today-is-a-good-day
Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

PROJEKAT

spot_img

ISPRATI

PR nikada neće postati profesija!

Trevor Morris, istaknuti PR stručnjak, profesor na Univerzitetu Westminster u Londonu, autor velikog broja knjiga, bivši izvršni direktor poznate agencije Chimme Communications, specijalno za Marketing mrežu govori zašto PR nikada neće postati profesija, zašto je protiv uvođenja licenci za PR stručnjake, ali i kako treba da glasi definicija PR-a.

Nedavno ste na konferenciji PRO.PR u Opatiji govorili na temu „PR struka će biti profesionalnija, ali nikada neće postati profesija’’. Zašto mislite da PR struka nema taj potencijal?
Tradicionalne profesije, sa ograničenom mogućnošću ulaska u iste, zasnovane su na zakonima i pravilima koji su proizišli iz godina proučavanja i ispitivanog radnog iskustva. Zakonom ste obavezni da unajmite advokata da vas predstavlja na sudu ili računovođu da vam potvrdi račune. PR može da obavlja bilo ko ko želi da komunicira sa javnošću – najčešće sa medijima ili trećim zainteresovanim stranama. Ograničiti broj ljudi kojima je dozvoljeno da razgovaraju sa medijima na samo one koji imaju kvalifikaciju ili članstvo u PR udruženju bilo bi nedemokratski, elitističko i veoma nepopularno kod medija i javnosti.

Na koji način onda regulisati šta i kako rade PR stručnjaci?
PR se obavlja na otvorenom tržištu, gde je loše obavljanje tog posla retko opasno po život ili društvo i brzo je ispravljeno ili medijskom kritikom ili mehanizmima slobodnog tržišta.

Vi ste protiv licenciranja tržišta od strane nekog profesionalnog tela ili udruženja. Zašto?
Profesije mogu poprilično jasno da odrede šta njihovi članovi zapravo rade. PR industrija to ne može. Koja je sličnost između nekoga ko se bavi političkim PR-om i publiciste poznatih ličnosti? U stvarnosti, većina ljudi koji se bave PR-om očajnički pokušava da definiše ono što radi kao bilo šta samo ne PR, ističući izraze poput „korporativno komuniciranje“, ili „upravljanja reputacijom’’. Kako može jedno zatvoreno profesionalno telo da odluči ko ili šta bi trebalo da bude uključeno?
PR, takođe, za razliku od drugih profesija, otvara svoja vrata pripadnicima drugih profesija. Iskusni novinari često dobijaju visoke PR funkcije. Da li neko zaista predlaže da im to pravo bude oduzeto dok ne prođu godine obuke? Prvo, kako se može pokazati da je kvalitet PR saveta pao ispod prihvatljivog standarda? Da li je dobro saopštenje za štampu ono koje dobije prostora u medijima, a loše ono koje dobije malo ili nimalo? PR nije precizna nauka. Teško bi bilo suditi da li je savet toliko loš da bi mogao da vodi isljučenju iz profesije. Ljudima u PR-u, takođe, fali više saglasnosti. Ne postoji ni saglasnost oko definicije. Pogled na nju sa stanovišta reputacije je nepotpun.

Kako po vama glasi definicija PR-a?
Ključ PR-a je ubeđivanje. PR je dakle planirano ubeđivanje ljudi da se ponašaju na način koji odgovara klijentovim ciljevima, a koje se najčešće obavlja kroz odnose sa medijima i trećim stranama (third party endorsment).

Na koji način se može regulisati ponašanje PR stručnjaka kako bi se osigurala etičnost?
Etički problemi su neretko nejasni. PR je češće kritikovan zbog poruke koju komunicira nego zbog metoda koji koristi. Na primer, obe strane u debati o nuklearnoj moći i abortusu optužuju drugu da ’selektivno odabira činjenice’. Da li su svi oni neetični ili samo pristrasni svojoj verziji istine? Kada postoje, mada retko, ozbiljni navodi o neetičkom ponašanju, tada se zakoni o prevari i kleveti mogu shvatiti kao najefektivniji u kažnjavanju počinioca.

Kojim putem će se PR profesija kretati u narednom periodu?
Nema sumnje da će treninzi i obrazovanje iz oblasti PR-a postati profesionalniji, što će podići granicu u kvalitetu obavljanja posla. Profesionalna tela i udruženja će nastaviti da imaju ulogu u ovome. Ono što se neće desiti, a smatram i da nije poželjno, jeste da će PR postati zatvorena profesija koja isključuje one bez diplome i kvalifikacije. Zaista, bilo bi ironično učiniti to u vreme kada se mnoge tradicionalne profesije podvrgavaju silama tržišta.

Vaša mišljenja o PR-u u Istočnoj Evropi?
Istočnoevropski PR, ako se bude držao profesionalnog obavljanja posla, ima šansu da pruži odlučujući doprinos regionalnoj ekonomiji i političkom sistemu slobodnom od korupcije. Najveća tržišta PR-a su Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države. PR je simptom demokratije i slobode.

Autor teksta i dopisnik Marketing mreže iz Londona: Stefan Stojadinović

Foto: PRO.PR

 

PROJEKAT

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!