today-is-a-good-day
Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

PROJEKAT

spot_img

ISPRATI

Nedovoljna edukacija o Internetu izazov i u budućnosti!

Predrag Milićević, rukovodilac Sektora za razvoj poslovanja i marketing u Registru nacionalnih internet domena Srbije (RNIDS), specijalno za Marketing mrežu govori hoće li 2015. godina biti prekretnica u daljem razvoju Interneta i šta će biti najveći izazovi domaće internet scene u narednoj godini.

Hoće li 2015. godina biti prekretnica u daljem razvoju Interneta i šta možemo očekivati na globalnom nivou?
Mnogi kraj 2015. godine vide kao ključni trenutak u razvoju Interneta zbog najavljene „IANA tranzicije“. Naime, unos i izmenu podataka o nazivima internet domena najvišeg nivoa (kao što su npr. .COM ili .RS) vrši Internet uprava za dodeljene brojeve (IANA) kao deo ICANN-a, po ugovoru i pod nadzorom Ministarstva trgovine SAD. Taj ugovor ističe u septembru 2015. i ICANN je pokrenuo globalni proces konsultacija o tome ko treba da preuzme nadzor nad IANA funkcijom. Međutim, kad će se i kako taj proces završiti, teško je prognozirati. Ne deluje mi verovatno da se jedan tako kompleksan proces zaista završi u 2015. Ono što mi se čini mnogo zanimljivijim su dve stvari – pojava ogromnog broja novih generičkih domena na svetskom tržištu i sve veća zastupljenost tzv. IDN domena, odnosno domena koji koriste ne-englesko pismo. Novi generički domeni će neminovno dovesti do pomeranja na svim tržištima, jer će morati da nađu način da dođu do svojih korisnika. Na čiji račun i kojim metodama, biće zanimljivo videti. IDN domeni, među koje spada i naš .СРБ, predstavljaju prekretnicu samom svojom pojavom, jer ruše „monopol“ engleskog pisma na netu. Međutim, Internet još uvek „razume“ samo to pismo i domeni na svim ostalim pismima još uvek imaju određenih tehničkih poteškoća. Nadam se da će one najbitnije biti prevaziđene tokom 2015, jer su za to zainteresovane neke od najvećih svetskih zemalja, kao što su Rusija, Kina i Indija, a odmah uz njih su i mnoge arapske zemlje.

Šta će, po Vašem mišljenju, biti najveći izazovi domaće internet scene u 2015. godini?
Možda su e-poslovanje i e-Uprava prvi pojmovi koji padaju na pamet, ali mislim da je najveći izazov domaće internet scene nedovoljna edukacija o Internetu. Od toga kako pametno koristiti Internet u privatne svrhe, do toga kako ga pametno koristiti u poslovne svrhe. I kako se ponašati na njemu. Još uvek je velika nepoznanica šta su to društvene mreže (iako je pola Srbije na njima), šta tamo treba, a šta ne treba raditi. Šta kad se zabavljate, a šta kada poslujete. Prosečnom srpskom korisniku Interneta još uvek nije sasvim jasno šta jeste, a šta nije njegovo na Internetu i, čini mi se, oko toga ima dileme u skoro svim sferama korišćenja ove globalne mreže. Po meni, edukacija je bila, jeste i mislim da će ovde biti najveći izazov još dosta vremena.

