today-is-a-good-day
Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

PROJEKAT

spot_img

ISPRATI

10 (medijskih) trendova za 2019.

Na regionalnoj konferenciji o medijskim trendovima SEMPL, ni ove godine nije nedostajalo korisnih saveta, kako da kompanije i njihovi brendovi napreduju u izmenjenom medijskom okruženju, u kome se stalno javljaju novi igrači kojima je digitalnost upisana već u genima. Na osnovu njihovih predavanja izdvojili smo 10 trendova odnosno saveta.

1. Televizija je još uvek snažna, a u kombinaciji sa digitalnim medijima još više
Različita istraživanja naglasila su istu činjenicu: televizija je i dalje najjači oglašivački medij. „Inovativni televizijski formati povećavaju spontano sećanje na oglas za do 20%,“ između ostalog je naglasio dr Andrea Malgara, izvršni partner u nemačkoj medijskoj agenciji Mediaplus. Spontano sećanje na oglas među anketiranima se dodatno povećavalo, ako su oglašivači uz televizijsko oglašavanje dodavali i internet video oglašavanje, na primer na Jutjubu ili drugim društvenim mrežama. Dakle, internet video jača televizijsku zvezdu. I ne samo to: potrošači, koji na televiziji vide oglas za određeni brend, smatraju da više zavređuje poverenje i više im se sviđa, što posledično vodi do veće prodaje.

2. Pažnja kao najcenjenija valuta
Iako je internet oglašavanje donelo i mogućnosti preciznijeg merenja i praćenja ponašanja potrošača, što oglašivačima omogućava da stvaraju oglase po njihovoj meri, to još uvek ne znači da je svejedno, kako oglas izgleda. Naime, potrošači i dalje žele oglase koji neće biti samo informativni, već će ih i zabavljati, ganuti ih ili na drugi način privući njihovu pažnju. „U vreme, kad pažnja ljudi rapidno pada, upravo pažnja je postala najcenjenija valuta,“ kaže Dejvid Baset (David Bassett), direktor analitike u britanskoj istraživačkoj kući Lumen Research, gde između ostalog vrše istraživanja pomoću praćenja kretanja očiju (eye-tracking). „Pravom kombinacijom privlačnih kreativnih rešenja i medija, koji zavređuju pažnju, oglašivači mogu da obezbede veću primećenost svojih robnih marki i da ostvare veću profitabilnost investicije,“ utvrdio je na osnovu istraživanja.

3. Autentičnost je najviše na ceni
U vreme, kad (internet) influenseri rastu kao pečurke posle kiše, a lažne vesti i lažni profili nezadrživo preplavljuju digitalne medije i društvene mreže, autentičnost je jedina vrednost, na koju se treba fokusirati. Potrošači su u poplavi sadržaja postali oprezniji; više ne veruju svakome, ne dozvoljavaju da ih neko vuče za nos i svoje sadržaje im „prodaje“ kao verodostojne. Razvili su neku vrstu „radara“ za neautentičnost, koji im omogućava da filtriraju sve suvišne informacije. Autentičnost sadržaja – i pojedinca koji ih objavljuje – zato je ključna. To je svojom opuštenošću i neusiljenošću, ali pre svega autentičnošću, dokazala i slovenačka dizajnerka Nina Šušnjara, koja kaže da u njenim objavama na društvenim mrežama i u njenim partnerstvima sa robnim markama nema prostora za pretvaranje. Samo otvorenost i autentičnost dugoročno vode do izuzetnih kreacija.

I američki stručnjak za brendiranje Dejvid Brajer (David Brier) smatra da bi robne marke morale da izbegavaju korišćenje klišea, jer su oni njihov najveći neprijatelj. „Ako se kao preduzeće samo stopite sa svim vašim konkurentima, ako se ne razlikujete od njih, nemate svoj sopstveni glas i nemate jasnu priču, bićete samo još jedan brend na polici,“ on upozorava.

