Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

OGLAŠAVANJE

spot_img

ISPRATI

Uskoro o modelu finansiranja RTS i Tanjugu

Pomoćnik ministra kulture Dragan Kolarević najavio je da će do 24. jula biti poznat model budžetskog finansiranja javnih servisa – Radio televizije Srbije i Radio televizije Vojvodine, a da je ideja da deo Tanjuga bude vladin servis za informisanje, a deo te novinske agencije verovatno bi postao akcionarsko društvo.
Kolarević je 17. jula novinarima u Skupštini Srbije, nakon sednice Odbora za kulturu i informisanje, rekao da se razgovara o više modela finansiranja javnih servisa, među kojima je i model po kome bi se određeni procenat iz budžeta izdvajao za javne servise. „Nadam se da ćemo u sredu na sajt ministarstva postaviti nacrte zakona o javnim servisima i elektronskim medijima, čime bi počela javna rasprava koja mora da traje najmanje 21 dan i u okviru toga su predviđene javne debate“, rekao je Kolarević i dodao da se očekuje da se ti zakoni pred poslanicima nađu na jesen.
„Kada je u pitanju finansiranje iz budžeta, jedan od modela na koji ćemo se ugledati je Zakon o javnim radiodifuznim servisima u Crnoj Gori, koji je prihvatila EU“, rekao je Kolarević. Govoreći o državnoj novinskoj agenciji Tanjug, on je rekao da postoji ideja da se ta agencija, po nemačkom modelu, pretvori u vladin biro za komunikacije.
„Ideja je da Tanjug bude vladin servis za informisanje, za prikupljanje informacija iz sveta i slanje, i taj zakon može vrlo brzo da se donese, onda bi jedan deo Tanjuga verovatno išao u privatizaciju, delile bi se akcije, i on bi išao na tržište“, rekao je Kolarević. Pomoćnik ministra je na sednici Odbora za kulturu informisao poslanike da su zakoni o javnom informisanju i međima, o elektronskim medijima i o javnim medijskim servisima rađeni u saradnji sa ekspertima iz EU, a svog predstavnika i posmatrače u izradi zakona su imali i mediji.
Sednici odbora prisustvovali su i predstavnici novinarskih udruženja, koji su zamerili što se kasni u primeni medijske strategije. Javna rasprava o nacrtu zakona o javnom informisanju završena je u martu ali još nije poznato kakav će predlog zakona biti dat na usvajanje. Radna verzija tog zakona, koju je izradila radna grupa Ministarstva kulture i informisanja, predviđa prelazak medija sa budžetskog na projektno finasiranja i povlačenje države iz svih medija.
Strategija razvoja sistema javnog informisanja u Srbiji do 2016. godine, odnosno Medijska strategija kako se najčešće naziva, usvojena je u septembru 2011. godine, ali još nisu doneti zakoni koji bi omogućili ostvarivanje ciljeva iz strategija.

Izvor: Beta

OGLAŠAVANJE

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!