today-is-a-good-day
Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

PROJEKAT

spot_img

ISPRATI

Potrošači traže brendove koji ih uključuju u svoju priču!

Mitja Tuškej, direktor Direct Media Komunikacije iz Ljubljane, specijalno za Marketing mrežu govori o projektu „Štartaj, Slovenija!“, šta je najvažnije za male preduzetnike na samom početku biznisa i kako potrošači mogu da stvore, ali i sruše brend.

U Sloveniji je okončana kampanja „Štartaj, Slovenija!“ koju je pokrenula Vaša agencija, u saradnji sa kreativnom agencijom Formitas i Sparom. O kakvoj se kampanji radi i koji je glavni cilj? Po čemu je ovaj projekat jedinstven?
Projekat „Štartaj, Slovenija“ jedinstven je iz više uglova. Jedan ugao je sigurno taj, da je projekat povezao tri partnera u trouglu, agencija – klijent – medij. U tom trouglu svaki od partnera uložio je izuzetnu snagu i sve svoje najjače resurse. Saradnja tri partnera definitivno je pokazala, da izuzetno poverenje može dati i izuzetne rezultate. Naime u projekat su partneri – Spar, jedan od najvećih trgovaca u Sloveniji, medijska kuća Pro Plus sa najgledanijim TV programom Pop TV i kreativna agencija Formitas sa svojom medijskom agencijom Direct Media – uložili sve ono najbolje, što svako od njih ima. Agencija je kreirala kompletnu strategiju projekta, sva idejna rešenja i svo svoje kreativno znanje, medijska kuća uradila je produkciju 10 jednosatnih emisija, i Spar je dao prostor na svojim policama i svu ostalu potporu, koja je potrebna, da bi se stvorio most između proizvodnje i prodaje. Primarni cilj kampanje bio je u tome, da Spar kao veliki oglašivač u izuzetno konkurentom tržišnom prostoru ostvari još jaču tržišnu poziciju među mladima, i da ojača svoj vodeći položaj na tržištu. Izlazeći iz takvog brifinga u agenciji smo kroz detaljnu analizu odnosa mladih do brendova ustanovili, da moramo ostvariti kampanju, koja će se temeljiti na tome, da se Spar kao marka mladima obrati sa rešenjem njihovih problema, a ne (samo) sa ponudom određenih proizvoda. Naime, činjenica je, da je položaj mladih u društvu loš i neperspektivan. U Sloveniji – siguran sam, da je slična situacija u svim zemljama našeg regiona – mladi žive u uverenju, da se „ništa ne može“, „da sve u zemlji vode ‘neki’ u pozadini“, i da je jedna ako ne čak i jedina od šansi „da se ide van, negde u inostranstvo“. Činjenica je, da je u 2015. godini iz Slovenije otišlo tri puta više mladih nego u 2010. To govori samo po sebi o tome, da mnogi jednostavno ne vide nikakvu perspektivu. S projektom smo hteli dokazati, da to nije istina i da se i u Sloveniji može. Odabrali smo 12 mladih preduzetnika, koji su imali razvijene inovativne i interesantne proizvode i postavili ih na posebne police Spara. Njihove životne priče i njihove proizvode predstavili smo u prvih šest emisija „Štartaj, Slovenija“, u sledeće tri njihov put ka kupcima u trgovinama i u poslednjoj pokazali smo rezultate njihovog rada i njihova iskustva, kroz koja su prošli u trajanju projekta. Njih devet potpisalo je ugovore sa direktorom Spara za sledeću godinu.
Projekat je sigurno jedinstven i zbog rezultata, koje smo postigli. Niko od nas ni u snu nije očekivao tako pozitivne reakcije praktično kompletne populacije u Sloveniji. Narod je počeo da diše sa mladim preduzetnicima, uključenost u projekat kroz društvene mreže bila je izuzetna. Svako je imao svog favorita, svako je hteo podupreti svakog i dati svoj delić ka njihovom uspehu. Prodaja proizvoda „Štartaj, Slovenija“ je doslovno eksplodirala, police su se ispraznile u trenutku kada su se napunile. U decembru mesecu je bila totalna ‘fora’, ako si uspeo kupiti neki proizvod, da si ga mogao staviti pod Novogodišnju jelku. Prodaja većine proizvoda je postigla daleko najbolje rezultate u kategorijama u kojim su se prodavali proizvodi Štartaj, Slovenija.

Projekt je jedinstven i zbog reakcija i praćenja svih sadržaja na društvenim mrežama. Video sadržaj, koji se objavljivao na 16 Facebook stranica (FB stranice projekta, svih partnera projekta i 12 stranica mladih preduzetnika) i na dva YouTube kanala viđen je bio više od 1.200.000 puta, a u Sloveniji nas ima samo 2 miliona! Samo na Facebooku imali smo više od 600.000 reakcija. Izuzetni odzivi na projekat su bili i u medijama kod blogera, na Instagramu, Twitteru …

Jedinstvenost projekta je na kraju dana i u tome, da smo uspeli menjati state-of-mind ogromnog dela mlade populacije i da smo uspeli dokazati, da se može uspeti. Čak i u Sloveniji!

