Marketing mreža, u saradnji sa programom Nova pismenost, koji zajednički sprovode Propulsion i Američka agencija za međunarodni razvoj USAID, objavila je nedavno rezultate regionalnog konkursa za najbolje primere integrisanih kampanja koje za temu imaju medijsku, informacionu i digitalnu pismenost. Šest najboljih primera dobre prakse biće predstavljeni na 7. festivalu integrisanih komunikacija KAKTUS 2021, koji će biti održan 2. i 3. novembra u Beogradu. Jedna od kampanja koje će biti predstavljane je i „Veliki hrvatski naivci“ agencije Señor Hrvatska. Tim povodom, razgovarali smo sa Juricom Ćorlukom, Head of Creative agencije Señor.
Zašto je važno da brendovi u svoje kampanje uključuju temu medijske i digitalne pismenosti?
Kako je velik deo naših života i pre ove „stay-at-home pandemije“ preselio online tako se svakodnevno povećava i broj prilika u kojima ljudi mogu nasesti na prevare ili maliciozne dezinformacije. Od sumnjivog Instagram oglasa za popust na Ray Ban naočare, preko maila koji ti najavljuje dostavu koju nikad nisi naručio pa sve do fake news sadržaja koji utiču na izbore i u najvećim svetskim državama, puno je situacija koje igraju na naivnost i manjak skepse konzumenata tog sadržaja. Današnji ljudi očekuju od brendova da rade na boljitku društva, pa je tako i tema medijske i digitalne pismenosti dobra prilika da brendovi učine nešto dobro, i za društvo, ali i za sebe. Siguran sam da je Ray Banu u interesu da neko kupi njihov original, a ne fake naočare.
Zašto je kampanja Veliki hrvatski naivci drugačija od drugih?
Korisnici koji nisu digital native na internet sadržaje gledaju sa istom skepsom kojom su gledali na „starije“ medije koji su prolazili ozbiljan fact checking – dakle vrlo malom. Ako je na internetu, onda je sigurno istina, kao što je nekad bilo na televiziji ili u novinama. Zato smo u kampanji pojmove koji se inače komuniciraju vrlo tehničkim jezikom (Phishing, Ransomware, Hoax i sl.) sveli na konkretne primere kroz kreativni koncept razumljiv svima koji su u Hrvatskoj završili osnovnu školu. Ko se kao dete nije pitao zašto su ti naivni slikari tako „naivni“? Zato smo hteli da se sada u interakciji s digitalnim sadržajima uvek zapitaju da li je nešto istinito, dobronamerno i tačno.
Koji su rezultati ove kampanje i da li se vide neki konkretni pomaci nakon nje?
Broj prijavljenih incidenata u odnosu na isti period godine pre kampanje je skočio za čak 60% (što znači da korisnici prepoznaju CERT.hr kao relevantnu instituciju za online sigurnost), dok je aktivnost na CERTovim društvenim mrežama u vreme kampanje skočila za 260%. Za savet su nas tražili i CERTovi iz drugih zemalja poput Austrije, Rumunije, Latvije i Slovenije. Nadamo se da i oni imaju naivnu umetnost, ali ne i naivnu populaciju.
Loading...