Koje trendove možemo očekivati u novoj godini kada su u pitanju generički i nacionalni domeni?
Generički domeni još uvek nisu nastupili na tržište u svom punom broju. Od 2004. do 2012. bilo je svega 23 generička domena, da bi tokom 2012. brojne firme aplicirale za još 1.930 domena, od kojih je na tržištu trenutno 459. Po informacijama sa ICANN-ovog sajta, 441 domen se neće odobriti (iz različitih razloga), ali ih još 1.030 čeka na odobrenje. Nacionalnih domena je i dalje 242. Kao što sam pomenuo, novi domeni moraju nekako da dođu do svojih korisnika. I da bi to ostvarili moraju da krenu u agresivne kampanje. Pitanje je da li će time uspeti da uvećaju ukupno tržište, ili će sa postojećeg tržišta nekom preuzeti postojeće korisnike. Verovatno će biti i jednog i drugog, a po nekim informacijama iz sveta, za sad su stari generički domeni ugroženiji od nacionalnih, jer korisnici nacionalnih domena (za sad) nove generičke domene ne vide kao adekvatnu alternativu. Ukupno, trenutno ima oko 300 miliona registrovanih domena, od čega je svega oko 3,5 miliona novih generičkih. Taj procenat je jako mali na globalnom nivou, ali svakako ima tendenciju rasta. Po informacijama „sa terena“, preko 67% postojećih korisnika nije registrovalo ni jedan novi generički domen, ali čak 72% njih razmišlja da to učini. Gde su u svemu tome nacionalni domeni? Ja bih rekao da su na prilično bezbednom mestu. Za sad. U svom tom haosu koji nastaje, bum se dešava na strani generičkih domena, koji se po mnogo čemu razlikuju od nacionalnih. Dok Gugl i korisnici shvate šta je tu šta, nacionalni domeni su i dalje ono što su bili, i u očima korisnika i u očima Gugla. Buka koja se diže oko novih domena, i buka koju će oni tek dizati, na neki način će biti od koristi i nacionalnim domenima, jer će se globalno podići svest o domenima, njihovom postojanju, korišćenju i značaju, a to se odnosi i na nacionalne domene. Kako će se sve razvijati, videćemo ali, kad je reč o domenima, čeka nas jedna zanimljiva godina.

Očekujete li porast broja registrovanih nacionalnih internet domena u Srbiji u odnosu na 2014. i šta bi moglo uticati na trend rasta?
Na evropskim tržištima broj nacionalnih domena sve sporije raste. Ali raste. Doduše, ima i nekih tržišta na kojima je broj registrovanih domena počeo da opada, ali su ona još uvek retka. Naše domensko tržište je u posebno nezavidnom položaju jer se .RS domen pojavio na početku svetske ekonomske krize 2008, kad su drugi nacionalni domeni uveliko učvrstili svoje tržišne pozicije. U tom trenutku, .RS domen se borio za svoju poziciju imajući za „protivnike“ već etablirani .COM domen, kao i .YU domen s kojim je paralelno postojao još pune dve godine, a koji je sobom nosio reputaciju komplikovanog za registraciju i ne baš prijateljski orijentisanog ka korisnicima. Osim toga, svetska kriza je pogodila i Srbiju, a kako stvari stoje, traje i dalje. Sve je to nasleđe s kojim se .RS domen bori od svog postanka ali, u dobroj meri, uspeva i da se izbori. MSP su svuda u Evropi jedna od primarnih ciljnih grupa na domenskom tržištu, a ta ciljna grupa u Srbiji relativno slabo registruje nacionalne domene, iako su najčešće orijentisani baš na srpsko tržište. Kako će se sve to odraziti na nacionalne domene? Mislim da će to u najvećoj meri zavisiti upravo od MSP, njihove snage da se izbore za svoje „mesto pod Suncem“, njihove vizije razvoja i njihove edukovanosti o tome kako Internet iskoristiti na najbolji način. Ipak, ja sam optimista i predviđam blag porast broja registrovanih nacionalnih domena i u 2015.

Hoće li, po Vašem mišljenju, u narednim godinama biti moguće biti prisutan na tržištu, a ne imati ažuriranu internet prezentaciju (sajt)?
Nezahvalno je davati paušalne procene, jer u životu uvek ima izuzetaka, ali zato valjda i postoji ona da „izuzeci potvrđuju pravilo“. Mislim da je već odavno pravilo, čak i kod nas, da svaka iole ozbiljna firma mora da bude prisutna na Internetu. I to prisutna na kvalitetan način, sa javno dostupnom fizičkom adresom, mapom lokacije, važećim telefonom, imenima ljudi koji stoje iza te firme… Na stranu to što određene „fizičke“ podatke i Gugl voli da vidi na sajtu, ali oni puno znače ljudima, kupcima. Kupci više ne veruju firmama koje ne mogu da nađu i provere na Internetu (zašto bi bilo koja iole ozbiljna firma krila bilo koji podatak o sebi?). Uz to, stižu mlađe generacije za koje neka firma i ne postoji ako nije na netu. Bukvalno. O kvalitetnom sadržaju, svežem, zanimljivom, korisnom, usmerenom ka konkretnim ciljnim grupama… suvišno je i govoriti. To se podrazumeva.

Autor: Ivana Parčetić Mitić

PROJEKAT

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!