today-is-a-good-day
Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow! Together, we create! Together, we transform! Together, we empower! Together, we inspire! Together, we connect! Together, we grow!

PROJEKAT

spot_img

ISPRATI

Google sa ćirilicom nema nikakav problem, za razliku od nas!

Promocija i očuvanje mogućnosti korišćenja raznih jezika i pisama u savremenoj digitalnoj komunikaciji suštinski je osnov za očuvanje lokalnih društvenih zajednica, poboljšanje interkulturalnog dijaloga, kao i za razvoj međusobnog razumevanja i unapređenje tolerancije, zaključak je panela „Ćirilica 3.0“, koji je održan 27. januara na treću godišnjicu ćiriličkog nacionalnog internet domena .СРБ.
Učesnici panela, domaći i regionalni stručnjaci iz različitih oblasti, složili su se da je nacionalni internet domen oznaka teritorijalne pripadnosti i kao takav izuzetno je bitan za definisanje internet identiteta svih koji žive i rade u Srbiji, ali na žalost ćirilica nije popularna u našoj zemlji, pa samim tim nema ni neku preteranu zastupljenost na srpskom internet prostoru.
Poštujući svoja nacionalna pisma, do sada su 23 države, među kojima su i sve najveće zemlje sveta u kojima se ne koristi latiničko pismo (Rusija, Kina i Indija), kao i mnoge arapske i azijske zemlje, uvele i svoje nacionalne internet domene čiji nazivi nisu napisani engleskim alfabetom. Rusija je 12. maja 2010. postala prva država koja je dobila domen i na ćirilici, sa oznakom .РФ. Srbija je druga zemlja koja je 2011. dobila svoj ćirilički domen .СРБ. Potom je Ukrajini dodeljen domen .УКР, a ubrzo zatim dobili su ga i Kazahstan .ҚАЗ i Mongolija .МОН. Tokom 2014. godine i Makedonija je uspela da se „izbori“ za ćirilički domen .МКД, a Bugarska za .БГ.
Sašo Dimitrijoski, direktor MARneta, registra nacionalnih internet domena Makedonije, preneo je na panelu „Ćirilica 3.0“ njihova iskustva uvođenja ćiriličkog domena. „Iako je ćirilica zvanično pismo u Makedoniji, mi smo veoma kasno ušli u proces njegovog dobijanja. Za dve nedelje registrovano je oko 450 .МКД domena i nadam se da ćemo uz sve napore uspeti da nametnemo ćirilicu i kao zvanično pismo na makedonskom internet prostoru“, dodao je Dimitrijoski. On je naglasio da u Makedoniji ćirilica na Internetu ima veliku podršku države i izneo vrlo zanimljiv podatak da su na domenskom tržištu makedonski nacionalni domeni zastupljeni sa čak 99%, u odnosu na .COM domen.
„Višejezičnost na Internetu globalno je opredeljenje. Još 2003. godine, na 32. sednici Generalne skupštine UNESCO-a u Parizu, usvojena je preporuka kojom se, između ostalog, sugeriše promocija i ravnopravno korišćenja različitih jezika i pisama na Internetu. Od maja 2010. na Internetu su, u okviru domena, prisutni arapsko pismo i ćirilica, a od juna i kinesko pismo. Naš .СРБ domen je ravnopravan član te velike porodice novih domena. Pritom, još davne 1987. usvojen je u Srbiji JUS standard za ćiriličku tastaturu („za srpskohrvatsko ćirilićno pismo“), 1990. su doneti standardi za transliteraciju i ćiriličku kodnu tabelu, da bi se standardi za kodnu tabelu i tastaturu unapredili 1993. Zato mislim da su nove tehnologije više izgovor nego uzrok lošoj zastupljenosti ćirilice na globalnoj mreži“, rekao je za Marketing mrežu Predrag Milićević, rukovodilac Sektora za razvoj poslovanja i marketing u Registru nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS). Milićević je dodao da je Internet okruženje prihvatilo ćirilicu, a od toga da li ćemo je mi i u kojoj meri koristiti, zavisi njena budućnost.
.СРБ domen ima svoju nespornu prednost u odnosu na bilo koji drugi, jer je jedini internet domen na svetu koji omogućava da se adrese sajtova pišu onako kako se i izgovaraju. Međutim, ima i svojih slabosti. U ovom trenutku najveći problem .СРБ domena, ali i svih drugih na ne-engleskim pismima (IDN domeni), jeste nemogućnost da e-mail adresa i sa leve strane znaka „@“ bude ispisana nacionalnim pismom. „Na rešenju problema uveliko se radi, a tokom jula 2014. pojavila se i inicijativa azijskih zemalja, na čelu sa Kinom, da taj problem bude rešen za sva pisma koja imaju i ne-engleska slova, tako da je realno očekivati da taj proces reši i naš domaći problem. Ovaj problem je i najbitniji uzrok smanjenog interesovanja za .СРБ domen“, objasnio je Milićević.
S druge strane, globalni trendovi na Internetu idu nam na ruku. Prema njegovim rečima, „prašina“ koja se diže oko pojave velikog broja novih generičkih domena može biti od koristi nacionalnim domenima, jer globalno diže svest o domenima uopšte, njihovom postojanju, korišćenju i značaju. „Kako su mnogi novi domeni IDN, biće verovatno priče i o korišćenju lokalnih jezika i pisama, a to sve, opet, ide u prilog i našem .СРБ domenu, onoliko koliko takve priče stignu do naših korisnika Interneta. Sve u svemu, nacionalni domeni su tu da ostanu i da vrše svoju vrlo jasno definisanu funkciju (u očima Google-a) pa korisnici (za sad) nove generičke domene ne vide kao adekvatnu alternativu“, zaključio je Milićević.

Autor: Ivana Parčetić Mitić

PROJEKAT

spot_img

Anketa

Koji projekat Marketing mreže Vam je omiljen ili se rado u njega uključujete?

Oceni tekst

0,00 od 5
1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars
Loading...

Povezani tekstovi

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaše ime
Molimo unesite Vaš komentar!