Šta je najvažnije za male preduzetnike na samom početku biznisa? Šta biste im savetovali – kako da dođu do “velike police”?
Rad sa mladim preduzetnicima pokazao je, da imaju snagu, da imaju veru u sebe i da imaju i veliko samopouzdanje. Što je potpuno pozitivno iskustvo. Rad na projektu istovremeno je pokazao, da ući na veliku policu nije jednostavno. Prodaja kroz Internet, prodaja na sajmovima, u malim dućanima je jedno, a prodaja u velikom trgovačkom sistemu je sasvim nešto drugo. Ući na veliku policu znači ući i poštovati ‘sistemska’ rešenja. Dozvole, testiranja, načini deklariranja proizvoda, kodiranja, principi distribucije i logistike – sve su to rešenja, koja zahtevaju ogromno dodatnog i novog znanja i jako dobru organizaciju kod preduzetnika. Činjenica je, da je ući kod velikih trgovaca izuzetno teško. I zbog toga je snaga našeg projekta i toliko veća. Uspeli smo otvoriti nove vidike i novi put koji pokazuje, kako mogu kroz dobru ideju profitirati svi. Trgovac, koji na takav način dobije novu ponudu, nove potrošače, njihovu vernost i novu emocionalnu vrednost, mladi, koju uđu na velika vrata u polje velikog biznisa, i na kraju i država, koja može i na takav način rešavati i probleme zapošljavanja mladih… Interesantno je, da smo već u početku projekta videli brze reakcije konkurenata. Više trgovaca u Sloveniji već nudi na različite načine neke opcije, po kojima bi otvorili vrata ili mladim ili drugim malim lokalnim proizvođačima. Za mlade preduzetnike bitno je i naše iskustvo, da je izuzetno bitna jasna i fokusirana priča brenda (ili u obliku brenda proizvoda ili u obliku brenda samog preduzetnika). Kanali komunikacija u društvenim mrežama danas omogućavaju izuzetno brzo širenje ideje, priče… Doslovno svako danas može. Uz jedan jedini uslov: da zna šta je i da ume ispričati jasno i čisto svoju priču.

U kojoj meri u izgradnji brenda igraju inovativne komunikacije i šta se pod njima podrazumeva? Trebaju li novi brendovi da idu “utabanim putem” koristeći standardne kanale i forme komunikacije ili biste im savetovali nešto drugo?
Pošto živimo u svetu, koji nikad dosada nije bio toliko pun svakojakih poruka siguran sam, da je jedini put za svaki brend – ne samo novi – u inovativnim komunikacijama. Svet oko nas tako se brzo menja, da „utabani put“ nikako nije rešenje, koje daje optimalne i najefikasnije rezultate. Na kraju dana i poverenje u oglašavanje pada, zbog mase informacija koje nas svaki dan „napadaju“, nemamo ni snage ni kapacitete mozga, da bi mogli sve to pustiti do sebe, primiti, zapamtiti i staviti u naše pamćenje. Zbog toga radimo selekciju informacija kao nikada do sada. Jedino rešenje je, da smo inovativniji u ideji, da ideje ili priče koju kroz komunikacije brenda pričamo ne menjamo ‘svakih mesec dana’, da smo fokusirani u to što jesmo i da u komunikacije aktivno uključujemo one kanale, koje naši potrošači upotrebljavaju, da im veruju i da se uz to i u njih aktivno uključuju. Ne smemo zaboraviti, da danas nismo više mi oni, koji gradimo i stvaramo brend, nego su to njegovi korisnici.

Nedavno ste izdali knjigu “Bez frendova nema brendova”. Da li zaista, po Vašem mišljenju, potrošači mogu da stvore, ali i sruše brend? Kolika je danas “moć” potrošača?
Demokratizacija komunikacijskog prostora je danas praktično apsolutna. Ja lično već godinama trčim za jednom rečenicom koju je već u devedesetim godinama napisala gospođa Susan Furnier: „Tržišna marka nema svog objektivnog postojanja, tržišna marka je samo zbir percepcija, koje u svojim glavama nose potrošači“. Danas to praktično znači, da ako ne znamo, koji je taj zapis u glavama potrošača, možemo praviti kobne greške kod brenda samog ili kod njegovih komunikacija. U tom pogledu je danas »moć« potrošača stvarno izuzetna i ja sam jako uveren, da mogu i srušiti brend. Zbog toga jako je bitno, da su upravljači brenda svesni, da je brend veliko bogatstvo svakog preduzeća i da je potrebno kod njegovog upravljanja ući stvarno u dubinu i stalno proveravanje kako ga vide potrošači, kako razmišljaju, kako žive, kako funkcionišu i kako uključuju pojedini brend u svoj životni stil. O tome, kako voditi brend u konkretnom tržišnom prostoru, pišem i u svojoj knjizi.

Kako vidite 2017. godinu za brendove? Šta će brendovima biti u fokusu naredne godine?
Moramo biti svesni, da potrošači traže brendove koji ih uključuju u svoju priču, traže brendove, koji razumeju svoje potrošače, traže brendove u koje imaju poverenje, traže brendove koji jasno kažu, iza čega stoje i koji znaju fokusirano, da ispričaju svoju priču. To će biti fokus i to će menjati i principe ciljanja u polje životnog stila, u polje što jačeg povezivanja vrednosti brenda sa vrednostima za kojima ‘trči’ određena grupa potrošača. Emotivna vrednost brenda sve više je ono, što gradi stabilno moć i konkurencijsku prednost brendova.

Intervju uradila: Ivana Parčetić Mitić

PROJEKAT

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!