sadržajima koji im se nude na različitim medijima, najčešće na lokalnim stanicama, kablovskim mrežama i internetu.

Deca gledaju strane programe
Trinaestogodišnji Ahmed iz Sarajeva kaže da na televiziji često gleda zabavne i istorijske emisije na stranim kanalima kao što su „History“ i „Discovery“, a ponekad i muzičke kanale. „Vrlo retko gledam domaće TV kanale, jer njihov program čine uglavnom sapunice, rijaliti emisije i neki niskobudžetni filmovi. Malo je dečijih emisija, kako obrazovnih tako i zabavnih, a pogotovo nedostaju emisije za decu mog uzrasta“, kaže Ahmed.
Dvanaestogodišnja Azra iz Sarajeva ne voli da gleda sapunice i rijaliti emisije „kojih sada ima najviše na televiziji“. „Najviše gledam američke sitkome, zato što su zabavni, a kad sam bila manja volela sam da gledam emisije kao što su ‘Lutkokaz’ i ‘Žutokljunac’. Sada na televiziji baš i nema zabavnih ni obrazovnih dečijih emisija i veoma mi je žao što je tako“, kaže Azra.
Psihološkinja Selma Sinanović ističe da danas veliki uticaj na odgoj dece imaju mediji i društvene internet-mreže čiji sadržaji često sugerišu „pogrešne moralne principe“. „S obzirom na aktuelnu društvenu situaciju koju karakteriše i ‘prezaposlenost’ roditelja, deca su često prepuštena sama sebi tako da nema adekvatne cenzure nad sadržajima koje prate na medijima i socijalnim mrežama“, kaže Selma Sinanović.

Identifikovanje sa negativnim likovima
Kroz rad sa decom Selma Sinanović uočila je da se mladi često identifikuju sa „omiljenim“ likovima iz filmova i serija. „Kod devojčica se to ogleda kroz ‘slobodnije’ ponašanje, dok dečaci više ispoljavaju agresivnost, jer se najčešće identifikuju sa osobama koje glume ubice i druge negativne likove“, kaže Selma Sinanović. Stručnjaci zato upozoravaju da odgovorni moraju ozbiljno da se pozabave tim problemom, jer bi sve ono što proizilazi iz već nametnutih loših medijskih standarda i sadržaja moglo da ima dugoročne posledice.

Autor: Samir Huseinović
Izvor: Deutsche Welle

 

PROJEKAT

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!