Društveni mediji su zauzeli jako važno mjesto u našim životima, a da mi toga nismo ni bili svjesni. I ako pokušamo da se sjetimo kako se to zapravo i dogodilo, ne polazi nam za rukom. Stvara se osjećaj kao da su oduvijek bili prisutni, u većoj ili manjoj mjeri, pa je jako teško zamisliti život danas bez njihovog postojanja. Bez imalo oklijevanja može se reći da su društveni mediji postali nešto poput kičme moderne elektronske komunikacije. Skoro neprimjetno su uspjeli da potisnu u drugi plan sve dosadašnje mehanizme razmjene informacija, poput elektronske pošte, SMS i MMS poruke, itd.
Nastupilo je takvo vrijeme da, ukoliko kompanija ne postoji na društvenim medijima, onda ona teško opstaje u stvarnom životu. Nijedna kompanija danas ne može da zamisli zdravo poslovanje unutar svog ekosistema bez prisustva na društvenim medijima. Ona mora da posveti dužnu pažnju svojim identitetima na društvenim mrežama kako bi ostala konkurentna i bila uspješna u sferi svog poslovanja. Biznis u svijetu, pa i kod nas, u startu podrazumjeva upotrebu društvenih medija kao fundamentalnog i, u neku ruku, neizostavnog marketinškog alata. Ministarstva, ambasade? Svi oni uživaju u prednostima upotrebe društvenih medija. Drugačije, bar danas, ne smije biti.
Toliku ekspanziju društveni mediji su doživjeli upravo zahvaljujući velikom broju korisnika. Ako bismo željeli da profilišemo te korisnike, onda bi to bilo jako teško, jer ih koriste ljudi najrazličitijih obrazovnih profila, uzrasta, socioekonomskog statusa, itd. Kada se osvrnemo oko sebe, primijetićemo da je internet populacija postala „zaražena“ virusom društvenih medija. U tome, upravo, i leži najveća snaga.
Društveni mediji su počeli uticati i na tehniku učenja i istraživanja. Sa lakoćom prodiru do srednjoškolaca i studenata koji ih koriste u cilju olakšanja učenja i lakše komunikacije sa kolegama i profesorima. Na društvenim medijima, poput Fejsbuka i Jutjuba, nalazi se mnošto informacija koje su im neophodne, što podiže njuhov značaj u akademskim krugovima. Generalni doprinos povećanju obima i kvaliteta dostupnog edukativnog materijala doveo je do toga da su ih neki obrazovni sistemi u svijetu uključili u legitimna sredstva za učenje.
Društveni mediji broje milionske korisnike, koji na njima provode mnogo svog dragocjenog vremena. Njihovo stalno prisustvo izaziva čestu komunikaciju, koju neizostavno prati uzajamna razmjena informacija. Koalicija ova dva jako skupa resursa, vremena korisnika i informacija kojima taj korisnik raspolaže, od neprocjenjive je važnosti za doprinos značaju društvenih medija. Oni su lijepak koji drži ovu koaliciju na okupu.
Sve je veći broj poslodavaca kojiima su društvene mreže poput LinkedIn-a izvor kvalitetnih ljudskih resursa. U nadi da će tako lakše naći posao, mnogi korisnici otvaraju naloge na ovoj mreži i tu ostavljaju svoje biografije, kako bi one bile na raspolaganju poslodavcima. Da se primijetiti da postojanje ovakve (i sličnih) društvenih mreža u velikoj mjeri utiče na stavove i postupke svih „igrača“ u enterprajz okruženju.
Autorka: Dragana Pavlović
Fakultet poslovne ekonomije u Bijeljini
Univerzitet u Istočnom Sarajevu
Loading...
