today-is-a-good-day
Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

PROJEKAT

spot_img

ISPRATI

Da li je novinarstvo u krizi?

SVET – Novinarstvo je u krizi! To je vapaj koji često čujete od novinara na Zapadu i lako je videti zašto. Istraživanje koje je 2010. sprovedeno u Velikoj Britaniji procenjuje da je od 2001. bez posla ostalo između 15.000 i 20.000 novinara, a taj broj se nastavio povećavati i tokom posljednje dve godine. U Velikoj Britaniji radna mesta novinara nisu se smanjivala samo u dnevnim novinama. BBC je bio prisiljen otpustiti hiljade radnika. Sredstva ove medijske kuće su zamrznuta i morala je smanjiti troškove Svetskog servisa koji je, inače, direktno finansirala britanska vlada.
Istraživanje iz 2010. pokazalo je da je između 2007. i 2009. u mnogim razvijenim zemljama zabeležen strmoglavi pad tiraža novina – uključujući pad od 20 odsto u Grčkoj, 18 odsto u Japanu, 17 odsto u Kanadi i najdramatičnijih 25 odsto u Velikoj Britaniji, te zapanjujući pad od 30 odsto u SAD-u. Nedavni izveštaj profesionalne društvene mreže LinkedIn pokazao je da se od 30 industrija, u vreme recesije, zaposlenost u SAD-u najviše smanjila u dnevnim novinama.

Broj publike raste
Paradoksalno je to da, dok se tiraž novina smanjuje u razvijenom svetu, broj publike raste. Jack Matthew, glavni izvršni direktor Fairfax Media Metroa sa sedištem u Australiji, rekao je da i osim toga što broj čitalaca štampanih medija opada, „ukupna publika u proteklih pet godina je, zahvaljujući digitalnim medijima, porasla za 30 posto.
Najnoviji izveštaj o stanju medija otkrio je da je u SAD-u 2011. zabeležen rast publike svake medijske platforme osim dnevnih novina. Novinarstvo kao novinarstvo nije u krizi u razvijenom svetu, ali novinske kompanije definitivno jesu.
Publika na internetu je sve veća. Oglašavanje raste, ali to nužno ne znači da novinarstvo iskorištava taj rast tržišta. Rast u digitalnom oglašavanju uglavnom je koristio pretraživačima poput Googlea, a u novije vreme i društvenim mrežama. Oglašavanje na platformama društvenih medija, kao što su Facebook i LinkedIn, u 2011. je u Velikoj Britaniji poraslo za 75 odsto, što je osmerostruko povećanje od 2008, prema Birou za internetsko oglašavanje (Internet Advertising Bureau, IAB).
Izveštaj Projekta za izvrsnost u novinarstvu američkog Istraživačkog centra Pew otkriva da se u SAD-u za svaki dolar prihoda dobijenog putem interneta gubi sedam dolara prihoda u štampanim izdanjima. Jedan od direktora intervjuisanih u okviru istraživanja rekao je: „Nema sumnje da se gasimo upravo sada“.

Niko neće biti imun
Budućnost je digitalna, ali štampano novinarstvo mora promeniti i ponovno kreirati svoje poslovanje, ukoliko želi imati sredstva da nastavi dostavljati vesti, sportske novosti i ostale informacije koje su od vitalnog značaja za zajednice i demokratije. To jednako vredi za globalni jug i globalni sever. Kriza koja je zahvatila evropsku i američku novinsku industriju se širi i niko neće biti imun na nju. To je jedan od razloga zbog kojeg sam se upravo pridružio Media Development Loan Fundu (MDLF), investicijskom fondu za nezavisne medije u zemljama sa istorijom medijskog gušenja. Ovaj fond pruža jeftin kapital i poslovnu podršku kako bi se medijima pomoglo da postanu finansijski održivi na mestima gde novinarstvo nije slobodno. Takođe, pokreće projekt Knowledge Bridge, kako bi nezavisno novinarstvo u zemljama poput Nepala i Gvatemale napravilo digitalnu tranziciju.
Prošle je godine upotreba Facebooka eksplodirala na Filipinima, u Maleziji, Indoneziji, kao i u Čileu, Peruu, Argentini i Venecueli. Želim osigurati to da novinske organizacije ne čine samo dobro već i da rade dobro. Vlade i poslovni interesi lako primoraju finansijski slabe institucije novinarstva da se pokore partijskoj liniji. Postoji velika mogućnost i izazov da se nezavisnim novinskim kompanijama, koje služe velikoj većini svetske populacije, pomogne napredovati u digitalnoj budućnosti. Novine su u razvijenom svetu možda u padu, ali drugde – u mnogim područjima gde MDLF deluje – još cvetaju. Prihodi od tiraža i oglašavanja su u porastu širom Južne Amerike, Afrike i Azije. Nedavni izveštaj Economista pokazao je rast tiraža od pet odsto u Južnoj Americi, 13 odsto u Aziji i zapanjujućih 30 odsto u Africi.

Mobilna revolucija
Međutim, novinske organizacije ne smeju biti previše zadovoljne i opuštene, fokusirajući se samo na zaštitu svojih profitabilnih programa ili novinskih kompanija uprkos digitalnoj revoluciji. Ovo je vreme za eksperimentisanje i inovacije. Tehnologija, naročito mobilna revolucija, brzo se širi svetom i mediji to trebaju iskoristiti. Društveno umrežavanje cveta u brzo razvijajućim ekonomijama u Aziji i Južnoj Americi.
Mobilna revolucija u osnovi preoblikuje ne samo komunikacije već i ekonomije brzo rastućih afričkih zemalja. Korištenje fiksnog interneta u Africi i dalje sporo raste, dok se upotreba mobilnog širi vrlo brzo. Vodafone procenjuje da će do 2015. u subsaharskoj Africi još biti samo 3,9 miliona korisnika fiksnog širokopojasnog interneta, dok će broj korisnika mobilnog širokopojasnog pristupa internetu iznositi 435,1 milion, dvostruko više nego 2011. godine.
Ako se nezavisni mediji ugase u mestima poput Rusije ili Zimbabvea, pouzdane vesti će nestajati, jer će početi prevladavati sredstva informiranja koja podržavaju vlade ili oligarhe. Digitalne i mobilne tehnologije otvaraju velike mogućnosti za distribuciju vesti i informacija široj publici, te mogu biti pokretačka snaga za društvene i političke promjene. No, kao što smo to vidjeli u razvijenim zemljama one, takođe, mogu poremetiti poslovne modele koji su novinarstvo podržavali decenijama.
U zemljama u kojima MDLF djeluje vrlo je važno da novinske organizacije uspešno naprave digitalnu tranziciju – važnije nego na Zapadu. Ako se nezavisni mediji ugase u mestima poput Rusije ili Zimbabvea, pouzdane vesti će nestajati, jer će početi prevladavati sredstva informiranja koja podržavaju vlade ili oligarhe. Zato je sada vreme da prihvatimo novi izazov, a to je pomoć nezavisnim medijima da ostanu nezavisni u digitalnom svetu.

Izvor: Al Jazeera

Autor: Kevin Anderson

PROJEKAT

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!