4. Sprijateljite se sa podacima
Stručnjaci za tržišne komunikacije i marketing, koji su se do sada posvećivali pre svega pitanju, kako pomoću oglašivačkih agencija osmisliti što kreativniji oglas, koji će oduševiti potrošače i osvajati nagrade na festivalima oglašavanja, moraće da se sprijatelje sa podacima. Samo na taj način moći će da budu najbolji sagovornik direktorima koje zanimaju „samo goli brojevi“, ili će na taj način čak moći da se probiju u uprave kompanija. Stručnjak za neuromarketing dr Nikolaos Dimitriadis naime smatra da je došlo vreme, kad i čovek, zadužen za marketing, u organizaciji mora da preuzme ulogu koja mu pripada i koju zaslužuje: ulogu transformativnog vođe. Čovek novog veka ili transformativni čovek, zadužen za marketing, mora da vlada sa četiri ključne veštine, a to su neuronauka, prognostička analitika, inoviranje i kreativno donošenje odluka. „Savremeni čovek za marketing mora da ima odlične sposobnosti prognoziranja i mora umeti da se snađe u moru podataka. Mora da ima izuzetno razvijene veštine rešavanja problema i donošenja odluka,“ rekao je.

5. Razmišljajte o udaljenoj budućnosti
„Štreberski“ serijski preduzetnik i zaluđenik za tehnologiju Peter Hinsen (Peter Hinssen), koji je svojim razmišljanjem i neprestanim duhovitim, ali pažljivo promišljenim dosetkama zaprepastio publiku SEMPL-a, savetuje da bar neko vreme posvetimo i „danu posle sutra“. „Svakodnevnim radom stvarate trenutnu vrednost za preduzeće, a fokusiranjem na sutrašnji dan koncipirate buduću vrednost, dok razmišljanjem o danu posle sutra vodite računa o dugoročnoj vrednosti.“ Dakle, ako bi samo 10% vremena i drugih resursa posvetili razmišljanju o tome, šta će se dogoditi kroz 10 godina – i u skladu s tim postupali -, stvarate dugoročnu vrednost za preduzeće i omogućavate mu da u prelomnim vremenima ne samo preživi, već i da brzo raste i cveta.

6. Usvojite startapovski način razmišljanja i postavite potrošača u centar
Tradicionalna preduzeća, koja se previše oslanjaju na udobne, ali već zastarele poslovne modele, moraće da nauče da razmišljaju „startapovski“. Mnoga među njima već dobijaju nove, inovativne i prelomne ideje pomoću različitih „hackathonova“, kao što su pomoću konkretnog primera za e-uređaj za pušenje IQOS prikazali Daniela Bervar Kotolenko i Matej Golob, partneri u preduzeću CorpoHub. Kao ključne faktore uspeha traženja te vrste Bervar Kotolenko je izdvojila iskusnog mentora, podršku najvišeg rukovodstva, posvećenu ekipu, agilne metode rada, mnogo uloženog truda i motivaciju, inspiraciju i kreativnost.

Holandski serijski preduzetnik Jirgen Apelo (Jurgen Appelo), takođe vatreni zagovornik agilnih i vitkih organizacija, naglašava izrazitu usredsređenost na potrošača na svakoj tački njegovog putovanja kupovine, što je zajedničko svim uspešnim preduzećima. Pri tom koriste tehnike, kao što su A/B testiranje, dizajniranje vizije proizvoda i vitke persone. Inovacioni levak, u kome se izdvajaju lošije ideje i ostavljaju samo najbolje, u samom centru imaju organizacione strukture preduzeća, što im omogućava potrebnu agilnost.

7. Nemojte se plašiti grešaka i neuspelih pokušaja
Jirgen Apelo (Jurgen Appelo) je uveren i da greške i neuspesi za preduzeće ne znače bilo šta sudbinski. Sva uspešna preduzeća naime sve vreme eksperimentišu: „Ne plaše se da neće uspeti, ali se trude da njihove greške budu što manje, kako bi svaku od njih mogle da prežive bez veće štete.“ Naime, bez eksperimentisanja nema učenja, smatra Apelo.

