today-is-a-good-day
Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

PROJEKAT

spot_img

ISPRATI

Nove pismenosti ruše i gvozdene zavese

Darko Soković, rukovodeći partner za strategiju i razvoj i predsednik Uprave evropske organizacije Propulsion, govorio je za drugo izdanje  Marketing mreža magazina o rastu i razvoju Propulsiona i širenju na slovačkom tržište.

Kako je započela Propulsion priča?

Godina je 2010; tu je nas nekoliko, pri kraju studija režije, dizajna, programiranja, sa velikom željom da veštinama sa fakulteta, kreativnošću i upornošću stvorimo sebi prostor za rad, ali i da nekako aktivno doprinesemo društvu u Srbiji. Da li je moguće spojiti te dve namere, da li je uopšte u našim rukama moć da najpre sebe zaposlimo, pa da radimo ono što volimo, a zatim da i nekim drugim ljudima pomognemo da ostvare svoj puni potencijal? I to sve u Srbiji? Mislili smo da jeste. Čak i iz današnje perspektive, ta misao mi deluje ludački ambiciozno.

Radije smo pravili filmove, pokretali kampanje na društvenim mrežama i dizajnirali postere, koji su na afirmativan način govorili o ljudskim pravima ili vladavini zakona, nego što nas je uzbuđivalo da promovišemo keš-kredite ili čips. Mislili smo da, kad već moramo da tražimo klijente, to treba da budu oni koji kao i mi žele bolje, pravednije društvo.

Propulsion je full-service organizacija koja je specijalizovana za social impact komunikaciju. Šta to konkretno znači?

Najjednostavnije je reći da smo mi danas retka zver među komunikacijskim agencijama, grupa agencija i fondacija sa jasnom društvenom misijom. Svakodnevno stotinak saradnika u desetak zemalja dizajnira, piše, snima, proizvodi mobilne i veb-aplikacije, stvara vrhunski video, animirani i televizijski sadržaj, vodi kampanje na društvenim mrežama i kreira jedinstvena komunikacijska rešenja. Mi smo kreativna konsultantska organizacija za angažovane komunikacije, danas lider u kampanjama sa društvenim uticajem. Sa evropskim centrom u Bratislavi i kancelarijama u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu, Propulsion je vodeći dobavljač angažovanih komunikacijskih rešenja u regiji Adria i šire.

Jedan od najistaknutijih vaših projekata je „Nova pismenost”. Šta danas znači pojam nova pismenost?

Kada se probudimo ujutru, mi u deceniji za nama – a još će jači biti taj utisak u budućnosti – ne možemo da znamo hoćemo li svet zateći onakvim kakvog smo ga sinoć ostavili. Doslovno preko noći, menjaju se prioriteti, potrebna znanja, dostupne tehnologije, geopolitički vektori, granice, navike i vrednosti. U tom i takvom svetu, ko god da ste, nije vam lako.

Zamislimo onda, kako je vladama i državnim službenicima, brendovima, velikim kompanijama, obrazovnom sistemu, medijima, onima koji kroje sudbine milionima ljudi i čitavih država – ko ste, da ste, za snalaženje u svetu koji je otišao dođavola, svakog dana potrebne su nam sve moguće „nove pismenosti”.

Zato smo u partnerstvu s Američkom agencijom za međunarodni razvoj USAID, na osnovu međudržavnog sporazuma vlada Srbije i SAD, pokrenuli višegodišnji program „Nova pismenost”, vredan tri miliona dolara. Radimo sa građanima, medijima, kompanijama, obrazovnim sistemom, influenserima i državnom upravom, kako bi se najbolje prakse medijske, informacione i digitalne pismenosti našle među temeljima savremenog i konkurentnog srpskog društva. Posla još ima, a nastavljamo punom parom.

Zastupate stav da smo danas svi mediji. Da li je to zaista tako?

Građani Srbije su i dalje preplavljeni informacijama, ali su naučili lekciju iz perioda pandemije, a to je da niko umesto njih neće kritički promisliti sadržaj i doneti pravu odluku, već to moraju da urade sami. Društvene mreže i dalje drže primat kao mediji putem koga se više od polovine građana Srbije svakodnevno informiše, dok je sa druge strane indeks digitalne pismenosti u padu. To je tako, jer stariji od 55 godina, bejbi bumeri, ne postižu da idu u korak sa svim promenama u digitalnom svetu i drže se dobro poznatog, analognog sveta. Tako se čak 84 odsto te generacije informiše putem televizije. Situacija je potpuno obrnuta kod generacije Z, mladih ljudi rođenih nakon 1996. Čak 83 odsto građana dobi od 12 do 26 godina informiše se putem društvenih mreža, dok je ta brojka kod starijih skoro trostruko manja.

Ali, kada sve te medije u užem smislu stavimo po strani, više od 70 odsto ljudi u Srbiji je, tokom i nakon pandemije, dalo primat ličnim kontaktima kao kanalima informisanja, pre svega porodici i prijateljima. Građani su, izgleda, rešeni da taj prostor po svaku cenu zaštite, pa ova brojka raste iz godine u godinu, a poverenje u ostale medije pada. Upravo u tom prostoru mesto je i za naš rad.

Ceo intervju pročitajte u Marketing mreža magazinu.

*Marketing mreža magazin dostupan je u štampanom i elektronskom izdanju uz pretplatu.

PROJEKAT

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!