today-is-a-good-day
Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

PROJEKAT

spot_img

ISPRATI

Zašto su milenijalsi nesrećni?

Lusi je deo generacije Y ili popularnih milenijalsa, ljudi rođenih između početka osamdesetih i početka dvehiljaditih, ali ovaj raspon zna da varira od autora do autora. Ona je takođe i deo japi-hipster kulture koja čini veliki deo tog gena Y.

Japiji i hipsteri u grupi generacije Y su specijalni japiji i hipsteri ili oni koji smatraju da su upravo oni glavni likovi neke veoma posebne priče. Dakle, Lusi uživa u svom specijalnom životu i veoma joj je drago što je baš ona Lusi. Jedini problem predstavlja jedna stvar:

Lucy2

Moglo bi se reći da je Lusi nesrećna. Da bismo došli do odgovora na pitanje Zašto je Lusi nesrećna, moramo definisati zbog čega se neko oseća srećnim ili nesrećnim u prvom trentku. Veoma je jednostavno – kada je realnost nečijeg života bolja od očekivane, dolazi do sreće. Kada je realni život gori od očekivanog, ljudi su nesrećni.

Da bismo dobili određeni kontekst, počećemo uvođenjem Lusinih roditelja u priču. Njeni roditelji su rođeni pedesetih, dakle oni su Bumersi (baby boomers generacija). Bumersi su odgajeni od strane svojih roditelja koji su pripadnici Velike Generacije koja je odrastala u doba Velike depresije, borila se u Drugom svetskom ratu i koja nikako nije pripadnik japi kulture.

Lusini baba i deda, pripadnici ere Velike depresije, bili su opsednuti ekonomskom sigurnošću i odgajili su svoju decu tako da streme praktičnim i bezbednim karijerama. Želeli su da njihova deca imaju travu malo zeleniju nego što je njihova bila, pa su, na osnovu toga, Lusini roditelji obezbedili prosperitetan i stabilan posao za sebe. Oni su naučeni da ih ništa ne sprečava da dođu do tog bujnog, zelenog travnjaka karijere, ali da moraju da ulože godine teškog rada da bi sve to omogućili.

Nakon što su prevazišli fazu nepodnošljivih hipika, Lusini roditelji započinju svoju karijeru. Kako su se ređale sedamdesete, osamdesete i devedesete, svet je sve više gazio u ekonomski prosperitet. Lusini roditelji su uspevali da rade i zarade mnogo bolje i više nego što su očekivali. To je u njima ostavilo osećaj zadovoljstva i optimizma.

Uz jednostavnija i pozitivnija životna iskustva nego što su imali njihovi roditelji, Lusini tata i mama podižu Lusi u duhu optimizma i neograničenih mogućnosti. I nisu bili jedini. Bumersi širom sveta su svoju Y decu učili da mogu da postanu šta god zamisle, usađujući im tako ulogu specijalnog protagoniste duboko u psihi.

Ovo je milenijalsima izazvalo osećaj izuzetnog optimizma u vezi karijere, do te tačke da ciljevi njihovih roditelja nisu ništa specijalno izazivali u njihovim umovima. Oni nisu cenili zeleni travnjak. Oni su hteli da njihov travnjak ima cveće.

Milenijalsima je neophodno mnogo više od puke karijere i lepog zelenog travnjaka prosperiteta i bezbednosti. Činjenica je da taj zeleni travnjak nije dovoljno izuzetan ili jedinstven za milenijalsa. Dok su bumersi želeli da žive Američki san, milenijalsi žele Svoj Lični San.

Kal Njuport ističe da prati svoje snove kao fraza, koristi se intenzivno tek u poslednjih dvadeset godina, sudeći po Google Ngram viewer. Ovaj alat pokazuje koliko se često određena fraza ili slogan pojavljuju u štampi tokom bilo kog perioda. Isti alat kaže da siguran posao je izašao iz mode, a karijera koja ispunjava postala hit.

Da ne bude zabune, milenijalsi žele ekonomski prosperitet kao i njihovi roditelji, ali, takođe, žele da se osećaju zadovoljno svojim karijerama na neke načine na koje njihovi roditelji nisu razmišljali.

Milenijalsi su u zabludi!
Naravno, misli Lusi, svako će otići i izabrati neki ispunjavajući posao, ali ja sam neobično divna i kao takva, moja karijera i životni put će se izdvajati. Tako da, na to što milenijalsi imaju hrabar cilj za cvetni travnjak karijere, svaki individualni milenijals ima i svest o tome da je predodređen za nešto još specijalnije.

Dakle, zašto je ona u zabludi? Zato što je ovo nešto o čemu SVI milenijalsi misle, a to prkosi definiciji specijalnog (bolji, drugačiji, različit od uobičajenog). Prema ovoj definiciji, većina ljudi nije specijalna, inače specijalno ne bi značilo apsolutno ništa. Čak i sada, milenijals koji ovo čita, razmišlja – Dobra poenta… ali ja sam jedan od onih rethih stvarno specijalnih – i u tome je problem.

Druga samoobmana milenijalsa dolazi kada jedan od njih uđe na tržište rada. Dok su očekivanja Lusinih roditelja bila da mnogo godina napornog rada dovode do velike karijere, Lusi smatra da velika karijera čeka na nekoga izuzetnog kao što je ona sama, i da je za nju samo pitanje vremena.

Ceo tekst pročitajte na sajtu Nova energija.

PROJEKAT

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!