I Denis Juskavič (Dennis Yuscavitch), potpredsednik za globalni produktni marketing u Outbrain-u, savetuje da tradicionalna preduzeća uče od onih, koja su već rođena u digitalni svet. Ona imaju pristup „digital-first“, najpre digitalno, u malom prstu i zbog toga su snažno zaljuljala temelje tradicionalnih branši. „Digitalne marke ne boje se neuspeha, greške prave često i iz njih mnogo uče. A pre svega su potpuno opsednute potrošačima,“ naglasio je i Juskavič (Yuscavitch).

8. „Najpre mobilno“
Na SEMPL-ovoj bini su se predstavila i dva tehnološka velikana, „Facebook“ i „Viber“. Rustam Žiganšin (Rustam Ziganshin), koji je u Facebook-u prodajni partner za Srednju i Istočnu Evropu, naglasio je značaj pristupa „najpre mobilno“ („video mobile-first“), jer korišćenje mobilnih uređaja svuda po svetu samo raste. Video format je postao pokretačka snaga istraživanja, razmišljanja i donošenja odluka po pitanju kupovine, što nije iznenađujuće s obzirom na to da potrošači gledaju video snimke tokom celog dana. A to zahteva i drugačije razmišljanje robnih marki koje se, prema Žiganšinovim rečima, moraju više posvetiti planiranju za mobilne platforme. „Kod strategije ‘najpre mobilno’ ne radi se o masovnom marketingu, već o masovnoj personalizaciji,“ naglasio je.
Atanas Rajkov (Atanas Raykov), direktor za poslovni razvoj Viber-a u regionima CIS i CEE, progovorio je o značaju zajednice koju omogućava ta mobilna aplikacija za pozivanje i slanje poruka. „Poruke više ne znače samo razmenu tekstualnih poruka sa prijateljima i porodicom, već nude trenutnu, bezbedniju i ličnu komunikaciju sa većim grupama koje su oblikovane na osnovu zajedničkih interesovanja, uverenja ili potreba,“ izjavio je. A to sigurno donosi nove prilike i izazove i za oglašivače.

9. (Fizička) trgovina doživljava preporod
Naša omiljena prodavnica, gde kupujemo namirnice, nije samo mesto susreta sa komšijama i poznanicima, već prava laboratorija, u kojoj trgovci i oglašivači posmatraju ponašanje kupaca. A to im naročito olakšavaju pametna kolica za kupovinu. „Kad prosečni kupac poseti supermarket, njegovu pažnju aktivno privuče otprilike 0,3 do 0,8 procenta svih prikazanih proizvoda. Između 25 i 30 procenata proizvoda, koji su aktivno podstakli njegovu pažnju, naći će se u kolicima za kupovinu. Izazov za robne marke svakodnevne potrošnje je kako troškovno efikasno povećati verovatnoću da će biti primetnije tokom njegovog puta u prodavnici, i kako komunicirati sa kupcem, kad donosi konačnu odluku o kupovini,“ kaže Ahti Leväaho, direktor marketinga u finskom tehnološkom preduzeću Smartcart, koje razvija rešenja za pametna kolica za kupovinu.

10. Naučne fantastike više nema, stiže naučna istina
Nova saznanja u oblasti veštačke inteligencije su zapanjujuća. Vrlo nevidljivo već prožima sve pore našeg života; pomislite samo, koliko nam uspešno pomaže u upravljanju nepoznatim putevima ili preporučuje proizvode i usluge po našoj meri, dok se pametni glasovni pomoćnici, kao što je Alexa, „druže“ s našom decom. Ni genetski eksperimenti više nisu nešto nezamislivo. Kao što kaže Din Donaldson (Dean Donaldson), direktor britanskog tehnološkog preduzeća Kaleidoko, mi ljudi ćemo više početi da se bavimo svojom unutrašnjošću i pitanjem „zašto sam to, što jesam“. „Društveni mediji će postati genetski mediji, a naučna fantastika naučna istina.“ Tako nećete naći samo prijatelja iz osnovne škole, genetski mediji će vam pomoći i da tražite pretke od pre 200 godina. Moći će i da nam oglašavaju na osnovu genetskog zapisa. Donaldson smatra i kaže da je „matrica“ (svi se sećate potresnih prognoza budućnosti iz filma Matriks, zar ne?) već stigla, a samo od nas, ljudi, zavisi kakav će biti „rasplet“.

PROJEKAT

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!