today-is-a-good-day
Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

PROJEKAT

spot_img

ISPRATI

Uporedno oglašavanje – ko reaguje pozitivno?

Wendy’s je u najnovijoj kampanji gde predstavlja pomfrit ponovo „prozvao“ Mek da navodno nudi ustajali pomfrit koji niko ne želi. Čitava persona ovog brenda zasniva se na vrcavim, neretko ciničnim komentarima i prozivkama, zbog čega je izrazito popularan na Tviteru.

Prozivanje drugih brendova u SAD ima dugu istoriju i Wendy’s nije originalan u ovom polju, međutim, čini se da je među prvima prebacio rat u digitalni prostor i dopustio sebi da zvuči kao osoba koju neko iritira, više nego kao kompanija koja ističe svoje prednosti u odnosu na konkurenciju.

Uporedno oglašavanje (komparativni advertajzing) je u SAD sasvim normalizovano, za razliku od nekih drugih zemalja gde je nelegalno (poput Indije) ili se samo posmatra kao nemoralno blaćenje konkurenta, zbog čega se izbegava (npr. u Japanu). U SAD se ovakvo oglašavanje i podstiče jer se smatra da konzumenti tako dobijaju potpunije informacije o potencijalnim opcijama za kupovinu. Naravno, sve ovo važi pod uslovom da ne iznosite lažne tvrdnje. U slučaju Wendy’s i Meka, brendovi su odabrali da postanu duhovitiji i da njihov sukob oponaša sukobe realnih osoba. Možda bi se pre moglo reći da oponaša „svađe“ digitalnih kreatora koje imaju za cilj da skrenu pažnju na oba aktera sukoba, a da ova kreirana drama nikoga ne ošteti.

Što se nas tiče, pravna regulativa je komplikovana, a ako pogledate Zakon o oglašavanju i član 14 koji se odnosi na uporedno oglašavanje, zaključićete da je najbolje da ne posežete za ovim rešenjima. Glavni razlog zašto vam se ovo može obiti o glavu jeste što u našoj zemlji ne postoji kultura uporednog oglašavanja pa lako možete završiti s tužbom iako bi i za vašeg konkurenta i njegov imidž bilo bolje da reaguju humorom.

U kulturama gde ova tradicija ne postoji, odnos potrošača je negativniji kada je spaze, međutim ispitivanja pokazuju da se ovakvi oglasi više pamte čak i kada iritiraju. Ako se opet vratimo na Srbiju, pretpostavka je da mlađa publika koja vreme provodi na društvenim mrežama pa zna šta se dešava u SAD s brendovima i naviknuta je na drame između svojih omiljenih digitalnih kreatora, ima potencijal da bolje reaguje na sukobe brendova jer oni mogu da je zabave.

Tipična pravila igre u ovakvom tipu oglašavanja podrazumevaju da ne napadate nekoga ko je manji od vas jer javnost baš ne voli da bude na strani Golijata, kao i da odaberete relevantne mane protivnika s kojima se upoređujete. Pod relevantim se podrazumeva da potencijalni potrošači „problem“ vide kao bitan. Ukoliko se to ne desi, nećete uspeti da privučete pažnju i predstavite sebe kao bolju opciju, što je, na kraju krajeva, cilj ovakvog tipa oglašavanja.

Autorka teksta: Natalija Jovanović, Senior Content Manager, FCB Afirma

PROJEKAT

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!