Lea Brezar, direktorka agencije Dhar media, specijalno za Marketing mrežu govori može li i na koji način turizam postati najprodavaniji „proizvod“ jedne države, koji su preduslovi da jedan grad postane turistički brend i ocenjuje da li Hrvatska i ostale zemlje regiona „pričaju dobru priču o sebi“.
Može li i na koji način turizam postati najprodavaniji „proizvod“ jedne države?
Prošle smo godine na jednom od Touristar foruma imali prilike čuti mnoge privrednike iz turističke struke kako kritički raspravljaju o promenama u turizmu u Hrvatskoj. Rekla bih da je ista stvar i u regiji. U nama još uvek ne postoji svest o tome da je turizam (gledajući Hrvatsku) zapravo najvažniji proizvod jedne zemlje i da bi se ta percepcija trebala graditi od malih nogu, što znači već u školama. Hrvatska, čija sezona traje tri meseca, a čiji se resursi protežu celu godinu na postojanje mnogih neiskorištenih potencijala, nema još uvek izgrađen sistem koji će razvijati takve kapacitete. Tu ne mislim samo na državu već i na pojedince koji je čine.
Koji su preduslovi da jedna država ili grad postanu turistički brend, šta zapravo turisti najduže pamte i kako se planiraju i sprovode kampanje za promociju države?
Prošle smo godine imali prilike ugostiti pet stranaca iz različitih zemalja, snimajući serijal Discover Croatia – Exploring Route i ono što je svakog novinara oduševilo u Hrvatskoj, upravo je gostoljubivost koju ovde nalazi. Mislim da sve zemlje u regiji dele upravo to, iako to nikako ne može biti dovoljno. Davno su prošla vremena kada je bilo dovoljno ponuditi sunce i more, te lepu prirodu kako bi napunili sve kapacitete u jednoj sezoni. Ono što je danas ključ je “ponuditi više”, dati još jedan razlog za dolazak u zemlje regije. Iako se u poslednje vreme često govori o destinacijskom menadžmentu, mi još uvek nismo zreli za tu ponudu. Dala bih vam jedan banalan primer na kom uvek padamo: Vegetarijancu u Hrvatskoj danas je pravi izazov pojesti kvalitetan obrok koji se ne sastoji od tikvica, patlidžana i krompira.
Možemo li reći da Hrvatska i ostale zemlje regiona „pričaju dobru priču o sebi“ (dobro komuniciraju), kao i da su dobro pozicionirani kao brendovi na turističkom mapi Evrope i sveta?
Još uvek ta priča nije dovoljno jasna. Mislim pritom na to brendovi. Hrvatsku kao zemlju ćete prepoznati na karti sveta, i to je to. Ono sa čime se zemlje ove regije bore je i problem opstanka u krizi, pa turizam nije u fokusu, koliko bi trebao biti. Da se razumemo, ne mislim pritom da ne postoje razlike i brendovi koji je čine, ali gledajući globalnu sliku, još uvek smo samo zemlja na mapi sveta. Međutim, postoji jedan val koji pomalo menja stvari i zapravo treba biti samo dovoljno vešt da zasurfamo na njemu. To vreme tek dolazi. Zemlje regije imaju nekoliko autohtonih brendova, zapravo potencijala da to postanu, no kako sam i spomenula, najveća prepreka je u tome što mi još uvek ne veslamo u istom smeru i za isti tim. Jedino tržište u kojem u jednoj zemlji konkurencija ne bi trebala postojati kao protivnik je turizam. Tu veslamo sa istom ekipom i stvaramo isti budžet. Moramo imati strategiju i zajedno je ostvarivati ne gledajući u tuđe dvorište sa zavišću već sa interesom da delujemo na druge svojim pozitivnim primerom.
Danas se komunikacija u velikoj meri preselila na Internet. U kojoj meri su društveni mediji danas ključni kada govorimo o marketingu u turizmu i da li se komunikacija sa potencijalnim turistima potpuno preselila u online?
Važnost online medija je porasla proteklih godina kao i svest o njima. Društvene mreže i slika koju na njima stvaramo o našim turističkim destinacijama grade temelje za jednu novu komunikaciju koja je direktna i nije jednosmerna. Danas Google omogućava da pogodite svoju ciljnu grupu jasnije nego što to možete činiti kroz druge kanale komunikacije. Kampanju možete promeniti u jednom trenutku i kreirati nešto sasvim novo, i što je najlepše, komunikacija je trajna. Naša agencija je pre pet godina pokrenula turistički projekt TouristarTV, čiji je cilj brendiranje zemlje, tj. slaganje turističkog mozaika koji se uklapa u slogan koji nosimo: “Gde mesta i ukusi čine razliku”. Podrška koja nam stiže iz turističkih agencija širom zemlje, a i regije, znak je da smo prepoznali jedan smer koji se u potpunosti uklapa u strategiju razvoja turizma. Online je vrlo važan faktor koji još uvek nije dovoljno razvijen. Postoji trend da je prisnost na društvenim mrežama važna, no ne i svest o tome kako komunicirati. Imati profil na nekim mrežama je samo početak. Komunikacija je puno više od toga i nije uvek važno da za to imamo ogromne budžete, već da smo prepoznali sve kanale kojima možemo delovati.
Ukoliko biste bili u poziciji da radite rebrendig turističke slike regiona, šta biste prvo preduzeli?
Spomenula sam u nekom od pitanja važnost svesti o turizmu kod svih stanovnika jedne zemlje. Time se gradi sinergija koja u sebi nosi povezivanje svih nivoa društva. Moramo postati svesni da priču o nama pričaju svi događaji koje kreiramo svojim postupanjem. Na primer, referendum o braku, koji se dogodio u Hrvatskoj prošle godine, govori o našim svetonazorima na način koji jednako boji platno percepcije o Hrvatskoj koje pokušavamo ulepšati kad je vreme za turističku sezonu. Svest o “utakmici” u kojoj su igrači svi građani i sve institucije u pojedinoj državi važna je i nepromenjena činjenica. Tržište je svet, a mi igramo neprekidnu utakmicu na svetskom prvenstvu turističkih destinacija. Neke smo dobili zahvaljujući svetlim primerima, no negde se nismo ni kvalifikovali. Smatram da zemlje u regiji još uvek nemaju jasan smer i izgrađene brendove. Hrvatska – zemlja kravate ili penkale. Čini mi se da je to dovoljno za početak. Takvi primeri postoje u celoj regiji, no ono što nedostaje je njihova komunikacija.
Moram spomenuti kako smo se baš iz ovih razloga odlučili ponuditi nešto više i zapravo podstaknuti druge da se menjaju s nama. Kada smo prezentovali TouristarTV i projekat Discover Croatia turističkim agencijama, uvideli smo da ljudi prepoznaju ideje no najvažnije da za njih postoji i ekipa koja će ih sprovesti. Mi smo svoju saradnju sa agencijama utemeljili na dobroj komunikaciji.
Autor: Ivana Parčetić
Loading...
